Članica Predsjedništva SDP BiH Lidija Korać kazala je u Sarajevu kako su četiri stranke-članice nove vladajuće koalicije postigle potpunu suglasnost o nužnim promjenama ustava i izbornog zakona. Ona je novinarima predstavila prijedlog provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u tzv. slučaju "Sejdić-Finci" kojega su u lipnju izradili SDP i HDZ BiH a naknadno su ga prihvatili i HDZ 1990. te Savez za bolju budućnost (SBB).
"Ovo je doista nešto što predstavlja međunarodni standard i cjelovitu provedbu presude Europskog suda za ljudska prava", ustvrdila je Korać.
Europski sud za ljudska prava presudom iz 2009. godine obvezao je vlasti BiH da izmijene ustav i izborni zakon u dijelovima u kojima oni onemogućuju pripadnicima nacionalnih manjina da budu birani za članove Predsjedništva BiH i Doma naroda državnog parlamenta.
Četiri stranke iz FBiH suglasne su kako bi članove Predsjedništva BiH ubuduće trebalo birati neizravno iz sastava zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta BiH.
Dva člana i dalje bi se birala iz reda zastupnika koji dolaze iz FBiH, a jedan iz Republike Srpske no mogli bi se kandidirati svi, bez obzira na nacionalnost.
U Dom naroda, koji bi ubuduće imao 24 zastupnička mjesta umjesto sadašnjih petnaest, uz pripadnike konstitutivnih naroda birala bi se i tri pripadnika nacionalnih manjina.
Prijedlog četiri stranke predviđa i novi sustav biranja zastupnika u Domu naroda parlamenta FBiH temeljen na kompliciranim matematičkim izračunima. Umjesto da ih delegiraju županijske skupštine kako je to sada slučaj, mandate bi izravno dodjeljivalo Središnje izborno povjerenstvo na temelju izračuna udjela stanovnika određene nacionalnosti u svakoj od deset županija u odnosu na ukupni broj građana BiH te nacionalnosti. Baza za izračun bio bi popis stanovništva koji bi vrijedio u trenutku provedbe izbora.
Predsjednik SDA Sulejman Tihić doveo je u pitanje gotovo sve ove prijedloge. Izjavio je kako su u SDA skloniji zadržavanju izravnog biranja članova Predsjedništva BiH jer prijedlog četiri stranke, po njegovu sudu, tek teorijski otvara mogućnost da netko iz reda nacionalnih manjina postane članom Predsjedništva BiH.
Podsjetio je kako se neizravnom biranju protive stranke iz Republike Srpske pa bi stoga bilo nužno asimetrično rješenje za dva entiteta što u SDA smatraju novim korakom ka podjeli BiH.
Tihić je optužio četveročlanu koaliciju kako ovom i drugim planiranim reformama jačaju etničku dimenziju izbornog sustava, a na štetu građanskog koncepta funkcioniranja vlasti. "Najveći dio (njihova) teksta posvećen je daljoj supremaciji etničkog u odnosu na građanski koncept funkcioniranja vlasti", izjavio je Tihić.
Dodao je kako se to najbolje vidi kroz predloženi način biranja zastupnika u domovima naroda jer bi se predstavljanje Hrvata s tim modelom svelo na to da ih u 90 posto slučajeva zastupaju oni iz zapadne Hercegovine dok bi Srbe predstavljali isključivo oni iz Republike Srpske, a Bošnjake oni iz četiri županije u Federaciji BiH u kojima sada čine apsolutno većinsko stanovništvo. "Bošnjake bi se na ovaj način getoiziralo i svelo na 'fildžan državu' ", kazao je Tihić.
Tihić je ocijenio i kako četveročlana koalicija ovim modelom pokušava od Federacije BiH, koja je po ustavu zajednica županija, načiniti federaciju naroda. "To je još jedan prilog daljnjoj podjeli ne samo FBiH nego i države", zaključio je Tihić.
Političke stranke iz BiH morale bi do kraja kolovoza definirati konačni prijedlog provedbe presude u slučaju "Sejdić-Finci" kako bi on tijekom jeseni mogao biti i usvojen u parlamentu. Preduvjet je to da BiH do kraja godine podnese zahtjev za odobravanje statusa kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji.