ZAGREB - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko primio je u srijedu Rafaela Eitana, predsjednika nacionalnog savjetodavnog vijeća za povrat židovske imovine pri uredu izraelskog premijera i s njime razgovarao o povratu oduzete židovske imovine u Hrvatskoj, priopćeno je iz Sabora. U Hrvatskoj se radi na zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a članovi izraelskog izaslanstva na sastanku su iznijeli vlastita očekivanja i sugestije u vezi s restitucijom imovine oduzete Židovima od 1941. do 1945., kaže se u priopćenju. Na sastanku je istaknuto da Hrvatska ne isključuje mogućnost povrata imovine oduzete Židovima te se razmatraju načini rješavanja tog pitanja. "Mi poštujemo poziciju oštećenih i pazimo da ne povrijedimo njihove osjećaje. U rješavanju tog pitanja mi ćemo se držati načela da se nepravedno oduzeta imovina treba vratiti prijašnjim vlasnicima, ali se pritom vodimo i načelom da ispravljanjem starih nepravdi ne činimo nove", kazao je potpredsjednik Sabora Josip Leko i naglasio da se to pitanje mora rješavati u skladu s ekonomskim mogućnostima zemlje te stvarnim mogućnostima sadašnje i budućih generacija u Hrvatskoj. Izraelska strana izrazila je razumijevanje za financijsku stranu problema i istaknula da ne traži oduzimanje imovine kako bi se omogućio njezin povrat prijašnjim vlasnicima, kaže se u priopćenju.
BERLIN - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je u srijedu da trenutno postoji dovoljno političke volje za spas eura te da europska integracija nije stavljena pod znak pitanja zbog aktualne krize, već suprotno. "U Europskoj uniji postoji dovoljno političke volje da se učini sve što je potrebno za zaštitu eura, jer budućnost naše unije leži i u budućnosti europske integracije", piše Barroso u članku za njemački list Handelsblatt. "Sve dosad poduzete mjere neće dovesti do manje nego do veće europske integracije", rekao je, dodajući da proces demokratskog odlučivanja u EU-u "nekad traži vrijeme". Barroso je pozvao europske zemlje da realiziraju projekt bankovne unije što podupire Komisija, a o čemu će predstaviti pojedinosti 12. rujna u govoru o stanju u EU-u. Što se tiče mehanizma za nadzor banaka, Barroso se zalaže da ECB obavlja taj nadzor, što bi bila funkcija striktno odijeljena od one kreatora monetarne politike.
PARIZ - Francuska pridaje vrlo veliku važnost radu predsjednika EU-a Hermana Van Rompuya, koji bi do kraja godine trebao objaviti izvješće o produbljenju ekonomske i monetarne unije, izvijestilo je u srijedu francusko predsjedništvo. Službeni Pariz predlaže da ekonomska i monetarna unija bude utemeljene na ideji solidarne integracije. "Francuska pridaje veliku važnost radu na kojemu se angažirao predsjednik EU-a Herman Van Rompuy", stoji u priopćenju vlade, koja već nekoliko tjedana zalaže da se do kraja godine uspostavi nadzor nad bankama. Van Rompuy se u srijedu sastao s predsjednikom Francoisom Hollandeom, no nije davao izjave za novinare. Trebao bi se sastati i s premijerom Jean-Marcom Ayraultom. Tijekom razgovora s Van Rompuyem Hollande je ponovno izrazio želju za što skorijim uspostavljanjem pakta o gospodarskom rastu što ga je 28. i 29. lipnja usvojilo Europsko vijeće, kako bi se realizirale pozitivne točke dogovora.
FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) svojim utjecajem na financijska tržišta u Europi sve više zauzima prostor namijenjen politici, piše u srijedu njemački dnevnik Sueddeutsche Zeitung, tvrdeći kako je ECB već sada neka vrsta "popratne vlade".
Predsjednik ECB-a Mario Draghi ne podnosi sporost političara i želi spasiti euro-zonu tiskanjem novca, a njegova moć sve više raste, tvrdi Sueddeutsche. List podsjeća da će Draghi u četvrtak 6. rujna na sjednici vijeća ECB-a predočiti koncept za spas euro zone, među kojima bi mogla biti kupnja obveznica za potporu posrnulim gospodarstvoma, što bi dovelo do smanjenja kamatnih stopa za Italiju i Španjolsku. ECB može tiskati novac, što ga dovodi u posebno zanimljiv položaj naspram drugim čimbenicima u Europi.
"Već sada ECB vrijedi kao europska dodatna vlada, jedina koja ima novac", zaključuje list. Draghi, Talijan s iskustvom investicijskog bankara, proljetos je zatražio od političara viziju za spas eura. Time je međutim izazvao otpor njemačke središnje banke, čiji mu predstavnici predbacuju da se zahtjevom za stvaranjem bankovne unije umiješao u europsku politiku.
BERLIN - Berlin je u srijedu pozdravio napore kojima Španjolska pokušava ozdraviti svoje financije, rekao je glasnogovornik njemačke vlade u srijedu uoči posjeta kancelarke Angele Merkel Madridu. Njemačka je "doista impresionirana svime što je vlada premijera Mariana Rajoya učinila kako bi trajno izvela zemlju na dobar put", rekao je glasnogovornik Steffen Seibert u Berlinu. Merkel u četvrtak u Madridu treba razgovarati s Rajoyem u vrijeme sve češćih glasina o potrebi spašavanja Španjolske novom europskom pomoći. Bruxelles je već odobrio pomoć posrnulom španjolskom bankarskom sektoru. Merkel je o krizi eurozone nedavno razgovarala s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom, s grčkim premijerom Antonisom Samarasom i talijanskim premijerom Marijom Montijem.
BEOGRAD - Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić izjavio je u srijedu da priznanje neovisnosti Kosova kao uvjet za članstvo Srbije u EU nije stajalište Europske unije. "To nije, niti može biti stajalište EU, jer da jest nikada ne bismo imali pregovore o priključenju", rekao je Nikolić novinarima. Prema njegovim riječima, Srbija je tumačenjem kako se njezini predstavnici trebaju ponašati na skupovima gde sudjeluju i predstavnici Kosova pokazala da je privržena dijalogu i članstvu u EU. Sad je pak na redu EU, izjavio je Nikolić. Posjet predsjednika srbijanske vlade Ivice Dačića Bruxellesu u utorak i srijedu obilježila je polemika nakon izjave predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza da je uzajamno priznavanje između Srbije i Kosova uvjet za članstvo Srbije u EU, na što su reagirali srbijanski dužnosnici, ali i dužnosnici Europske unije. Kako su u srijedu objavili srbijanski mediji, europski povjerenik za proširenje Stefan Fuele "opovrgnuo je izjavu Schulza i naglasio da je uvjet normalizacija odnosa, a ne priznavanje".
BEOGRAD - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ustvrdio je za beogradski tjednik "Novi magazin" kako bi trebalo prihvatiti Kosovo kao državu, ali bez sjevernog Kosova koje bi prema njegovu mišljenju trebalo pripasti Srbiji, te ponovio svoju tezu o nemogućnosti opstanka Bosne i Hercegovin. "Sjever Kosova je realnost i Beograd treba tražiti da ono ostane u Srbiji, a ostatak Kosova prihvatiti kao državu uz uvjet očuvanja nacionalnih spomenika" rekao je Dodik. On je uvjeren u izvrsne odnose Republike Srpske sa Srbijom, prenose u srijedu beogradski elektronični mediji dijelove njegova intervjua. Govoreći o vraćanju Hrvata i Bošnjaka u Republiku Srpsku, Dodik je kazao da ne zna točno koliko je to ljudi, ali da je 99 posto imovine koja im je pripadala vraćeno Bošnjacima i Hrvatima. "Pod imovinom podrazumijevam i stanove koji su do 1990. bili u društvenom vlasništvu i koji su korisnicima vraćeni kao da je njihova imovina", kazao je Dodik.
LJUBLJANA - Slovensko ministarstvo obrane dogovorilo je raskid ugovora po kojemu je od finske tvrtke Patria trebalo preuzeti ukupno 135 oklopnih naoružanih transportnih vozila uz ukupnu cijenu od 278 milijuna eura, izjavio je u srijedu ministar obrane Aleš Hojs. Hojs je na konferenciji za novinare rekao da su pregovori s Patriom trajali više mjeseci, te izrazio zadovoljstvo slovenske strane što su rezultirali sporazumnim raskidom ugovora iz 2006. Dogovor je potvrdila i slovenska vlada, a Patria se obvezala da će i dalje servisirati i isporučivati rezervne dijelove za 30 oklopnih vozila koje je već isporučila, a koristi ih slovenska vojska u međunarodnim operacijama. Za njih je Slovenija već platila Patriji 74,5 milijuna eura. Nije poznato je li zbog raskida ugovora Patria od Slovenije ishodila i eventualne penale.
BEJRUT - Vodstvo Slobodne sirijske vojske (FSA) pokušava reformirati tu oružanu formaciju i nazvati je Sirijska nacionalna vojska te tako spriječiti poplavu milicija koje djeluju pod njezinim imenom, rekao je u srijedu general Mustafa al-Šeik. Zapovjednik Vrhovnog revolucionarnog vojnog vijeća koje je iznad FSA, general al-Šeik je najavio da će se za desetak dana završiti konzultacije o promjeni imena te imenovati njezin zapovjednika, generala Mohamada Huseina Hadži Alija. "Moramo preustrojiti tu vojsku (oformljenu u srpnju 2011.) (...) jer strahujemo od poplave milicija u Siriji", rekao je brigadni general koji je među prvim časnicima prebjegao k ustanicima. Ustanička vojska ima nekoliko tisuća boraca. Čine je dezerteri i naoružani civili te 3.000 časnika, među kojima je 70 generala, tvrdi al-Šeik.
BEIRUT - Sve libanonske frakcije "utopit" će se ako dopuste da se rat iz Sirije prelije preko libanonske granice, izjavio je u srijedu libanonski premijer Najib Mikati i pozvao frakcije da ne iskorištavaju sukob u Siriji radi vlastite koristi. Mikati je rekao da su Libanonci duboko podijeljeni oko ustanka protiv sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, koji je poprimio vjerske značajke i uvukao, na suprotnim stranama, regionalne i svjetske sile. "Ako se kriza prelije u Libanon, svi Libanonci bit će u opasnosti", upozorio je. Većina sunitskih muslimana u Libanonu aktivno podupire uglavnom sunitsku pobunu protiv Assada, pripadnika klana Alavita koji je povezan sa šijitskim islamom. Libanonski šijiti, među njima i militantna proiranska skupina Hezbollah, uglavnom podupiru Assada koji ima potporu Irana.
KAIRO - Egipatski predsjednik Mohamed Mursi izjavio je u srijedu kako je vrijeme za smjenu vlasti u Siriji te najavio sastanak kvarteta regionalnih zemalja koji će raspravljati o stanju u Siriji. "Kvartet koji je Egipat sazvao, sad će se sastati", rekao je Mursi na sastanku arapskih ministara vanjskih poslova u Kairu. Nije precizirao o čemu će se točno razgovarati, a prema egipatskome prijedlogu na sastanak su pozvani predstavnici Turske, Saudijske Arabije, Irana i Egipta. Osim toga, rekao je da je vrijeme za promjenu u Siriji i da se "više ne gubi vrijeme na razgovor o reformama. To je vrijeme prošlo, sad je vrijeme za promjenu".
NEW YORK - Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon strogo je u srijedu kritizirao nemoć Vijeća sigurnosti u Siriji koja šteti sirijskom stanovništvu i vjerodostojnosti UN-a. "Nemoć Vijeća šteti sirijskom stanovništvu kao i vjerodostojnosti Vijeća", rekao je Ban tijekom rasprave na Općoj skupštini o odgovornosti UN-a da zaštiti civilno stanovništvo od genocida i ratnih zločina. "Ne možemo odvraćati pogled kad se sve žešće nasilje otima kontroli i kada se pogoršava humanitarna situacija, a kriza prelazi granice Sirije", rekao je Ban. Petnaest zemalja članica Vijeća sigurnosti od početka sirijske krize prije 18 mjeseci nisu uspjele izvršiti pritisak na Damask, posebice nakon blokade Rusije i Kine koje su uložile veto na tri plana rezolucije.
BEČ - Godina 2011. bila je u svijetu rekordna po broju čitatelja novina, ali su novine istodobno zabilježile pad prihoda od oglasa, objavljeno je u srijedu na godišnjem kongresu svjetske udruge novinskih izdavača WAN-IFRA što se održava u Ukrajini.
Nedostatak prihoda od oglašavanja u tiskanim izdanjima novina nije moguće nadoknaditi oglašavanjem na internetu, objavila je udruga u priopćenju. Novine na cijelome svijetu samo 2,2 posto zarade od oglašavanja ostvaruju oglasima na internetu. Ukupni prihodi od novinskog oglašavanja u svijetu 2007. iznosili su 101,8 milijardi eura, a u 2011. su pali na 60,4 milijarde. "Nije problem nedostatak čitatelja. Imamo publiku. Izazov se prije svega nalazi u tome kako pronaći uspješne poslovne modele za digitalnu eru", izjavio je Larry Kilman, zamjenik glavnog tajnika WAN-IFRA-e. Ukupno više od 2,5 milijarde odraslih dnevno čita neko tiskano izdanje novina, a više od 600 milijuna čitaju vijesti u digitalnom obliku. U 2011. prodano je dnevno 512 milijuna novina, što je za 1,1 posto više nego godinu dana ranije. Taj rast postignut je prvenstveno zahvaljujući rastu čitatelja u Aziji i na Bliskome istoku, tvrdi udruga.
BONN - Njemački i francuski ministri vanjskih poslova Guido Westerwelle i Laurent Fabius u srijedu su zajedno obilježavajući pedesetgodišnjicu proslavljenog govora generala De Gaullea, odnosno 50. obljetnicu Elizejskog ugovora o bilateralnoj suradnji potpisanog između dviju zemalja 22. siječnja 1963., pred njemačkim srednjoškolcima pokazali nezavidno znanje jezika svojeg sugovornika. "Razmišljajući o budućnosti, Francuzi bi trebali učiti njemački, a Nijemci francuski", rekao je Fabius, priznavši kako je njegov njemački "nikakav". "Trebalo bi znati još jedan jezik uz engleski, a ja to nažalost nikad nisam ostvario. Međusobno komuniciramo na engleskom, jer je moj francuski jako loš, ali i ministar Fabius bi trebao poboljšati svoj njemački", kazao je Westerwelle, čiji engleski, tvrde novinari, često izaziva smijeh. Fabius se pohvalio da je pohađao satove njemačkog u Goethe Institutu. Svoje "znanje" njemačkog pokazao je dvjema neslavnim rečenicama: "Želio bih kruh i pet žemlji. Doručak je gotov." Westerwelle je pozdravio Fabiusov posjet Bonnu na francuskom, upotrijebivši nekoliko prikladnijih rečenica nego što su bile one francuskoga ministra. Ove se godine nizom priredaba obilježava 50. obljetnica Elizejskog ugovora koji su potpisali Charles ge Gaulle i kancelar Konrad Adenauer. 22. rujna kancelarka Angela Merkel će u Ludwigsburgu ugostiti francuskoga predsjednika Francoisa Hollandea.
STRASBOURG - U najstarijoj francuskoj nuklearnoj centrali Fessenheim, smještenoj na istoku zemlje, došlo je do slučajne kemijske reakcije, pri čemu su dvije osobe lakše ozlijeđene. "Nije riječ o požaru, već o slučajnoj kemijskoj reakciji, odnosno manjem problemu koji se dogodio u zgradama oko nuklearke, a ne u glavnoj zgradi u kojoj se nalaze reaktori", rekla je glasnogovornica tvrtke Electricite de France. Oko pedeset mjesnih vatrogasaca u pripravnosti je na mjestu događaja. Elektrana Fessenheim ima najstarije nuklearne reaktore u zemlji, zbog čega je česta meta Zelenih, a u pogon je puštena 1977.
ZAGREB/BERLIN - Američke atomske bombe u Njemačkoj, preostale iz razdoblja hladnog rata, unatoč najavama njemačke vlade ostat će u toj zemlji i čak će se modernizirati, objavio je u srijedu list Berliner Zeitung. Kako piše Berliner Zeitung, njemačka je vlada na sastanku na vrhu NATO-a krajem svibnja u Chicagu odustala od namjere da ukloni američke atomske bombe, iako je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle ranije izjavljivao kao je njihovo uklanjanje jedan od glavnih ciljeva njegove politike. Bombe će ostati u Njemačkoj i bit će modernizirane. Osim toga Njemačka će utrošiti oko 250 milijuna na održavanje borbenih zrakoplova Tornado, koji bi u slučaju rata bili naoružani tim bombama. List piše kao je taj obrat u vanjskoj politici posebice bolan za ministra vanjskih poslova Guidu Westerwellea, jer je uklanjanje atomskog oružja bio njegov možda i najvažniji vanjskopolitički cilj, koji je zapisan i u koalicijski sporazum njemačke vlade. Pretpostavlja se da Sjedinjene Države u Europi još uvijek drže 180 do 200 atomskih bombi B-61, od toga ih je navodno 10 do 20 na zrakoplovnom uporištu Buechel u Eifelu na krajnjem zapadu Njemačke. Nakon okončanja hladnog rata više nije jasno što bi trebao biti cilj toga oružja.
FUERSTENFEDLBRUCK - U nazočnosti političara, preživjelih i rodbine žrtava Njemačka u srijedu odaje počast 11-orici izraelskih sportaša koje su 1972., tijekom Olimpijskih igara u Muenchenu, ubili palestinski teroristi. Osam pripadnika palestinske organizacije Crni rujan upalo je u zoru 5. rujna 1972. u jedan od stanova izraleskih sportaša u Olimpijskom selu. Ubili su dvojicu izraelskih sportaša, a devet drugih uzeli za taoce kako bi poslužili za razmjenu 232 palestinska zatvorenika. Intervencija njemačke sigurnosne službe u vojnoj bazi Fuerstenfeldbruck, 30-ak kilometara zapadno od Muenchena, bila je potpun neuspjeh. Svih devet talaca i njemački policajac poginuli su u operaciji. Od osmorice palestinskih komandosa petorica su ubijena, a trojica uhvaćena. Četrdeset godina poslije tragedije, komemoracija u počast žrtvama održava se u bavarskoj vojnoj bazi, u nazočnosti 500 osoba iz svijeta politike i sporta. Među njima su njemački ministar unutarnjih poslova Hans Peter Friedrich i zamjenik izraelskog premijera Silvan Shalom, šest osoba koje su preživjele dramu i 11 članova rodbine žrtava.
WASHINGTON/SANTIAGO - Potres magnitude 7,9 stupnjeva pogodio je u srijedu sjeverozapad Kostarike, objavio je Američki geološki institut. Epicentar potresa uz obale Pacifika bio je 50 kilometara južno od grada Liberije, na dubini od 20 kilometara. Aktiviran je sustav za upozorenje na tsunami na području Kariba, priopćio je Pacifički centar za tsunami. "Potres takve snage može izazvati razorni tsunami koji može pogoditi obalna područja diljem Kariba", dodaje se u priopćenju. Čileanska mornarica također je izdala upozorenje na tsunami, objavljeno je na njezinim internetskim stranicama.
CASTEL GANDOLFO - Papa Benedikt XVI. savjetovao je u srijedu afričkim katolicima da ne popuste "tmurnom relativističkom" mentalitetu koji stiže sa Zapada kao ni "fundamentalističkom terorizmu" islamističkih skupina. "Nikada nemojte dopustiti prodor tmurnog relativističkog i nihilističkog mentaliteta u vašu stvarnost", rekao je Papa u poruci poslanoj na kongres katoličkih laika u Yaoundeu koji traje od utorka do nedjelje. "I najvišim tradicionalnim vrijednostima afričke kulture danas prijeti sekularizacija, koja izaziva dezorijentiranost i cijepanje društvenog i osobnog tkiva, napetosti, korupciju, poniženje i iskorištavanje žena i djece i sve veću bijedu i glad", upozorio je Papa. Tome se dodaje sjena fundamentalističkog terorizma koji se nedavno okomio na kršćanske zajednice u nekim afričkim zemljama, rekao je aludirajući prije svega na Nigeriju.
TRIPOLI - Bivši vodeći obavještajac Moamera Gadafija, Abdullah al-Senussi stigao je u srijedu u Libiju nakon izručenja iz Mauritanije i nalazi se u vladinu zatvoru, objavili su dužnosnici u Tripoliju. Senussi, jedan od najozloglašenijih pripadnika Gadafijeva režima srušenog u prošlogodišnjoj pobuni, uhićen je u ožujku u toj zapadnoafričkoj zemlji, nakon čega je pokrenut "rat" za njegovo izručenje između Libije, Francuske i Međunarodnog kaznenog suda. "Ured državnog tužitelja primio je Senussia koji će sada obaviti niz liječničkih pretraga. Uskoro će biti ispitan u vezi sa slučajevima u kojima je optužen", rekao je glasnogovornik Taha Ba'ra.
PODGORICA - Izvršni direktor Ureda Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC) Jurij Fedotov izjavio je u srijedu u Podgorici da kroz zemlje jugoistočne Europe i Balkana prođe oko 80 posto kokaina proizvedenog u Afganistanu, koji završi u zapadnoj Europi. "Kroz regiju prolazi i heroin iz južne Amerike. Objedinjavanjem snaga jedino se može suprotstaviti narkomafiji", kazao je Fedotov nakon sastanka s crnogorskim ministrom unutarnjih poslova Ivanom Brajovićem. Fedotov je, kako stoji u priopćenju, podsjetio da je UNODC u svibnju počeo novi program na Balkanu te da je jedna od glavnih zadaća tog programa da se prekinu putovi narkotika iz Afganistana.
BRUXELLES - Veleposlanstvo Sjedinjenih Država i dvije službene zgrade u središtu Bruxellesa su evakuirane u srijedu nakon što je u blizini otkriven sumnji automobil, doznaje se od belgijske policije. Osoblje američkog veleposlanstva je "spontano" napustilo zgradu, dok su uredi belgijskog ministarstva obrane i uprave regije Bruxellesa evakuirani po nalogu snaga reda, rekla je glasnogovornica policije.