U današnjem priopćenju Hrvatska zajednica županija upozorava i kako su kriteriji za izbor najpovoljnijeg ponuđača nejasno definirani, a Agenciji za zemljište dane prevelike ovlasti koje ona neće biti u stanju provoditi.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić ističe kako se predloženim odredbama županijama uskraćuju prihodi od raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, što će za posljedicu imati nemogućnost financiranja započetih projekata, nemogućnost iniciranja, odnosno pomaganja razvoja bilo kakvog lokalnog ili regionalnog poljoprivrednog projekta.
Hrvatska zajednica županija svoje je primjedbe i mišljenja na nacrt novog zakona o poljoprivrednom zemljištu uputila Ministarstvu poljoprivrede i Vladi, a župani su zaključke o tom zakonskom tekstu donijeli na sjednici Izvršnog odbora zajednice, održanom 13. srpnja.
Za županije je neprihvatljiva predložena odredba prema kojoj bi sredstva ostvarena od zakupa poljoprivrednog zemljišta i od zakupa ribnjaka bila prihod Agencije za poljoprivredno zemljište 50 posto i 50 posto proračuna lokalnih jedinica na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.
Takvim prijedlogom županijama su uskraćeni namjenski prihodi u iznosu od 25 posto ostvarenih prihoda od zakupa, odnosno zaključenih ugovora o obročnoj prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Stoga Hrvatska zajednica županija predlaže da sredstva ostvarena od zakupa i prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta budu prihod Agencije 25 posto, 25 posto proračuna županija i 50 posto proračuna lokalnih jedinica na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.
Župani ocjenjuju i da predloženi način ustrojavanja Agencije za poljoprivredno zemljište neće ubrzati postupak raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, odnosno da će oduzimanje ovlasti jedinicama lokalne samouprave usporiti provedbu cijelog postupka.
Pitanje je koliko će Agencija trebati imati zaposlenika da samo provede programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, ako jedinice lokalne samouprave to nisu uspjele napraviti za osam godina, upozoravaju župani.
Također smatraju da su predložene odredbe o raspolaganju privatnim zemljištem (davanje u zakup neobrađenog poljoprivednog zemljišta u privatnom vlasništvu, način rasporeda sredstava od zakupa i reguliranje prometa privatnog poljoprivrednog zemljišta) suprotne odredbama Ustava koja utvrđuju nepovredivost vlasništva kao najveću vrednotu ustavnog poretka te suprotne odluci Ustavnog suda (od 30. ožujka 2011.) kojom su ukinute pojedine odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem nije potrebno ničim priječiti niti se u njega treba uplitati do isteka roka zabrane kupnje stranih fizičkih osoba odnosno u narednih deset godina (7+3), smatraju župani.
Zamjeraju i predloženim odredbama o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, upozoravajući da predlagatelj samo pozna pojam fizičke ili pravne osobu, a nema više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno poljoprivrednih obrta kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost. Kriteriji moraju nastaviti slijediti dosadašnja zakonska rješenja i praksu prema kojima obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrti kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost imaju prednost kod izbora, a kriteriji za odabir moraju biti precizni, smatra Hrvatska zajednica županija.