SREBRENICA - Posmrtni ostaci 520 žrtava genocida što su ga u srpnju 1995. godine nad Bošnjacima Srebrenice počinile snage bosanskih Srba pokopano je u srijedu na groblju u sastavu memorijalnog kompleksa u Potočarima. Tisuće ljudi sudjelovalo je na komemoraciji i pokopu, a uz brojne bosanskohercegovačke dužnosnike te predstavnike međunarodne zajednice u Srebrenici je bilo i hrvatsko izaslanstvo predvođeno premijerom Zoranom Milanovićem. Rabin newyorške Park East sinagoge Arthur Schneier bio je jedni strani govornik tijekom komemoracije, a ta prilika mu je dana zbog njegova opetovanog zalaganja za toleranciju i pomirenje, ali i očuvanje istine o stradanjima nedužnih. Schneier je u emotivnom govoru podsjetio kako je i sam svjedočio nezamislivim zločinima jer je preživio holokaust pod nacistima, ali je veći dio njegove obitelji ubijen u koncentracijskim logorima. Istaknuo je kako na zločincima ostaje osuda, no valja priznati kako i svijet snosi dio krivnje jer je zločin dopustio. Pozvao je ipak da se na temeljima boli i preživljene patnje nastaviti graditi bolji svijet u razumijevanju među različitim religijama. Nakon pokopa obavljenog u srijedu konačni broj žrtava koje počivaju u Potočarima je 5657. Prema procjenama u Srebrenici je u srpnju 1995. godine ubijeno više od osam tisuća i 372 Bošnjaka, a tijela njih više stotina do danas nisu pronađena.
BRUXELLES - Europska komisija će u sljedećih pet godina zaposliti 249 hrvatskih državljana, a još oko 200 ih može računati na posao u drugim europskim institucijama, izjavio je u srijedu u Bruxellesu potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič. Komisija će u četvrtak službeno usvojiti dokument, kojim se definira ciljani broj hrvatskih državljana koje treba zaposliti u toj europskoj instituciji u sljedećih pet godina. Komisija će također donijeti i potrebne odluke za pretvaranje sadašnje Delegacije Europske komisije u Zagrebu u Predstavništvo Europske unije, što se treba obaviti s danom ulaska u EU-u 1. srpnja 2013. godine. Od 249 hrvatskih ljudi, stotinu ih otpada na pomoćnike administratora - redaktore i lektore, kompjutorske stručnjake, projekt-menadžere i ljude koji pomažu u uredskom poslu, zatim 132 administratora - tzv. stručnjaka opće prakse poput pravnika, ekonomista, 13 menadžera srednje razine, tri direktora u Općim upravama i jednog generalnog direktora u Općoj upravi. Šefčovič je rekao da je do ciljanog broja došao na temelju nekoliko kriterija, poput broja stanovnika, broja zastupnika u Europskom parlamentu ili jačini glasa u Vijeću Europske unije.
MOSTAR - Glavni ravnatelj ministarstva unutarnjih poslova Vlado Dominić i ravnatelj granične policije Bosne i Hercegovine Vinko Dumančić najavili su u srijedu na sastanku u Čapljini da će agencije iz dviju zemalja poduzeti korake kako bi se omogućio brži prijelaz ljudi i roba, ali i pojačati nadzor s obzirom na skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Čelnici dviju policijskih agencija kazali su kako granicu treba učiniti fleksibilnom za brži protok ljudi i roba, ali isto tako i da se moraju slijediti uspostavljeni mehanizmi koji će spriječiti terorizam, nezakonite migracije, trgovinu drogama, trgovinu visokotarifnim robama i druge vidove prekograničnog kriminala. Dominić i Dumančić su tom prigodom uputili apel građanima da koriste alternativne granične prijelaze kako bi se skratilo vrijeme čekanja na prijelaz državne granice. Gužve na granicama svake se godine povećaju u vrijeme ljeta, a posljednjih mjeseci prijelaz je otežan zbog štrajka službenika granične policije BiH. Ravnatelji policijskih agencija Hrvatske i BiH razgovarali su i o usklađivanju postupanja graničnih policija nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Kao pozitivan primjer dobre suradnje, sudionici sastanka su istaknuli provođenje mješovitih ophodnji uz zajedničku državnu granicu.
BRUXELLES - Predsjednik rumunjske vlade Victor Ponta u srijedu je rekao da će poštivati zahtjeve Europske unije, najavivši spremnost za "trenutačno djelovanje" ako odluke kojima je s dužnosti uklonjen rumunjski predsjednik "nisu sukladne europskim mjerilima". Nakon sastanka s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom, Ponta je izrazio "puno povjerenje" u to da će Europska komisija stanje u Rumunjskoj procijeniti "pravedno". "Ako ijedna odluka koju su donijeli vlada ili parlament nije u skladu s europskim mjerilima, mi smo spremni trenutačno poduzeti mjere kako bismo se vratili na pravi put", istaknuo je rumunjski premijer. Ponta se u četvrtak treba sastati s predsjednikom EU Hermanom Van Rompuyem i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom kako bi nakon prijekora koje je zbog postupka prema predsjedniku države Trajanu Basescuu dobio od EU, Njemačke kao glavne zemlje financijera u EU i SAD, uvjerio čelnike zemalja članica EU da se u Rumunjskoj poštuju opća pravila demokracije. U suprotnom mogao bi biti ugrožen sporazum s MMF-om koji bi trebao pomoći rumunjskom gospodarstvu da se othrva galopirajućoj recesiji. Europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding, koja je vrlo dobro upoznata s događajima u Rumunjskoj, tijekom dana je upozorila da je sadašnja politička kriza "vrlo opasna" i da bi mogla ugroziti napredak Rumunjske prema "punoj integraciji" u Europsku uniju.
HOUSTON - Republikanski kandidat za predsjednika SAD-a Mitt Romney izviždan je u srijedu na skupu Amerikanaca afričkog podrijetla kad je rekao da će izbrisati reformu zdravstvenog sustava predsjednika Baracka Obame. Poruka konzervativca Romneya nije bila dobro prihvaćena među okupljenima na godišnjem skupu Nacionalne udruge za napredak zajednice Amerikanaca afričkog prijekla, NAACP. Nekoliko stotina okupljenih povremeno je pristojno pljeskalo u polupraznoj plesnoj dvorani sve dok Romney nije došao do dijela svog govora u kojem je najavio da će, ako bude izabran 6. studenog, povući i zamijeniti Obamin plan zdravstvene skrbi. Također je izazvao uzvike neodobravanja kad je rekao da je demokratski predsjednik obećao stvoriti više radnih mjesta, ali "neće i ne može, a to dokazuju njegovi rezultati posljednje četiri godine".
BEJRUT - Sirijski velposlanik u Iraku u srijedu je prebjegao u znak prosvjeda zbog obračuna predsjednika Bašara al-Asada s oporbom u 16 mjeseci dugoj pobuni u zemlji, rekli su izvori iz sirijske oporbe, a potvrdili arapski diplomatski izvori u Iraku. Navaf al-Fares, koji ima bliske veze sa sirijskim službama sigurnosti, prvi je viši diplomat koji je okrenuo leđa sirijskoj vladi. "Uputio je pismo iračkom ministarstvu vanjskih poslova", rekao je arapsk idiplomat koji je želio ostati neimenovan, izvijestila je agencija AFP. Nadležni irački dužnosnici "sastat će se sutra, u četvrtak i razmotriti kako ga prebaciti u treću zemlju", dodao je diplomat. Dugogodišnji dužnosnik Asadovog režima, koji je bio na visokim položajima i za vlasti pokojnog sirijskog predsjednika Hafeza Al-Asada, podrijetlom je iz Deir al-Zora, grada na istoku Sirije, koji je bio meta žestokog vojnog napada Asadovih snaga. "Ovo je samo početak niza odlazaka na diplomatskoj razini. U kontaktu smo s nekoliko veleposlanika", najavio je Mohamed Sermini, član oporbenog Sirijskog nacionalnog vijeća, izvijestila je agencija Reuters.