SARAJEVO
Europska unija ohrabruje sve države zapadnog Balkana da nastave s provedbom reformi koje su nužne za nastavak procesa europskih integracija i na tom putu će im pružiti svu potrebnu pomoć, izjavio je u utorak u Sarajevu Stefano Sannino, ravnatelj Općeg ravnateljstva za proširenje pri Europskoj komisiji. Sudjelujući u raspravi o zapadnom Balkanu i europskim integracijama, koja je održana u sklopu Svjetskog susreta za mir što ga je u glavnom gradu BiH organizirala Zajednica svetog Egidija, Sannino je istaknuo kako se u EU raduju stupanju Hrvatske u punopravno članstvo 1. srpnja 2013. godine, a istodobno očekuju da ostale zemlje regije slijede njen primjer.Sannino je podsjetio kako je nakon summita EU u Solunu jasno definirana politika individualnog pristupa prema zemljama zapadnog Balkana pa će se s njom nastaviti i ubuduće. Kao primjer uspjeha spomenuo je Crnu Goru kojoj su odobreni pristupni pregovori, a ocijenio je i kako je Srbija napravila značajne korake. Potvrdio je kako i BiH te Kosovo i Albanija mogu računati na pomoć i dijalog u provedbi reformi nužnih za približavanje EU.
MOSTAR
Američka administracija pokrenut će sljedeće godine široku kampanju kako bi se reformirao hrvatsko-bošnjački entitet Federacija BiH, rekao je američki veleposlanik u BiH Patrick Moon tijekom jučerašnjeg obraćanja u Centru za prekoatlantske odnose (SAIS) pri sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu, navodi se u priopćenju iz SAIS-a koje je u utorak dostavljeno i medijima u BiH. Veleposlanik Moon bio je gost rasprave o stanju u BiH tijekom koje je najavio da će veleposlanstvo SAD-a u BiH organizirati konferenciju s nevladinim organizacijama početkom iduće godine kako bi započeli razgovore kako reformirati Federaciju BIH. Pri tome je američki diplomat u BiH nagovijestio da je cilj reforme Federacije BiH da bude "učinkovitija, manje birokratska te u svrhu razvoja i prosperiteta svih građana". Mediji u BiH ranije su najavljivali, pozivajući se na diplomatske izvore, kako američka administracija planira sljedeće godine pokrenuti kampanju za promjenu ustroja Federacije BiH koja je sastavljena od deset županija. Pri tome se, kako je navedeno, planira smanjiti broj županija te jasno odrediti ovlasti entiteta Federacije BiH i županija. Američka administracija je, prema tim navodima, o mogućim rješenjima već razgovarala s predstavnicima političkih stranaka u BiH. Hrvatske stranke očekuju da se kroz reformu Federacije BiH popravi položaj Hrvata u BiH, dok bošnjačke stranke zagovaraju snažniju središnju upravu u entitetu naspram županija.
NEW YORK
Amerikanci u utorak komemorativnim skupovima i molitvama obilježavaju 11. godišnjicu terorističkih napada Al Kaide na New York i Washington, u kojima je 11. rujna 2001. ubijeno gotovo 3.000 ljudi. Središnja svečanost održat će se na Nultoj točki (Ground Zero) na newyorškom Manhattanu, mjestu na kojem su se uzdizali tornjevi blizanci Svjetskog trgovinskog centra (WTC). Kao i svake godine, tom će se prilikom pročitati imena 2.977 osoba koji su izgubili živote u napadima na WTC, na Pentagon u Washingtonu i u padu otetog zrakoplova u Shanksvilleu u Pennsylvaniji. Američki predsjednik Barack Obama i njegova supruga Michelle će se s minutom šutnje ispred Bijele kuće prisjetiti tih događaja, a potom će posjetiti spomen park u Pentagonu. Tijekom poslijepodneva američki predsjednik će posjetiti ranjene vojnike i njihove obitelji u bolnici Walter Reed. Potpredsjednik Joe Biden održat će govor na komemoraciji u Shanksvilleu, gdje se srušio oteti zrakoplov na letu 93 kompanije United Airlines. U Nacionalnoj katedrali u Washingtonu 11. obljetnica terorističkih napada na SAD bit će obilježena molitvama, a ne velikim komemorativnim skupom na kakvima su zadnjih godina sudjelovali najviši američki dužnosnici.
NEW YORK
Jedanaest godina nakon terorističkog napada na Svjetski trgovinski centar (WTC) u New Yorku, novi, više milijardi dolara vrijedan toranj ponovo dominira panoramom južnog dijela Mahnattana, piše u utorak američki dnevnik US Today. Većina memorijalnog kompleksa površine 32.374 četvornih metara otvorena je prošle godine, na 10. godišnjicu napada, a do sada ga je posjetilo oko 4,5 milijuna ljudi. Muzej ispod trga još je nedovršen, a kako javlja Reuters, upravo je postignut dogovor o nastavku izgradnje Nacionalnog muzeja 11. rujna, čiji se troškovi procjenjuju se na 700 milijuna do milijarde dolara. Na mjestu Ground Zero-a gradi se više tornjeva. Svjetski trgovinski centar 1, nekad poznat i kao Toranj slobode, otvorit će se 2014. na sjeverozapadnom uglu lokacije trgovinskog centra s oko 278.000 četvornih metara uredskog prostora, a imat će 104 kata i pet podzemnih katova. Prva uredska zgrada koja će se otvoriti, u listopadu 2013. na jugoistočnom uglu lokacije, imat će 72 kata i to će biti Svjetski trgovinski centar 4. Sjeverno od njega niče Svjetski trgovinski centar 3 koji će imati 80 katova. Toranj broj 2 je tak u začetku i trebao bi imati 88 katova. Sveukupno će biti izgrađeno sedam nebodera.
WASHINGTON
Američke vojne snage mogli bi doživjeti potpuni poraz u Afganistanu, a Amerikanci su u opasnosti posvuda u svijetu, poručili su uoči obilježavanja godišnjice napada na SAD 11. rujna 2001. talibani, a prenio američki Centar za nadzor islamističkih internetskih stranica (SITE). "Godišnjica napada na SAD 11. rujna obilježava se u trenutku kada ta zemlja riskira da doživi potpuni poraz u Afganistanu - vojni, politički, ekonomski, kao i poraze u svim ostalim domenama, te u trenutku kada je iscrpila sva ostala sredstva i načine da produlji svoj protuzakoniti rat", poručili su afganistanski talibani. U priopćenju, koje je prevedeno na engleski jezik, dodaje se da rat pokrenut u Afganistanu "pod izlikom osvete zbog napada u rujnu, nema nikakvog legalnog ni etičkog temelja" te da Afganistanci nisu krivi za to što se dogodilo.
JERUZALEM
Posebni izaslanik britanske vlade nedavno je bio u tajnom posjetu Jeruzalemu kao bi uvjerio izraelske čelnike da ne izdaju naredbu o skorašnjem napadu na nuklearna postrojenja u Iranu, objavio je u utorak izraelski list Haaretz. Prema listu, koji se poziva na izvor iz izraelske vlade, britanski izaslanik je prije dva tjedna prenio osobnu poruku britanskog premijera Davida Camerona. Prema istom izvoru, taj visokoranigirani izaslanik sastao se s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, ministrom obrane Ehudom Barakom, kao i s drugim visokim izraelskim dužnosnicima kako bi im dao do znanja da se London zalaže za diplomatsko rješenje iranskog nuklearnog pitanja.
WASHINGTON
SAD je u ponedjeljak izrazio protivljenje kandidaturi Palestine za status države nečlanice UN-a, što je dio prijedloga koji palestinski predsjednik Mahmud Abas krajem rujna kani predstaviti pred Općom skupštinom svjetske organizacije. "Ponovno jasno kažemo: smatramo kako je jedini realan način da Palestina postane država putem izravnih pregovora" s Izraelcima, rekla je glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland, dodavši kako je Washington "kontaktirao s predsjednikom Abasom".
ISTANBUL
Turska neće izručiti odbjeglog iračkog potpredsjednika Tarika Hašemija, suočenog sa smrtnom kaznom koja mu je izrečena u Bagdadu, i on može ostati u Turskoj koliko mu je potrebno, izjavio je u utorak turski premijer Redžep Tajib Erdogan. "Reći ću vrlo jasno. Mi ćemo biti spremni ugostiti gospodina Hašemija koliko dugo bude želio i nećemo ga izručiti", izjavio je Erdogan na konferenciji za novinare u Ankari. Hašemi (69), jedan od vodećih sunitskih čelnika u Iraku, izbjegao je u travnju ove godine u Tursku gdje živi s obitelji pod zaštitom turske države. Irački sud u nedjelju ga je osudio na smrt zbog navodne odgovornosti za smrt jednog odvjetnika i jednog generala.
DEN HAAG
Gospodarski oporavak nizozemski liberali zagovaraju štednjom, a laburisti ulaganjima, a obje su stranke proeuropske te izjednačene po anketama uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u srijedu koje predviđaju pad popularnosti stanke krajnje desnice. Suočeni s javnim mnijenjem sve više neprijateljski raspoloženim prema Bruxellesu, i liberali i laburisti morali su ipak zaoštriti ton prema Europi. Ističu, međutim, da Nizozemska ne može bez Europske unije, jer je njezino gospodarstvo, peto u eurozoni, orijentirano prema inozemstvu. Dužnička kriza eurozone dominira nizozemskim izborima 12. rujna koji postaju "maketa" dileme koja muči Europsku uniju: treba li iz krize izaći putem štednje ili putem poticaja, piše agencija Reuters. Stoga su nizozemski birači razapeti između zahtjeva za odobravanjem velikih zajmova prezaduženim članicama EU, napose Grčkoj, te stroge štednje u domovini koja za njih znači gubitak izdašnih povlastica.
BERLIN
Američki milijarder George Soros ocijenio je da je rješenje za dužničku krizu u eurozoni "blizu", pozivajući Njemačku da bude lider. U govoru održanom u ponedjeljak u Berlinu Soros je kazao: "Zadovoljan sam što mogu primijetiti da politička rasprava u Njemačkoj naginje u prilog spašavanja eura." Kao dokaz naveo je dvije važne odluke: summit EU-a u lipnju na kojem je postignut dogovor o uspostavi mehanizma koji će omogućiti izravnu dokapitalizaciju banaka u eurozoni te odluku ECB-a od prošlog četvrtka o neograničenoj kupnji obveznica najzaduženijih država. Soros je pozvao da se donesu još dvije odluke za spašavanje eurozone iz "noćne more": da se više ne zagovara štednja u državama u krizi te da se podijeli odgovornost za dugove.