Očekujem da se sporazum neće ratificirati, rekao je Ibler i dodao kako međunarodno javno pravo omogućuje dogovor među dvjema stranama, kojim se izbjegava nasilje.
Suator knjige "Prijevara ili zabluda" Stjepan Ćosić govorio je o granici na području Kleka i sporazumu Tuđman-Izetbegović, pri čemu je istaknuo kako to nije granica iz 1991. te da je sporazumom Hrvatska oštećena.
"U knjizi smo izložili dokaze, no do danas nisam čuo nijedan argument suprotan onom što smo iznijeli, a pogotovo s bosanskohercegovačke strane. Granica BiH i Kraljevine Dalmacije iz 1918. je današnja granica između Hrvatske i BiH", rekao je Ćosić i dodao kako su te granice za istraživanje i razgraničenja bile mjerodavne.
Također je rekao kako su i danas na terenu označene te granice.
Akademik Vekarić istaknuo je kako granica na području Neuma, povučena prema Ugovoru o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine 1999., nije granica koja slijedi Badinterov kriterij.
Ključno je pitanje hoćemo li BiH darovati taj dio svoga teritorija BiH, istaknuo je te dodao kako ne zna nijednu zemlju na svijetu koja je dragovoljno darovala svoj teritorij nekoj drugoj državi.
Čitav jedan spektar dokumenta potvrđuje naša istraživanja da je riječ o hrvatskom teritoriju, rekao je i dodao kako je vlasnik zemlje na Ponti Kleka, iako bosanskohercegovački državljanin, izjavio da je porez cijelo vrijeme plaćao Republici Hrvatskoj.
Napomenuo je i jedinstveno stajalište lokalnoga stanovništva s jedne i druge strane kako je to teritorij Republike Hrvatske.
Škoji i vrh Kleka su u Republici Hrvatskoj, rekao je, dodajući kako je jedini bosanski dokaz zasnovan na krivotvorenome, lažnom dokumentu nastalom u BiH o katastarskoj općini Pelješcu. Ta je općina izmišljena kako bi se u nju inkorporirali Veliki i Mali škoj, a za to Republika Hrvatska, kako je rekao, nije ni znala.
Lažni sporazum jedini je argument na temelju kojeg je ova granica i povučena, rekao je akademik Vekarić.
Miroslav Tuđman podsjetio je kako je sporazum Tuđman–Izetbegović dio širega konteksta, jednog niza ugovora između Hrvatske i BiH koji su počeli s Washingtonskim sporazumom. Dodao je kako je tim sporazumom bila dogovorena konfederacija Hrvatske i Federacije BiH kako bi se navelo bosanske Hrvate na raspuštanje Hrvatske zajednice Herceg Bosne.
Tuđman smatra kako je taj sporazum dio konteksta posebnih odnosa, a važan element toga jest i slobodan prolaz kroz Neum jer, kako je rekao, te 1999. godine nije bilo zaustavljanja i kontrole pri prolazu kroz Neum.
Napomenuo je kako se Račanova vlada odrekla sporazuma o slobodnom prolazu kroz Neum i sporazuma o posebnim odnosima Hrvatske i Federacije BiH.
Neshvatljivo je zašto sadašnja vlast odustaje od onih dijelova sporazuma koji su u interesu Hrvatske, rekao je Tuđman.
Da je taj sporazum ostao na snazi, mi danas ne bismo imali problema niti sa schengenskim režimom kontrole i prelaska granice, niti problem prolaza do Dubrovnika, ustvrdio je Tuđman. Sadašnja hrvatska vlast će ratifikacijom samo napraviti još više ustupaka, što će, po Tuđmanovu mišljenju, pojačati apetite druge strane.
Drago Krpina smatra da politička elita skriva stvarne razloge ratifikacije sporazuma s BiH.