Rukovoditelj laboratorije u FINS-u Pavle Jovanov rekao je novinarima da je u njihovu laboratoriju do sada pregledano oko 130 uzoraka ovogodišnjeg roda kukuruza i da je u 60 posto utvrđena prisutnost aflatoksina, od čega je u 30 posto uzoraka vrijednost bila veća od dopuštenih 0,05 miligrama po kilogramu, prenosi agencija Beta.
Nekoliko dana ranije, glavni ravnatelj poduzeća za nadzor kvalitete "SGS Srbija" Marinko Ukropina je izjavio kako su oni utvrdili da je najveći dio ovogodišnjeg roda kukuruza u Srbiji kontaminiran aflatoksinima, koji su najkancerogeniji poznati spoj koji se može naći u hrani za ljude i životinje.
Ukropina je naveo da je kontaminaciju kukuruza izazvala suša i da se na temelju istraženih uzoraka može zaključiti kako je samo 32 posto ovogodišnjeg roda sigurno za ljudsku uporabu.
Različite procjene o razmjerima zaraženosti kukuruza te uopće pojava takvoga kukuruza posljedica je nepostojanja monitoringa koji se u EU provodi tijekom cijele godine, ističu stručnjaci.
"Da je Ministarstvo poljoprivrede Srbije imalo novca za monitoring, do ovoga vjerojatno ne bi došlo, jer je kontinuirani monitoring osnovni problem kod nas", rekla je ravnateljica FINS-a Jovanka Lević, i dodala da je jedan od problema taj što u Srbiji ne postoji i nacionalni referentni laboratorij za analizu mikotoksina.
"Na svu sreću, tvornice stočne hrane redovito ispituju u svojim laboratorijama prisutnost mikotoksina i vraćaju sav neispravan kukuruz", istaknula je Lević i navela da se u tvornicama stočne hrane redovno koriste preparati za ublažavanje prisutnosti toksina.
Stručnjaci FINS-a predlažu da se djelomice zaražen kukuruz razblaži miješanjem sa zdravim kukuruzom, ili se može tretirati određenim preparatima, dok se kukuruz u kojemu su koncentracije toksina znatno veće može iskoristiti za proizvodnju biogoriva.
Aflatoksini su otrovni produkti plijesni Aspergillus flavus, kojih može biti u stočnoj hrani, sirovinama i poluproizvodima za proizvodnju ljudske hrane, kao i u žitaricama, kukuruzu, krumpiru, voću, orašastom voću i hrani životinjskog podrijetla, posebno mlijeku, ako su životinje hranjene zaraženom stočnom hranom.
Ta plijesan može zahvatiti sve procese od uzgoja i žetve, preko skladištenja do prerade, a njezina pojava uvjetovana je klimom, zemljopisnim položajem, agrotehničkim mjerama i načinom prerade sirovina. Stručnjaci upozoravaju da aflatoksini oštećuju jetru i druge organe, te mogu izazvati rak jetre.