BRUXELLES
Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz izrazio je u ponedjeljak sućut u povodu smrti predsjednika Hrvatskog Sabora Borisa Šprema, ističući da je on bio "čovjek velikog integriteta i uvjereni Europljanin". "S velikom tugom sam doznao vijest o smrti Borisa Šprema, predsjednika hrvatskog parlamenta. Boris Šprem, čovjek velikog integriteta, bio je uvjereni Europljanin i branitelj demokracije i parlamentarizma. Žao mi je što neće doživjeti formalni ulazak svoje zemlje u Europsku uniju. Njegova smrt veliki je gubitak za Hrvatsku. Upućujem sućut njegovoj obitelji, prijeteljima i cijelom hrvatskom narodu", kaže se u poruci predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza. Boris Šprem preminuo je nedjelju rano ujutro u američkom Houstonu nakon duge i iscrpljujuće borbe s bolešću.
SARAJEVO
Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda uputio je u ponedjeljak u svoje osobno i u ime Vijeća ministara BiH izraze sućuti u povodu smrti predsjednika Hrvatskog sabora Borisa Šprema. U brzojavu upućenom potpredsjedniku sabora Josipu Leki Bevanda je naveo kako ga je duboko potresla vijest o smrti Borisa Šprema."Prerana smrt dobrog, čestitog i miroljubivog čovjeka koji je bio predan demokratskim vrijednostima i stvaranju pravednijeg i tolerantnijeg društva veliki je gubitak za narod Hrvatske. Borisova smrt za mene osobno i za standarde koje je on postavio prema nama kao susjedima, predstavlja ozbiljan gubitak", stoji u Bevandinu brzojavu. Izraze sućuti u povodu smrti predsjednika Hrvatskog sabora uputio je i predsjednik vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić.
MOSTAR
Pripadnici hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja Hercegbosanske županije blokirali su u ponedjeljak prijepodne promet na magistralnoj cesti između Kupresa i Bugojna prosvjedujući zbog provedbe revizije branitelja i negiranja zločina počinjenih nad Hrvatima tijekom rata. Branitelji su zapriječili promet kod tunela Kupreška vrata i pri tome iskazali nezadovoljstvo radom ministarstva branitelja Federacije BiH. Više okupljenih bivših pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane i stradalničkih udruga tvrdi da ministarstvo kojemu je na čelu Zukan Helez sustavno ponižava bivše pripadnike HVO-a putem nezakonite revizije. Na desetine branitelja isključeno je iz ostvarivanja prava, a iz udruga ističu da su revizijom uglavnom oštećeni hrvatski branitelji.
LJUBLJANA
Sadašnji slovenski predsjednik Danilo Tuerk mogao bi na predsjedničkim izborima 11. studenoga osvojiti najviše glasova, ali će mu za osvajanje drugog mandata biti potreban drugi krug, sudeći prema anketi koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo". Za Tuerka bi glasovalo 36 posto glasača, za njegova najozbiljnijeg protukandidata, bivšeg premijera Boruta Pahora 20 posto, a za kandidata desnog centra Milana Zvera, sadašnjeg eurozastupnika i nekadašnjeg ministra obrazovanja, samo devet posto, pokazala je prošlog tjedna provedena anketa na 500 ispitanika. Još uvijek je među biračima 23 posto neopredijeljenih, a službena kampanja konkurenata za predsjedničko mjesto počinje mjesec dana prije izlaska na birališta.
BRUXELLES
Europska komisija ne želi komentirati izjave srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića da njegova zemlja neće trčati prema članstvu u EU-u, ističući da Komisija ne nameće nikome nikakve rokove i da je brzina procesa potpuno u rukama zemlje koja želi ulazak u Uniju, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik Komisije Peter Stano.
"Ne komentiramo izjave pojedinih političara na temelju medijskih izviješća. Za nas je važno imati jasnu ideju o europskoj politici Srbije, koju smo dobili nakon brojnih sastanaka s predsjednikom, premijerom i članovima vlade. Intenzitet angažmana zemlje u procesu proširenja u potpunosti je u njezinim rukama, dakle ako zemlja želi ubrzati ili usporiti proces, to je njezina odluka, a Europska komisija ne nameće nikakve rokove ni brzinu napretka u procesu", rekao je Stano zamoljen da komentira nedavne izjave srbijanskog predsjednika Nikolića. Nikolić je u subotu na skupštini Srpske napredne stranke, čiji je predsjednik bio do izbora za predsjednika države, rekao da Srbija želi članstvo u Europskoj uniji, ali da neće trčati ni za kakvim datumima i da ju je deset godina trčanja dovelo do prosjačkog štapa.
BAKU, Azerbajdžan
Mogućnost da Izrael jednostrano napadne Iran dovela je Bliski istok na rub ponora i uznemirila njegova glavnog saveznika usred kampanje za izbor novoga američkog predsjednika. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorio je da je strpljenje Izraela pri kraju i upozorio da je Teheran manje od godinu dana udaljen od "crvene linije" nakon koje će se domoći nuklearnog oružja. Brojni Izraelci, međutim, boje se da bi jednostrani napad, bez potpore SAD-a, propao protiv tako velikog i udaljenog neprijatelja. No, što ako, čak i bez Washingtona, Izrael ne bi bio sam? Azerbajdžan, naftom bogata bivša sovjetska republika na sjeveroj iranskoj granici, već je s Izraelom razgovarala o tome kako bi azerbajđanske zračne baze i špijunske letjelice mogle pomoći izraelskim zrakoplovima koji bi izdaleka napadali Iran.
To je daleko manje od masovne oružane pomoći i diplomatske potpore koju Netanyahu priželjkuje od Washingtona. Ali, imajući u vidu da bi se time rješila ključna slabost izraelskog ratnog plana, a to je popuna borbenih zrakoplova gorivom, špijuniranje i akcije spašavanja, savezništvo s Azerbajdžanom moglo bi navesti Izrael da barem razmisli o isplativosti akcije bez američke pomoći. Unatoč službenim negiranjima Azerbajdžana i Izraela, neki bivši azerbajđanski vojni dužnosnici i ruski obavještajci kažu da su dvije zemlje već počele razgovore o o tome kako bi azerbajdžanske baze i obavještajni sustav mogli pomoći Izraelu u mogućen napadu na Iran.
Azerbajdžan, država s devet milijuna stanovnika koji govore jezik sličan turskom i koji su uglavnom, kao i Iranci, muslimani šijiti, ima na svome teritoriju četiri bivše sovjetske baze pogodne za izraelske zrakoplove.
WASHINGTON
Uoči njihove prve predizborne debate predsjednik SAD-a Barack Obama uživa veću ili jednaku potporu birača spram Mitta Romneya u svim glavnim pitanjima no izborna utrka ostaje neizvjesna, pokazalo je u ponedjeljak objavljeno istraživanje javnog mnijenja lista The Washington Post i TV mreže ABC. Posljednje istraživanje ukazalo je na sve veći nesrazmjer između potpora na nacionalnoj razini i onih koji kandidati uživaju u presudnim državama za izbore, u kojima vode i najintenzivnije kampanje. Na razini SAD-a se potpora kandidatima nije promijenila od početaka rujna te 49 posto birača kaže da bi danas glasovalo za Obamu a 47 posto za Romneya. Među registriranim biračima Obama vodi mršavih pet posto, što je gotovo istovjetno prednosti koju je uživao po istraživanjima od prije dva tjedna, navodi Post. U državama koje nisu tradicionalno čvrsto opredijeljene za demokrate ili republikance, Obama, međutim, uživa potporu 52 posto onih koji će vjerojatno izaći na izbore a Romney 41 posto. Obama i Romney svoje su napore posebno usredotočili na te države i manje predvidljive mlađe birače, koji su se pokazali ključnima za Obamin izbor prije četiri godine. Romney u izravno sučeljavanje s Obamom u srijedu u Denveru tako ulazi pod pritiskom da napravi preokret u svojoj kampanji jer ne dobija dostatnu potporu u državama koje se smatraju ključnim za njegove izborne izglede, posebice u Floridi i Ohiju. Birači uvelike očekuje da će sadašnji predsjednik pobijediti u izravnom sučeljavanju, no nova anketa pokazuje kako ima naznaka da se raspoloženje donekle promijenilo u korist Romneya.
ZAGREB
Francuska je otvorena prema ideji novog europskog ugovora za produbljenje integracije bude li on nužan za nove mehanizme "solidarnosti" kao što je podjela odgovornosti za dugove, rekao je francuski ministar za europske poslove Bernard Cazeneuve, kako u ponedjeljak prenose europski mediji. Cazeneueve je reagirao na prijedloge predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa i njemačke kancelarke Angele Merkel da Unija dogovori novi ugovor kako bi produbljenjem integracije prevladala dužničku krizu. "Ako su, radi veće solidarnosti, veće učinkovitosti mehanizama za zajedničku odgovornost za dugove ili interveniranje na tržištima, potrebni novi ugovori, tada da, trebat će nam novi ugovori", rekao je ministar za portal Medaipart prošli tjedan. Novi ugovor mogao bi također poboljšati gospodarsko upravljanje, dati građanima veći glas u europskim pitanjima i omogućiti bolju koordinaciju industrijskih politika i politika za obnovljive izvore energije, dodao je. Kako je prošli mjesec prenio Der Spiegel, njemačka kancelarka Angela Merkel želi da EU pripremi novi ugovor koji bi prenio neka područja nacionalnog suvereniteta, primjerice proračunske ovlasti, na europske institucije. Fiskalnu i političku uniju u eurozoni smatra uvjetom za bilo kakve pomake prema zajedničkoj odgovornosti za dugove.
BEJRUT
Najmanje 21 civil, među kojima 8 djece stradao je u ponedjeljak u zračnim napadima sirijske vojske na stambene zgrade u gradu Salkin u pokrajini Idleba, izvijestio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (OSDH) . Ukupno je 36 ljudi, od kojih 29 civila, ubijeno diljem zemlje u sukobima vojnika i pobunjenika te u zračnim i topničkim napadima snaga režima Bašara al-Asada, prema podacima te nevladine organizacije. Direktor OSDH-a Rami Abdel Rahman je rekao da je vojni zrakoplov raketirao stambene zgrade u Salkinu. Siloviti sukobi vojnika i pobunjenika satima su trajali u povijesnim sukovima Alepa, drugog po veličini grada u Siriji, prenosi AFP.
Sukovi (srednjovjekovne natkrivene tržnice) koje je UNESCO stavio na popis svjetske baštine bili su prazni nakon što su u subotu dućani izgorjeli.
Za sada nije moguće procijeniti materijalne štete od sukoba, koji u Alepu traju danima. Francuska je u ponedjeljak osudila uništenja dijelova sukova Alepa, i ponovila da osuđuje bombardiranje kojem je bilo izloženo sirijsko civilno stanovništvo, navelo je ministarstvo vanjskih poslova.