"Sve do 2008. ostvarivali smo rast, ali je tada došlo do šoka. Kriza nije nastala preko noći, a preko noći neće ni nestati", rekao je Janša, odgovarajući na pitanja zastupnika oporbe koja je na uvodu u novo parlamentarno zasjedanje od premijera tražila odgovore kako vidi krizu u svjetlu prosvjeda i je li njegova vlada spremna doći do konsenzusa s oporbom o mjerama za rast i izlazak iz krize.
Odgovarajući na tvrdnju Majde Potrata, zastupnice oporbenih Socijalnih demokrata (SD) kako premijerove reakcije u vezi s prosvjedima i socijalnim stanjem u državi pokazuju da on "ne čuje" ono što mu ljudi na ulicama poručuju, Janša je odgovorio da su u svim demokratskim zemljama prosvjedi i zahtjevi za odlazak vlade normalni i legitimni, ali da je drugo kad se traži zamjena vlade tehničkom vladom ili raspisivanje prijevremenih izbora.
Takvi su zahtjevi, ocijenio je Janša u parlamentu, rezultat "instrumentaliziranih" prosvjednika iza čijih javnih poziva da vlada dade ostavku ponekad stoje oni koji su "frustrirani rezultatom drugog kruga predsjedničkih izbora" na kojima nije pobijedio odlazeći predsjedniik Danilo Tuerk nego bivši premijer Borut Pahor koji je protiv prijevremenih izbora ili tehničke vlade i zagovara političku stabilnost.
Janša je naglasio da je njegova vlada tek na četvrtini svog mandata, te da ima većinu u parlamentu, te tako otklonio špakulacije o formiranju tehničke ili neke druge vlade s nekom novom parlamentarnom većinom i drugim premijerom.
Janša je zastupnicima poručio da su takve odluke "u njihovim rukama" jer zastupničke skupine mogu po ustavu predlagati izricanje nepovjerenja vladi ili premijeru, ali da onda moraju imati prijedlog za novog mandatara i unaprijed poznatu novu parlamentarnu većinu, što sada nije slučaj.
Janša je dodao da one mjere koje nastoji provesti njegova vlada zapravo nisu rigorozna štednja nego samo nastojanje da se smanji zaduživanje, te da će poboljšanje socijalnog stanja biti moguće tek kad dođe do gospodarskog oporavka.
Slovenski je premijer kritizirao oporbu ocijenivši da svojim stajalištima protiv štednje blokira neke strukturne reforme i zakone za koje je potrebna dvotrećinska većina glasova, a dodao je da postoji "veliki rizik" i od ekonomskih trendova u Europskoj uniji, posebno u eurozoni, u slijedećoj godini.
"Svi se pitaju kad će biti kraj toga pada", rekao je Janša, sumirajući svoje dojmove sa summita čelnika EU-a krajem prošlog tjedna. Dodao je da stručnjaci ocjenjuju da će se u eurozoni, čija je članica i Slovenija, "blagi znakovi oporavka" početi pokazivati tek u drugoj polovici slijedeće godine.