Na svečanoj akademiji više je puta istaknuto kako je je ključna Radicina ideja vodilja sažeta u njegovoj rečenici: "Bez neovisne Hrvatske čovječanstvo će se osjećati krnjim i neupotpunjenim".
Dekan splitskog Filozofskog fakulteta Marko Trogrlić je najavio kako će se 2013. godine, kada se bude obilježavala 20. godišnjica Radicine smrti, na toj visokoškolskoj ustanovi održati znanstveni simpozij posvećen njegovu radu, a utemeljit će se i Centar za međunarodne povijesne studije koji će nositi ime profesora Bogdana Radice, rođenog Splićanina koji je život proveo u egzilu, razočaran poslijeratnim zbivanjima u Jugoslaviji.
Prof. Ivo Banac je naglasio kako nitko nije tako intenzivno predstavljao Mediteran i Split kao što je to činio Radica. "Radica je iz američke udaljenosti uranjao u duh kršćanstva Splita", rekao je Banac. Dodao je kako je Radica naglašavao da totalitarizmi "nisu uspjeli zametnuti trag etničkom individualizmu na Mediteranu".
Uz ostalo, podsjetio je i na Radicin angažman u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom Drugog svjetskog rata kada se u Americi "širilo velikosrpsko raspoloženje", te nakon rata kada je bio angažiran u američkim ljevičarskim i socijalističkim krugovima, ali, dodao je Banac, "to je bila antikomunistička i antistaljinistička ljevica".
"Radica je i tada smatrao da je komunizam štetan za njegovu domovinu Hrvatsku", istaknuo je Banac.
Po njegovim riječima Radica je imao "velika očekivanja" od događanja 1971. godine, ali se ona nisu ostvarila, te je nakon toga u Americi bio uključe u rad Hrvatskog narodnog vijeća zauzimajući se za samostalnu Hrvatsku "ali bez revolucionarnih metoda jer bi na taj način izgubila demokratsku legitimaciju".
Banac je istaknuo kako je obimna pisana ostavština Bogdana Radice iz Amerike, gdje je 1933. umro, premještena u Državni arhiv u Zagrebu te da tek treba proučavati Radicu.
Večerašnjoj akademiji i otkrivanju spomen ploče na rodnoj kući Bogdana Radice u Splitu nazočila je i njegova kćerka koja živi u Italiji gdje je njen otac pokopan.