ZAGREB - Hrvatski sabor je današnje zasjedanje počeo objedinjenom raspravom o prijedlozima zakona o energiji i zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, kojima se, među ostalim, donošenje cijena ili tarifa prenosi s Vlade na energetske subjekte, uz odobrenje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Ukida se kategorija povlaštenih i tarifnih kupaca struje i plina, kao pretpostavka potpune liberalizacije tržišta energenata. Utvrđuje se pozicija krajnjih kupaca koji će imati posebne mjere zaštite zbog svog socijalnog statusa - ugroženi kupci, odnosno kućanstva koja zbog socijalnog položaja ili zdravstvenog stanja imaju pravo opskrbe energijom po posebnim uvjetima. Za sigurnost opskrbe energentima odgovornim se smatra tržište, a zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal uvodno je rekla kako je riječ o odgovornosti operatora koji građane i druge potrošače opskrbljuju energijom. "U eventualnim izvanrednim stanjima, kada dolazi do poremećaja na tržištu, energetski sektor mora biti pripravan. Državna tijela imaju obvezu brinuti o sigurnosti opskrbe, prije svega kroz planiranje razvoja, kako bi energetski subjekti bili sigurni, kako bi bili pouzdani u dobavi i opskrbi, da bi bilo dovoljno energije i u takvim uvjetima", kazala je Obradović Mazal. Naglasila je da se paket energetskih zakona donosi radi usklađivanja s europskim direktivama. Zakonom o energiji među ostalim je predviđeno i da Vlada donosi Strategiju energetskog razvoja i Program provedbe Strategije. Jedinice lokalne i područne samouprave svoje će razvojne dokumente morati uskladiti s tim dokumentima.
ZAGREB - HDZ je danas u Hrvatskom saboru svoju potporu zakonima o energiji te o regulaciji energetskih djelatnosti, uvjetovao odgodom primjene do ulaska u EU, prozivajući Vladu da tim zakonskim paketom sa sebe skida odgovornost za rast cijene energenata. "To je odraz kukavičluka i neodgovornosti Vlade", rekao je Đuro Popijač u ime HDZ-a, ističući kako je jedini cilj Vlade napuniti državni proračun, odnosno otvoriti prostor daljnjem rastu cijena energenata, "a građanima neka Bog pomogne, jer Vlada neće". Naglasio je kako nema potrebe da Hrvatska taj paket energetskih zakona kojima se u potpunosti liberalizira tržište energenata, donosi već sada, jer to nisu učinile i neke članice EU. "Vlada diže ruke od odgovornosti za cijenu energenata i sve prebacuje na neovisno regulatorno tijelo; je li to odgovorna Vlada", upitao je Popijač. Naglasio je kako je nužno da u ovom kriznom razdoblju Vlada zadrži mehanizme utjecaja na cijenu energenata. Mirela Holy (SDP) je Popijačev navod da bivša vlast namjerno nije s EU uskladila treći energetski paket, ocijenila skandaloznim. "Time ste obmanjivali hrvatsku javnost i EU", poručila je Holy, prozivajući HDZ da je stopiranjem tog paketa štitio monopolističku poziciju HEP-a. Da je na HDZ-ovo "značajno kašnjenje" u donošenju zakonskog paketa prigovorila Europska komisija upozorila je i zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal. Kazala je da je donošenje tih zakona Hrvatska preuzela kao obvezu do 31. ožujka 2010., implementirati do kraja ožujka 2011., a do ulaska u EU imati već testiran primijenjeni model. "Lako je reći sada tijekom rasprave da Vlada ovom mjerom pere ruke od odgovornosti, a ne biti jasan i reći da usvajamo izravnu direktivu koja apsolutno svim članicama EU nalaže neovisan proces donošenja odluka na razini regulatora", naglasila je. Damir Kajin (IDS) je raspravu iskoristio kako bi ponovno pozvao istarske županijske vlasti da, suprotno prijedlogu Vlade, ne prihvate gradnju termoelektrane Plomin C na ugljen. "Ne znam što će Skupština Istarske županije odlučiti u ponedjeljak, ali bi trebala reći 'ne' ugljenu", rekao je Kajin. Ponovio je kako je struja iz ugljena skuplja od one iz plina te da je gradnja termoelektrane na plin dvostruko jeftinija od one na ugljen. Zlatko Komadina najavio je potporu SDP-a predloženim zakonima. "Nemao puno izbora, ove zakone moramo prihvatiti i uskladiti ih s EU, a već imamo kritike iz Europske komisije da kasnimo", kazao je Komadina.
ZAGREB - Vlada je danas prihvatila prijedlog Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) koji bi trebao osigurati bolju povezanost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Po riječima ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, HKO je ključni reformski instrument u obrazovnoj politici Vlade koji treba omogućiti vertikalnu i horizontalnu prohodnost kvalifikacija, koje će odgovarati kompetencijama potrebnim na tržištu rada i biti razumljive svim poslodavcima u Hrvatskoj i Europi. Razvoju i reformi obrazovnog sustava pristupamo sagledavajući sve obrazovne razine u cjelini i oslanjamo se na strateške prioritete Vlade i EU-a, i to radimo u partnerstvu različitih ministarstva, Hrvatskog sabora, obrazovnih ustanova, akademske zajednice, studentskog zbora, strukovnih komora, poslodavaca i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, rekao je Jovanović. HKO stvara pretpostavke da se odredi koja su zanimanja, znanja i kompetencije potrebne hrvatskom društvu za brži razvoj, jer je samo integriranim politikama obrazovanja, zapošljavanja i regionalnog razvoja moguće razviti konkurentno gospodarstvo. Jovanović ističe da obrazovni programi ubuduće moraju biti temeljeni na jasnim ishodima učenja, što znači da je naglasak na onome što učenici i studenti trebaju znati, odnosno da će kroz taj koncept "naučiti kako učiti kroz cijeli život". HKO će stvoriti i temelje za vrednovanje ishoda neformalnog učenja, npr. kroz tečajeve, te osigurati podizanje zapošljivosti i konkurentnosti hrvatskih građana na europskom tržištu rada. To je put da napokon uskladimo hrvatsko obrazovanje s potrebama tržišta rada i više ne školujemo ljude za burzu rada nego za radna mjesta, kazao je Jovanović. Zakon će proći dva čitanja, a Jovanović očekuje da će potom trebati oko dvije godine da HKO zaživi.
ZAGREB - U organizaciji HAZU, njezinog Razreda za filološke znanosti, Zavoda za lingvistička istraživanja, Odbora za dijalektologiju te Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje održat će se od 18. do 20. listopada Dvanaesti znanstveni skup o hrvatskim dijalektima na kojem će sudjelovati najeminentniji dijalektolozi iz Hrvatske i inozemstva. U povodu održavanja skupa, predsjednica Odbora za dijalektologiju Mira Menac-Mihalić danas je izjavila Hini da su izvorni govori hrvatskoga jezika na svim jezičnim razinama ugroženi zbog globalizacije, utjecaja standardnoga jezika na dijalekte, zbog utjecaja sredstava javnog komuniciranja, zbog rata, izbjeglištva, raseljavanja itd. "Izuzetno je važno što prije i što više istraživati, zapisivati i snimati izvorne govore hrvatskoga jezika na terenu. Treba buditi svijest o njihovoj vrijednosti, ljepoti i bogatstvu, treba djelovati da bi se izvorni govori kao dio opće i nacionalne kulture sačuvali", istaknula je Menac-Mihalić, članica suradnica HAZU i profesorica na Katedri za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Ovogodišnji skup o hrvatskim dijalektima, koji će se održati u palači HAZU, u Zagrebu, bit će posvećen trima temama - dijalektološkoj i općoj lingvističkoj terminologiji, akademiku Božidaru Finki i čakavštini nekada i danas. Mira Menac-Mihalić upozorila je da dijalektološka i opća lingvistička terminologija nije dovoljno ustaljena ni jednoznačna, pa je prva tema skupa posvećena tom problemu s nadom da će pridonijeti njezinu ujednačavanju i usustavljivanju. Akademik Božidar Finka (1925.-1999.), vrsni hrvatski filolog, kako je podsjetila, većinu svoga istraživanja posvetio je dijalektologiji proučavajući govore u Hrvatskoj i dijaspori od fonetko-fonološke do stilističke razine. Posebno je vrijedan njegov rad na dijalektološkim atlasima. Znanstveni skupovi o hrvatskim dijalektima tradicionalno su naizmjenično posvećeni trima hrvatskim narječjima, a ovaj put čakavskom narječju.
ZAGREB - Katolički tjednik "Glas Koncila" komentirajući u najnovijem broju tekst objavljen u jednim dnevnim novinama, ocijenio je da je on u današnjoj Hrvatskoj "znak jačanja sektaštva i totalitarnih tendencija". U uredničkom komentaru "Glasa Koncila", "Jačanje sektaštva", Ivan Miklenić, za tekst "Crkveni porez otkrio bi prave vjernike", objavljen u "Pogledu", subotnjem prilogu Novome listu, ocijenio je da mu je "svrha produbljivanje antikatoličkog i anticrkvenog javnog mnijenja" te "ocrniti katoličku komponentu hrvatskoga naroda i Katoličke crkve u Hrvatskoj". Odbacujući konstataciju o "šikaniranju ateista i agnostika naspram katolika" u 90-tim godinama, Miklenić naglašava kako se danas zapravo "događa šikaniranje katolika", ako je suditi po ukidanju pet minutne emisije "Hvaljen Isus i Marija" na javnom radiju bez ikakva logičnog obrazloženja. Podsjeća kako 90-tih nije moglo biti šikaniranja ateista i agnostika jer je "službena državna politika zastupala ideju nacionalnoga pomirenja", a Katolička crkva "nikada nije bila niti je sada isključiva, sektaška, štoviše tolerirala je čak i one koji su isključivo iz osobnih interesa, farizejski i manipulatorski zauzimali prve klupe u crkvama". "Crkva je uvijek bila i sada je svjesna da je hrvatsko društvo pluralno te nikada nije zastupala stajalište da je Hrvatska isključivo katolička zemlja", ističe i dodaje kako je neprijeporna činjenica da je u hrvatskom društvu katolička skupina golema većina. "Upravo ta činjenica što se u hrvatskom društvu čak 87,8 posto građana izjasnilo da su katolici izaziva bijes i nemir različitih sektaša koji Katoličku crkvu doživljavaju kao najveću zapreku na putu ostvarivanja njihovih skrivenih projekata", smatra komentator, dodajući premda ne mogu nijekati evidentnu činjenicu, protagonisti dirigirane glavne struje javnoga mnijenja posežu za analizom kvalitete pripadništva članova Crkve pa uvjeravaju javnost da je samo 15 posto pravih članova Crkve. Navodi kako nikada hrvatskoj javnosti nije objelodanjena procjena koliko je "pravih" članova u ikojoj političkoj stranci ili među svjetonazorskim skupinama kao što su ateisti ili agnostici, ili među članovima udruga civilnoga društva, premda bi bilo pravo čudo da su svi ti članovi sto posto "pravi". Smatra kako bi politički "zabrinute" za pravo katolištvo u Hrvatskoj trebalo upitati - je li pokojni predsjednik Hrvatskoga sabora bio "pravi" član Crkve i bi li Crkva bila "prava" da mu je uskratila sakramente i crkveni ukop? U komentaru upozorava i na apsolutno netočnu tvrdnju da je od potpisivanja posebnih ugovora sa Svetom Stolicom država isplatila Crkvi oko pet milijardi eura. "Taj je podatak apsolutno netočan i neistinit, ali i zastrašujući za neinformiranog čitatelja - pa izvrsno služi za manipulaciju", ističe te dodaje da sredstva koja Crkva "dobiva iz proračuna po Ugovoru o gospodarskim pitanjima (koji je potpisan 9. listopada 1998., a ne, kako autor navodi u tekstu, 1999.) tvore manje od 0,3 posto proračuna", a udruge civilnoga društva oko 1,4 posto proračuna.
DUBROVNIK - U prvih devet mjeseci ove godine dubrovačke zidine u staroj gradskoj jezgri obišlo je 672.000 posjetitelja, što je sedam posto više nego u u istim razdoblju 2011., kada je bilo 630 tisuća posjetitelja. Kako ističe Niko Kapetanić, tajnik Društva prijatelja "Dubrovačke starine" koje skrbi o dubrovačkim gradskim zidinama, dosadašnji rezultati nagovješćuju da bi mogla biti dostignuta najuspješnija turistička godina 2009., kada je dubrovačke zidine posjetilo 765.000 turista. Tijekom ovogodišnjeg rujna gradske zidine je obišlo 129.000 posjetitelja ili 15 posto više nego u rujnu 2011. kada ih je bilo 112.000, što je ujedno i najbolji rujan u turističkoj povijesti. Društvo prijatelja "Dubrovačke starine" skrbi i o stonskim zidinama, koje je u prvih devet mjeseci vidjelo nešto više od 30.000 posjetitelja ili 11 posto više nego u prvih devet mjeseci 2011. kada ih je obišlo 27.000 posjetitelja. Kada je u pitanju prodaja ulaznica 88 posto ostvareno je kroz individualnu prodaju, sedam posto kroz grupnu, a 4,3 posto posjetitelja obišlo je dubrovačke gradske zidine koristeći 'dubrovačku karticu'. Dubrovačke gradske zidine su sklop utvrda koje okružuju stari dio grada Dubrovnika. Građene su od 13. do 17. stoljeća za potrebe obrane. Duge su 1940 metara, visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4 do 6 m, a prema moru 1,5 do 3 m. Na četiri strane svijeta zaštićene su kulama.
ZADAR - Zadarska policija podnijela je kaznenu prijavu protiv 38-godišnjeg Zagrepčanina zbog prijevare u gospodarskom poslovanju, u iznosu većem od milijun kuna. Djelatnici Policijske uprave zadarske kriminalističkom istragom su utvrdili da je 38-godišnji Zagrepčanin 2010. godine, u svojstvu direktora građevinske tvrtke, s 52-godišnjakom i 43-godišnjakinjom, kao vlasnicima zemljišta u Ninu, sklopio ugovor o gradnji zgrade, koji nije ispoštovao. Umjesto toga 38-godišnji direktor građevinske tvrtke je navedeno zemljište u Ninu opteretio zalogom u iznosu većem od milijun kuna. Policija je protiv njega državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijava zbog prijevare u gospodarskom poslovanju, priopćeno je danas iz Policijske uprave zadarske.
ŠIBENIK - Šibensko-kninska policija dovršila je kriminalističku istragu protiv 48-godišnjeg Šibenčanina i 58-godišnjeg Zagrepčanina osumnjičenih su 16 kaznenih djela krađa na plažama, uglavnom na štetu stranih državljana, a osumnjičeni 48-godišnjak je osumnjičen i za još tri takva kaznena djela. Kako je danas priopćeno iz Policijske uprave šibensko-kninske, osumnjičeni su tijekom srpnja i kolovoza na području Vodica, Murtera i Pirovca, na mjesnim plažama pod izlikom skupljanja boca, koristeći nepažnju turista, uglavnom inozemnih, krali im novac, mobitele i tehničke stvari. Ukradene predmete osumnjičeni 58-godišnjak je prodavao na području Zagreba. Protiv 48-godišnjega i 58-godišnjeg osumnjičenika policija će podnijeti kaznene prijave nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu.
ŠIBENIK - Djelatnik Policijske uprave šibensko-kninske osumnjičen je za prijevaru u službi na ime putnih troškova, u iznosu od oko 43 tisuće kuna te je udaljen iz službe, priopćeno je danas iz PU šibensko-kninske. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je osumnjičeni u razdoblju od 2. kolovoza 2009. do 2. rujna ove godine ostvario protupravnu imovinsku korist od 43.056 kuna na ime putnih troškova. Policijski službenik osumnjičen za prijevaru u službi je rješenjem načelnika šibensko-kninske PU udaljen iz službe, navodi se u priopćenju.