"Čisto teoretski i apstraktno gledano, takav bi instrument, naravno, bio vrlo problematičan, ali nije mi poznato da postoje bilo kakvi planovi u tom smjeru", rekao je Martin Kotthaus, glasnogovornik njemačkog ministarstva financija.
"Vi znate da načelno komentiramo ECB budući da je riječ o neovisnoj instituciji, ali mogu reći da ne znam za takve planove", dodao je Kotthaus.
Tjednik Der Spiegel izvijestio je u nedjelju da ECB planira utvrditi gornju granicu za troškove zaduživanja pojedinih zemalja i intervenirati na tržištima kako je oni ne bi prekoračili.
Tijekom krize u eurozoni troškovi zaduživanja Španjolske i Italije dosegnuli su razine na kojima su Grčka, Portugal i Irska bile prisiljene zatražiti pomoć.
Razlika između kamata na referentne njemačke obveznice i na one prezaduženih zemalja eurozone bit će odlučujuća za predloženi limit, piše Der Spiegel.
Predsjednik ECB-a Mario Draghi najavio je ovog mjeseca da bi njegova institucija "mogla" kupovati obveznice problematičnih zemalja ako one prethodno zatraže pomoć EU-a i zauzvrat pristanu na stroge uvjete.
Kazao je da će detalji biti razrađeni prije sljedećeg sastanka ECB-a koji je zakazan za 6. rujna.
Njemački tjednik piše da će guverneri ECB-a tada odlučiti hoće li u skladu s prijedlogom utvrditi gornju granicu troškova zaduživanja.
ECB je u ponedjeljak odbio komentirati izvješće.
Na tržištu obveznica prinos na 10-godišnje španjolske obveznice znatno je smanjen u ponedjeljak u jutarnjoj trgovini, sa 6,443 posto zabilježenih u petak na 6,211 posto.