BRUXELLES
Hrvatska u ovoj godini očekuje pozitivan rast BDP-a, ali ne u ranije predviđenim okvirima od 0,8 posto, izjavio je u utorak u Bruxellesu ministar financija Slavko Linić, koji je kao promatrač sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica Europske unije. Upitan da komentira najnovije procjene HNB-a o kretanju BDP-a za ovu godinu, Linić je rekao da su "projekcije još uvijek pozitivne, ali ne u visini od 0,8 posto kako smo ranije predvidjeli". Prema procjenama HNB-a, u Hrvatskoj se u drugoj polovici godine očekuje postupni oporavak gospodarske aktivnosti na temelju jačanja izvoza i investicija, no zbog slabih rezultata u prvom polugodištu na razini cijele godine realni BDP mogao bi se smanjiti za 1,6 posto. "Očito je da i nama treba vremena i da u prvih šest mjeseci imamo dosta loše rezultate. Na nama je da pokušamo sustići vrijeme i u drugom polugodištu pokrenemo investicije i okrenemo te negativne trendove", rekao je Linić. Linić je rekao da je s Europskom komisijom dogovoren model kojim će se kroz privatizirano brodogradilište Uljanik privatizirati i riječko brodogradlište "3 maj". Ministar financija je najavio da će se podizanje trošarina na dizel i cigarete, što je obveza koja proizlazi iz članstva u EU-u i koja se mora ispuniti do pristupanja 1. srpnja sljedeće godine, vjerojatno obaviti jednokratno.
ZAGREB
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Milorad Pupovac i predsjednik Odbora za europske integracije Daniel Mondekar razgovarali su u utorak s britanskim državnim ministrom za Europu Davidom Lidingtonom koji je početak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora najavio za jesen, priopćio je saborski ured za odnose s javnošću. Osim o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora, razgovaralo se i o daljnjem širenju EU-a te odnosima Hrvatske sa susjednim zemljama. Lidington je kazao da će Velika Britanija započeti s procesom ratifikacije sporazuma najesen, izrazivši nadu da će ga ratificirati do konca svibnja 2013. godine, budući da ga trebaju ratificirati oba doma britanskoga parlamenta. U međuvremenu će, istaknuo je britanski državni ministar, pod osobitom paskom biti poglavlja 23. i 24. te će se pratiti kako Hrvatska kontrolira svoje granice i sprječava ilegalne imigrante.
BEOGRAD
Mandatar za sastav nove srbijanske vlade, predsjednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić u utorak je, nakon potpisivanja koalicijskog sporazuma s partnerima te stranke u novoj vladajućoj koaliciji, najavio kako bi proces formiranja vlade u srbijanskom parlamentu mogao ući u svoju završnicu 23. srpnja. Koalicijski sporazum potpisali su, uz Dačića, čelnik Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić, predsjednik Ujedinjenih regiona Srbije (URS) Mlađan Dinkić te čelnici Partije ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS) Jovan Krkobabić i Jedinstvene Srbije (JS) Dragan Marković. Dačić je rekao naveo kako se u nastavku konstitutivne sjednice parlamenta očekuje izbor novog predsjednika parlamenta, podpredsjednika i skupštinskih radnih tijela, a nakon toga i nakon donošenja izmjena i dopuna zakona o vladi i ministarstvima, i izbor nove srbijanske vlade.
BEOGRAD
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić izjavio je u utorak kako smatra da on nikada neće biti predsjednik u Prištini, ali da ni predsjednik Kosova nikada neće biti predsjednik u Kosovskoj Mitrovici te da će Srbija i Kosovo morati ''poštovati realnost'' i pregovarati. Istaknuo je kako od pregovora i razgovora između dvije strane neće biti rezultata ukoliko one budu ostale ''kilometrima udaljene'' jedna od druge. ''Mi ćemo morati sjesti za stol, pokušati približiti stajališta, da i jedni i drugi ne budu zadovoljni onim što se dogovori, ali da poštujemo realnost. Ja mislim da ja više nikada neću biti predsjednik u Prištini, ali i predsjednik privremenih institucija na Kosovu i Metohiji neće nikada biti predsjednik u Kosovskoj Mitrovici'', rekao je Nikolić. Dodao je kako je u Srbiji potrebno postići konsenzus u vezi s Kosovom što, kako je objasnio, znači zauzimanje zajedničkog stajališta o pitanju do koje mjere kosovske institucije mogu obavljati vlast i koje su granice iza kojih država može stati.
SARAJEVO
Sudionici maratonske utrke od Vukovara do Srebrenice stigli su u utorak poslijepodne u taj grad, gdje će u srijedu sudjelovati i u obilježavanju 17. obljetnice genocida nad Bošnjacima u nekadašnjoj zoni pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Hrvatski branitelji Mladen Hodak i Duško Štrbac iz Zagreba, Elvir Rakipović iz Osijeka i Mirsad Veladžić iz Daruvara su uspješno u pet etapa istrčali čak 227 kilometara trase od vukovarske Ovčare do memorijalnog kompleksa u Potočarima kod Srebrenice.
Oni su maraton, kojega je pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića organiziralo Vijeće bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba, započeli 6. srpnja. U kasnim popodnevnim satima u Srebrenicu je stiglo i više tisuće sudionika marša mira koji su na put krenuli u nedjelju. Oni su prepješačili oko osamdeset kilometara puta kojim su se u srpnju 1995. godine, nakon pada srebreničke enklave, tisuće Bošnjaka pokušale probiti iz Srebrenice prema slobodnom teritoriju.
Sudionicima marša u utorak se pridružio i visoki predstavnik međunarodne zajendice za BiH Valentin Inzko.
MOSKVA
Flota ruskih ratnih brodova na čelu s Admiralom Čabanenkom, brodom za borbu protiv podmornica, napustila je u utorak Severomorsk, blizu Murmanska, i uputila se u sirijsku luku Tartous, jedinu rusku pomorsku bazu na Mediteranu, objavio je Interfax. Tri broda za prijevoz postrojbi koja, kao i Admiral Čabanenko, pripadaju Sjevernoj floti, također su napustila Severomorsk, javlja ruska novinska agencija citirajući "vojno-diplomatski izvor". Još tri plovila, među kojima dva patrolna broda, trebala bi im se pridružiti. "Ta bi se flota trebala otputiti u sirijsku luku Tartous" gdje se nalazi ruska baza za opskrbu i tehničku podršku, istaknuo je isti izvor agenciji, ustvrdivši da ta operacija "nije povezana s pogoršanjem situacije u Siriji". Istodobno je razarač Smetlivi, koji je patrolirao uz sirijsku obalu u travnju i svibnju, napustio crnomorsku luku Sevastopolj i na putu je prema Siriji.
WASHINGTON
Sjedinjene Države svjesne su da flotila ruskih brodova plovi prema sirijskog luci ali još ne vide razlog za zabrinutost, objavila je Bijela kuća u utorak. "Trenutno nemamo razloga vjerovati da taj potez izlazi iz uobičajenih okvira, no za više pojedinosti upućujem vas na rusku vladu", rekla je agenciji AFP glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, Erin Pelton. Rusija je poslala flotilu od sedam ratnih brodova predvođenih protupodmorničkim razaračem u svoju mornaričku bazu u sirijskoj luci Tartusu, izvijestila je agencija Interfax u utorak.
BRUXELLES
Ministri financija zemalja članica EU-a odobrili su Španjolskoj dodatnu godinu dana kako bi svoj proračunski manjak svela na ispod tri posto BDP-a, koliko je prema pravilima najviše dopušteno. Prema prvotnim planovima, Španjolska je trebala svesti svoj manjak na ispod tri posto sljedeće godine. Sada je to produljeno na 2014. godinu. Ove godine španjolski proračunski manjak trebao bi biti 6,3 posto, sljedeće godine 4,5 posto, a 2014. godine 2,8 posto. Riječ je o formalnoj odluci koju je dan ranije podržala euroskupina, koja okuplja ministre financija 17 članice eurozone. Ministri financija eurozone dogovorili su se u noći na utorak o načinu pomoći Španjolskoj, po kojem će prvih 30 milijarda eura kredita dobiti do kraja ovog mjeseca. Španjolska je krajem lipnja tražila pomoć iz kriznih fondova za rješavanje golemih poteškoća u bankarskom sektoru, a na taj zahtjev eurozona je pozitivno odgovorila i obećala pomoć do 100 milijardi eura.
LONDON
Uobičajeni crveni tepih diplomatskog protkola dobio je više značenja u utorak u Londonu na dočeku novog francuskog predsjednika s čime je britanski premijer David Cameron nastojao popraviti odnos nakon prvih krivih koraka. U svom prvom posjetu Londonu u svojstvu državnog čelnika, Francois Hollande je podsjetio na Cameronovu dosjetku s prošolomjesečnog summita skupine G20 da će Britanija prostrijeti crveni tepih za francuske porezne izbjeglice u bijegu od Hollandeovih planiranih povećanja poreza. "Nije me uvrijedio taj šaljivi komentar. Cijenim humor, posebice britanski humor", rekao je Hollande na zajedničkoj konferenciji za tisak s Cameronom u njegovom uredu u Downing Streetu. Cameronova izjava uvrijedila je neke krugove u Parizu gdje su neki ministri počeli Camerona privatno zvati "Crveni tepih".
KAIRO
Egipatski Vrhovni ustavni sud u utorak je poništio odluku predsjednika Mohameda Mursija da ponovo sazove parlament s islamističkom većinom kojeg su vojni vođe prošli mjesec raspustili. "Sud je presudio da se opozove predsjednički ukaz", priopćio je sudac Maher el-Beheiri. Ustavni je sud 14. lipnja presudio da su zakoni prema kojima je parlament izabran bili protuustavni, nakon čega je vladajuće vojno vijeće raspustilo skupštinu. No, Mursi je u nedjelju izdao predsjednički ukaz kojim ponovo saziva parlament. Narodna skupština je, međutim, u utorak zasjedala, prkoseći vojsci i pravosuđu usred političke krize.
RIM
Pedeset i četiri osobe umrle su od žeđi u pokušaju da iz Libije stignu do Italije nakon 15-dnevnog putovanja na kojem se njihov gumeni čamac postupno ispuhao, priopćilo je u utorak Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) , pozivajući se na iskaz jedinog preživjelog. U priopćenju se navodi da je muškarca, državljana Eritreje, spasila tuniska Obalna straža u stanju teške dehidracije dok se držao za ostatke čamca, nakon što su ga prethodne noći primijetili ribari. Čovjek je rekao je napustio Libiju krajem lipnja kao dio 55-člane skupine, od kojih je polovica došla iz Eritreje. "Rekao nam je da su na brodu odmah počeli problemi, da nažalost nisu smjeli ponijeti bocu vode, pa nakon što su se izgubili a plovidba se nastavila, ljudi su počeli osjećati mučninu i umirati zbog nedostatka vode", rekla je glasnogovornica UN-a Laura Boldrini za SkyTG24 televiziju. Preživjeli, koji je odveden u bolnicu u Zarzisu na jugoistoku Tunisa, rekao je dužnosnicima UNHCR-a da je čamac gotovo dosegao obalu Italije, ali je potisnut natrag jakim vjetrovima i nakon nekoliko dana se ispuhao. Kako je njihov očaj rastao, mnogi su pili morsku vodu što im je pogoršalo žeđ, rekao je dužnosnicima.
MOSKVA
Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je odbacio pozive da odgodi donošenje zakona koji bi aktivističke skupine financirane iz inozemstva primorao da se registriraju kao "strani agenti" što je po ocjenama oporbe usmjereno na suzbijanje prosvjeda. Donji dom ruskog parlamenta u petak je prihvatio nacrt zakona nakon što je Putinova stranka Ujedinjena Rusija rekla kako je to potrebno da se osigura transparentnost iz inozemstva financiranih nevladinih organizacija (NVO). Čelnik Putinovog savjeta za ljudska prava rekao je da bi zakon mogao biti preširoko primjenjen te da želi da se njegovo usvajanje zaustavi ili odgodi dok se ne preispita njegov pravni jezik. Agencija Interfax je, međutim, prenijela Putinovu izjavu aktivistima za ljudska prava kako "nije siguran da bi stalnim odgađanjem došli do savršene pravne jasnoće". Zakon bi pooštrio nadzor nad NVO-ima koji dobivaju stranu financijsku pomoć primoravajući ih da podnose izvješća o njihovim aktivnostima dva puta godišnje. NVO-i su također zabrinuti zbog izraza "strani agenti" koji zvuči neprijateljski i podsjeća na razdoblje Hladnog rata.