"Smatramo da stvarno netko treba konačno progovoriti neku riječ te reći da je dosta obezvrjeđivanja avangarde društva, sloja društva koji treba graditi društvo. Nevjerojatno, ubijamo se u temelju", izjavio je Hrg na konferenciji za novinare u središnjici HSS-a i poručio kako je HSS protiv smanjenja standarda prosvjeti i smanjenja plaća te drugih prava jer budućnost zemlje ovisi o tome.
Kazao je kako su smatrali nužnim dati osvrt na "jednu hajku koja se radi spram učiteljstva" jer ovo što se događa nije dobro i to se ne smije mirno promatrati. Podsjetio je da su još 14. veljače upozorili da će se smanjiti novac za obrazovanje jer su vidjeli da je već tada u državnom proračunu određeno manje novca.
"Učiteljstvo je izloženo sve ovo vrijeme i ono prije vrijeme stalnom linču, stalnom udaru, obezvrjeđivanju i onda očekujemo da će nam sutra ta naša mladost, ta naša djeca poštivati taj intelektualni sloj društva a mi ih učimo da su u stvari prosvjetari nešto što je ionako usput", kazao je Hrg.
Istaknuo je kako u HSS-u tvrde da novca ima, nema ga nikad dovoljno, a stvar je prioriteta kako se novac raspoređuje, odvagne. "Ali je činjenica da prosvjetari ne smiju biti onaj prvi sloj društva koji prvi stradava i na koje se prve udara", ocijenio je. Dodao je kako se "onda čudimo kada idu u štrajk, a ne razmišljamo da smo mi njima dali u ruke ono najvrednije što imamo, a to su naša djeca".
Zaključio je da se u tom smislu niz godina vodila, a i sada se vodi totalno pogrešna politika. Naime kako je moguće kazati da novca nedostaje, a istodobno se povećava broj zaposlenih u državnoj administraciji i to po političkim imenovanjima, upitao se te ustvrdio kako se uštede mogu postići racionalizacijom dijela državne uprave i zatvaranjem nepotrebnih državnih agencija te na druge načine, a ušteđeni novac usmjeriti na besplatne udžbenike i ulaganja u znanost te obrazovanje.
Hrvatska za obrazovanje izdvaja premalo, rekli su u HSS-u i naveli da Hrvatska izdvaja 4,3 posto BDP-a, Slovenija 5,7, Estonija 6,1, a Litva i Latvija 5,6 posto. Razvijene europske zemlje u tom segmentu predvode Danska sa 8,7 posto, Island sa 7,8, te Švedska i Norveška sa 7,3 posto. Naveli su i da je naše najveće sveučilište, ono u Zagrebu rangirano iza sveučilišta u Ljubljani i Beogradu te da smo po ulaganjima u znanost i visoko školstvo po glavi na dnu europske ljestvice. Ulaganja po studentu u zagrebačkom sveučilištu su oko 3000 eura, na ljubljanskom su dvostruko veća, dok su na bečkom sveučilištu ulaganja po studentu oko 10.000 eura. Hrvatska za znanstvena istraživanja i inovacije izdvaja samo 0,76 posto BDP-a, dok je prosjek u razvijenim europskim državama oko tri posto.
HSS se zalaže za povećanje ulaganja u znanost i visoko obrazovanje jer to može biti jedan od poteza za izlazak iz gospodarske krize u koju sve dublje tonemo.
Istaknuli su kako dugoročno žele postići rasterećenje programa u školama i do 30 posto, a samim time smanjiti težinu dječjih torbi te najavili veliku anketu među učiteljima i profesorima kako bi oni sami rekli što je višak.