Taj kolegij osnovan 1627. u Rijeci, bio je prva školska ustanova u gradu, a iz njega su se tijekom godina razvile dvije sadašnje gimnazije, Prva riječka hrvatska gimnazija i Prva sušačka hrvatska gimnazija.
Na svečanosti u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji je ravnateljica Jane Schlaunich kazala je da je ta gimnazija dobila današnje ime 1992. te navela niz uglednih osoba koje su se školovale i djelovale u toj školi, poput Andrije Morovičića, Ivana Zajca i Vladimira Nazora. U gimnaziji je danas 550 učenika.
Predsjednik Josipović je rekao da uspjesi te gimazije govore kako se mnogo pažnje polaže ne samo na obrazovanje nego i na odgoj. Današnji učenici ovdje mogu dobiti sve potrebno da postanu uspješni Europejci koji nikad ne zaboravljaju da su dio Hrvatske i Rijeke, rekao je predsjednik.
Na drugoj svečanosti održanoj u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji ravnateljica Đudita Franko je istaknula da se ta gimnazija, pod prijetnjom mađarizacije u drugoj polovici 19. stoljeća preselila na Sušak gdje je nastavila djelovati na hrvatskom jeziku.
U njoj danas djeluju opća, jezična i prirodoslovno-matematička gimnazija, a polazi je 618 učenika. Okupljene je pozdravio i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, njezin nekadašnji učenik.
Predsjednik Josipović je tijekom svečanosti učenicima govorio o aspektima ulaska u EU, vezanim uz mlade. Kazao je da je najveći hrvatski adut znanje, a potom upornost i ambicija.
EU nije čarobni odgovor na sve naše probleme, nego uspjeh ovisi o nama samima, rekao je. Istaknuo je da hrvatski narod neće nestati u velikoj Europi nego će imati mnogo veću priliku afirmirati se. Europa nije zamišljena kao talionica nego kao mozaik, istaknuo je Josipović. Govoreći o strahovanju da će mladi napustiti Hrvatsku, Josipović je kazao da je mobilnost u kojoj se odlazi, ali i vraća dio europske ideje. Povratak u zemlju ovisi o uspjehu naše zemlje u što ne sumnjam, istaknuo je predsjednik.
Odgovarajući na pitanje jedne učenice o smislu borbe njihovih roditelja za neovisnost zemlje u okviru sadašnjeg ulaska u EU, Josipović je kazao kako je strah da ćemo iznevjeriti pretke koji su se borili za slobodu neopravdan.
Alternativa ulasku je ostati izoliran kao mali otok, svesti se na neuspješnu malu enklavu, rekao je. Odluka o pristupanju je recionalna, jer Hrvatska i danas ovisi o gospodarstvu EU, a sad će moći, makar i malo, utjecati na globalne procese, naveo je predsjednik dodajući da iz EU možemo i izaći, ako to poželimo.
Predsjednik je u Prvoj sušačkoj gimnaziji dobio titulu prvog počasnog maturanta.
Na kraju posjeta Rijeci predsjednik Josipović je otvorio izložbu u atriju HNK Ivana pl. Zajca posvećenu skladatelju Marcelu Tybergu. Rodom iz Beča, on je između dva svjetska rata živio u Rijeci, Opatiji i Voloskom i tu podučavao glazbu i skladao. Kako je bio židovskog porijekla deportiran je 1944. u tršćanski koncentracijski logor San Sabba, a odatle u Auschwitz gdje mu se gubi svaki trag. U njegovoj ostavštini, koju je njegov učenik Milan Mihic odnio u SAD, nalazili su se notni zapisi triju simfonija te desetci drugih glazbenih djela. Tragajući za njegovom ostavštinom na širem riječkom području muzikologinja Diana Grgurić i Sanja Simper su pronašle notne zapise njegovih dosad nepoznatih 26 preludija za orgulje.
Predsjednik Josipović nastavlja večeras boravak na Kvarneru posjetom Selcu i Crikvenici.