Draghi je kazao da su se rizici za daljnje slabljenje rasta eurozone materijalizirali i da pokazatelji za drugo tromjesečje ukazuju na slabljenje gospodarskog rasta i pojačanu neizvjesnost. Rizici za rast prigušili su pak inflatorne pritiske, napominje.
"Pritisci na inflaciju su prigušeni. Istodobno, gospodarski rast u eurozoni i dalje ostaje slab, uz pojačanu neizvjesnost koja pritišće povjerenje i raspoloženje. Gospodarstvu prijete rizici daljnjeg slabljenja", kazao je Draghi na tiskovnoj konferenciji po završetku mjesečnog zasjedanja na kojem je donesena odluka o snižavanju ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, na rekordno niskih 0,75 posto.
Nižim troškovima zaduživanja ECB želi poduprijeti posustalo gospodarstvo 17-člane eurozone, na rubu recesije.
U ECB-u, kako je kazao, u doglednoj budućnosti ipak očekuju postupni oporavak gospodarstva, ali napominju da njegov zamah koči čitav niz faktora. Među njima ističe previranja na tržištima državnih obveznica i rekordno visoku nezaposlenost.
Čelnik ECB-a se osvrnuo i na prigušen rast kredita u eurozoni. "Najvećim dijelom prigušeni rast kredita odražava postojeću situaciju u gospodarstvu, pojačani zazor od rizika, te nastavljenu prilagodbu bilanci kako kompanija tako i kućanstava, što pritišće potražnju za kreditima".
Za predstojeći period Draghi sugerira bankama da jačaju svoju otpornost gdje je potrebno. Dodao je i da u ECB-u pozdravljaju najnovije odluke sa summita EU-a kojima se žele smanjiti previranja na financijskim tržištima, vratiti povjerenje i oživjeti rast, kao i mogućnost uspostave jedinstvenog mehanizma nadzora banaka koja bi omogućila njihovu izravnu dokapitalizaciju iz kriznih fondova eurozone.
Što se tiče jeftinih trogodišnjih zajmova Draghi nije signalizirao pokretanje novog, trećeg kruga ali nije ni izričito isključio takvu mogućnost. Riječ je o jeftinim trogodišnjim zajmovima kojima je ECB u sklopu aukcija u prosincu i veljači ubrizgao u banke eurozone više od 1.000 milijardi eura kako bi odmrznuo tržišta kredita.