Na skupu je sudjelovalo 50-ak stručnjaka, predstavnika fakulteta, udruga i stručnih komora iz Slovenije, Slovačke i Hrvatske, a bili su tu i predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te vatrogasnih postrojbi.
Zamjenica ministra graditeljstva Ana Pavičić Kaselj rekla je da je program energetske obnove javnoga sektora tek pozitivan primjer te da nas čeka energetska obnova zgrada u stambenom sektoru pa su, kako ističe, smjernice u aspektu zaštite od požara "krucijalne", baš kao i uspostavljanje sustava nadzora i energetskoga pregleda zgrada. Pomoćnik ministra za inspekcijske poslove Davorin Oršanić naveo je kako toplinska izolacija ne smije biti jedina karakteristika izolacijskih materijala te da prilikom ugradnje građevinskih proizvoda treba paziti da se koriste materijali koji neće potencirati nego će smanjiti mogućnost pojave i razvijanja požara. Naglasio je i da ministarstvu razvijaju kontrolu kvalitete ugrađenih proizvoda.
Jure Šumi, iz organizacije Fire Safe Europe (FSE), izvijestio je da se danas prilikom energetske obnove zgrada u Europi koristi u prosjeku najmanje dva puta više izolacije, kako bi se dostigle norme iz direktive o energetskim svojstvima zgrada EPBD, upozorivši pritom da u EU postoji mnogo regulativa, koje se bave energetskom efikasnošću zgrada, dok je zaštita od požara prepuštena nacionalnim regulativama.
Čuo se i podatak da se troškovi saniranja posljedica požara u EU procjenjuju na oko jedan posto europskog BDP-a, a da je osam od 10 žrtava požara zapravo umrlo od posljedice gušenja otrovnim plinovima, a ne od vatre. "Ne treba čekati da se dogodi katastrofa. Vrijeme za protupožarnu zaštitu je sada. Zato su važne nacionalne regulative i modeli obnove koji će biti sigurni", rečeno je te istaknuto kako je, više nego ikada, važna poduka o sigurnosti gradova pa je zagrebačko Sveučilište pokrenulo i poslijediplomski studij Upravljanje krizama.
Profesorica s Građevinskog fakulteta Dubravka Bjegović naglasila je kako su današnjim stručnim skupom željeli istaknuti važnost cjelovita pristupa u podizanju razine energetske učinkovitosti javnih zgrada poput škola, vrtića i bolnica, a stručnjaci su poručili da bi se najavljena energetska obnova trebala iskoristiti za poboljšanje zaštite od požara i što hitnije prihvaćanje podzakonskih akata u tom području. Zajednički rad na poboljšanju protupožarnih propisa poduprli su i iz mjerodavnoga ministarstva.