Indeks cijena hrane koji izrađuje Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) pao je u listopadu na 213 bodova, s revidiranih 215 bodova u prethodnom mjesecu, što znači da su niže za jedan posto u odnosu na prethodni mjesec. U 10-mjesečnom razdoblju zaključno s listopadom niže su za osam posto nego u istom lanjskom razdoblju.
FAO-v indeks mjeri promjene cijena košarice prehrambenih proizvoda, koja uključuje žitarice, biljne i životinjske masnoće, mliječne proizvode, meso i šećer.
Prosječne niže cijene hrane u listopadu rezultat su jeftinijih žitarica, za jedan posto, kao i biljnih i životinjskih masnoća, koje su u prosjeku pojeftinile osam posto. Pojeftinjenje tih prehrambenih namirnica amortiziralo je rast cijena mliječnih proizvoda, za tri posto, i cijena šećera, za 1,6 posto.
Cijene mesa ostale su u listopadu nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec.
U odvojenim prognozama za tržišta hrane ('Food Outlook') FAO je danas izvijestio da očekuje tješnji odnos ponude i potražnje za žitaricama u sezoni 2012/2013., ponajprije zbog vjerojatnog smanjenja proizvodnje pšenice i kukuruza.
U FAO-u tako procjenjuju da će svjetska proizvodnja žitarica u ovoj godini pasti za 2,7 posto u odnosu na prošlogodišnji rekord, na 2,28 milijardi tona, zbog čega bi zalihe na kraju sezone 2012/2013. trebale biti smanjene za 25 milijuna tona.
Zbog teške suše u istočnoj Europi i središnjoj Aziji, ali i smanjenih prognoza u južnoj hemisferi FAO sada prognozira slabiju proizvodnju pšenice u svijetu u ovoj godini, koja bi se trebala smanjiti za 5,5 posto, na 661,2 milijuna tona. Time bi zalihe na kraju sezone 2012/2013. bile smanjene za 23 milijuna tona.
Svjetska proizvodnja kukuruza bit će zbog velike suše u SAD-u manja za 3,2 posto u ovoj godini i kliznut će na 856 milijuna tona, što znači da bi zalihe na kraju sezone trebali biti smanjene za devet milijuna tona.
Pritom u FAO-u napominju da bi zahvaljujući nižim cijenama hrane na međunarodnim tržištima i nižim vozarinama, te smanjenim kupovinama žitarica zemlje širom svijeta ove godine mogle potrošiti čak 10 posto manje na uvoz hrane, odnosno prognoziranih 1.140 milijardi dolara.
U FAO-u tumače da zahvaljujući poboljšanoj koordinaciji na međunarodnoj razini i sustavu informiranja o stanju na tržištima koji je uspostavio G20 velika suša nije prouzročila paniku i novu krizu u opskrbi hranom, kakvima je svijet svjedočio u razdoblju od 2007. do 2008., te od 2009. do 2010.
"Krizu ne uzrokuju suše i poplave već nepostojanje sustava upravljanja", upozorava generalni direktor FAO-a Jose Graziano da Silva.