ZAGREB - Ministar zdravlja Rajko Ostojić prozvao je svoga prethodnika Darka Milinovića i ministarstvo za njegova mandata da su donosili protuustavne odluke, potvrda čega je, kazao je, i Zakon o zdravstvenoj zaštiti čije je odredbe ukinuo Ustavni sud, a o izmjenama kojega danas raspravlja Hrvatski sabor. "Nažalost, ovo je očiti primjer da ne samo da se nije radilo sukladno struci i znanstvenim spoznajama, nego da se u prethodnom razdoblju radilo i protuustavno. Zato je Ustavni sud i ukinuo sve ono što je napravio moj prethodnik", poručio je Ostojić sa saborske govornice. Predstavio je izmjene Zakona o zdravstvenih zaštiti, po kojima bi, sukladno odluci Ustavnog suda, predstavnička tijela županija ponovno bila uključena u donošenje mreže javne zdravstvene službe. Ustavni sud je u ožujku osporio i ukinuo odredbu važećeg zakona kojom je propisano da mrežu javne zdravstvene službe donosi ministar zdravlja uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te nadležnih komora. Na temelju te zakonske odredbe je 2010. godine proveden postupak spajanja zagrebačkih bolnica, čemu se usprotivila zagrebačka Gradska skupština te od Ustavnog suda zatražila ocjenu ustavnosti te odredbe kojom je iz procesa odlučivanja o mreži javne zdravstvene službe izdvojena regionalna i lokalna samouprava, u konkretnom slučaju Grad Zagreb, odnosno njegovo predstavničko tijelo. Ustavni sud se u svojoj odluci pozvao na članak 135. Ustava kojim je propisano da regionalne jedinice (županije i Grad Zagreb) obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na zdravstvo te planiranje i razvoj mreže zdravstvenih ustanova. Stoga se zakonskim izmjenama predlaže da mrežu javne zdravstvene službe resorni ministar donosi uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nadležnih komora te predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave. O zakonskim izmjenama raspravljaju saborski klubovi.
ZAGREB - HDZ je danas u Hrvatskom saboru podržao Vladin prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ali i opetovano prigovorio hitnosti postupka, odnosno praksi vladajućih po kojoj je, rekao je Željko Reiner u ime HDZ-a, tek jedan zakon u ovom sazivu Sabora donesen u redovnoj proceduri, a čak 76 po hitnom postupku. Iako je podržao zakonske izmjene, jer su predložene sukladno odluci Ustavnog suda, Reiner je istaknuo kako za ovaj parlament niti za demokraciju nije dobro da se zakoni neprestano donose po hitnom postupku. "Je li uistinu omjer 76 prema jedan zrcalo naše demokracije i način na koji Sabor treba raditi, je li to uistinu zrcalo slobode mišljenja i promišljanja u parlamentu", upitao je vladajuće. Naglasio je da su vladajući, unatoč odluci Ustavnog suda po kojoj sporne odredbe prestaju važiti 15. srpnja, imali i još uvijek imaju vremena izmjene raspraviti i izglasati u redovnoj proceduri. I HDSSB je najavio potporu zakonskim izmjenama, ali i prigovorio izostanku stvarne decentralizacije te reforme zdravstvenog sustava, koja bi, istaknuo je Dražen Đurović, trebala krenuti od zdravstvenog osiguranja pa onda na zdravstvene ustanove, a ne obrnuto. Upozorio je da većina županija nema sredstava za upravljanje bolnicama, a kada u tim bolnicama nastanu dugovi, naglasio je, svi se okreću državi da ih sanira. Nadu Turina-Đurić (HNS) zanimalo je, pak, kako je moguće da se bivša vlast usudila regionalnu samoupravu, odnosno Grad Zagreb i županije kao osnivače zdravstvenih ustanova, zakonom izostaviti iz odlučivanja o mreži javne zdravstvene službe na svom području. Najavila je HNS-ov amandman po kojemu bi mrežu javne zdravstvene službe donosila predstavnička tijela regionalne samouprave, uz suglasnost ministra zdravlja te uz prethodno mišljenje zavoda za zdravstveno osiguranje te za javno zdravstvo i nadležnih komora. Da su predložene zakonske izmjene tek ispravak jedne greške složili su se klubovi SDP-a i IDS-a. Tatjana Šimac Bonačić (SDP) je kao glavni cilj zakona navela decentralizaciju sustava, ističući da su predložene izmjene "na tom putu prijelazni period u kojem se trebaju ispravljati prijašnje greške". "Ako želimo kvalitetno zdravstvo, Hrvatsku će trebati decentralizirati", poručio je i Damir Kajin (IDS).
ZAGREB - Odbor Nagrade Vladimir Nazor, na čelu s akademikom Milivojem Solarom, donijelo je odluke o dobitnicima nagrada za životno djelo te nagrada za najbolja umjetnička ostvarenja u Hrvatskoj za prošlu godinu na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma, priopćilo je danas Ministarstvo kulture. Nagradu za životno djelo na području književnosti dobio je akademik Nikica Petrak, pjesnik, prevoditelj i esejist, a godišnju nagradu Zoran Ferić za roman "Kalendar Maja". Na području glazbe Nagradu za životno djelo dobila je Mirka Klarić, primadona Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a godišnju skladatelj Davorin Kempf za praizvedbu opusa Peti zagrebački koncert, Hommage a Bach. Filmski teoretičar i kritičar Hrvoje Turković također je dobitnik Nagrade za životno djelo, a godišnju nagradu dobio je redatelj Silvestar Kolbas za dokumentarni film "Ratni reporter". Multimedijalni umjetnik Ivan Ladislav Galeta dobio je Nagradu za životno djelo na području likovne i primijenjene umjetnosti, dok je godišnju nagradu dobio Goran Petercol za izložbu "Predmeti", koja se održala u lipnju i srpnju prošle godine u Galeriji Klovićevi dvori. Od kazališnih umjetnika Nagradu za životno djelo dobio je dramski umjetnik Špiro Guberina, a godišnju njegov kolega Milan Pleština, za ulogu Leonea u predstavi "Gospoda Glembajevi". Nagrada za životno djelo na području arhitekture i urbanizma pripala je arhitektu i urbanistu Radovanu Miščeviću, a godišnja Nenadu Fabijaniću za zgradu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu. Svečana dodjela nagrada održat će se 19. lipnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i izravno će se prenositi na Hrvatskoj radioteleviziji.
ZAGREB - Hrvatski helsinški odbor (HHO) osudio je danas odluku splitske gradske uprave da izmjeni već izdanu suglasnost privremenog korištenja javne gradske površine koju su organizatori Split Pridea ishodili za svoju lipanjsku manifestaciju na splitskoj Rivi. Ta naizgled nevažna preinaka zapravo predstavlja popuštanje netolerantnim grupicama i pojedincima u Splitu, koji su od lanjskog Split Pridea napravili svjetski razglašenu izložbu netrpeljivosti i mržnje od koje se lice Splita i Hrvatske još uvijek crveni, stoji u priopćenju HHO-a. HHO podupire i pravo onih koji se ne slažu s porukama te manifestacije da izražavaju svoje neslaganje, no drži da se to mora raditi na tolerantan i demokratski način, te da je nepristojno, ako ne i protivno principima tolerancije, organizirati kontraskup istovremeno, i to u neposrednoj blizini održavanja splitske 'povorke ponosa'. "Vjerujemo da su Splićani bolji od svojih gradskih vlasti, te da će pokazati drugo lice Splita, vedro, mediteransko, tolerantno. Stoga se nadamo da će, ne samo otrpjeti, nego i podržati povorku u prilog manjinskih prava osoba s istospolnim seksualnim usmjerenjem", ističe se.
DRNIŠ - Djelatnici drniške policije su, uz kaznenu prijavu, priveli 72-godišnjeg muškarca iz Drniša osumnjičenog da je pokušao ubiti svog 38-godišnjeg sugrađanina i susjeda, doznaje se danas u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj. Kriminalističkim istraživanjem policija je utvrdila da je 72-godišnji muškarac u ponedjeljak oko 14 sati u Rudarskoj ulici u Drnišu, revoltiran zbog okupljanja susjeda u blizini njegove kuće, motornom pilom prepilio drvenu klupu na kojoj su sjedili okupljeni susjedi. Nakon toga je, bez ikakvog povoda, s upaljenom motornom pilom nasrnuo na 38-godišnjeg susjeda, pokušavajući mu nanijeti ozljede po glavi. No, susjed je uspio izmaknuti te je prošao bez teških ozljeda. U nastalom metežu obojica su, i napadač i susjed, zadobili lakše tjelesne ozljede.