ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je u četvrtak Johannesa Hahna, povjerenika Europske komisije za regionalnu politiku i u razgovoru o provedbi postojećih projekata financiranih novcem iz europskih fondova zahvalio mu na velikom zanimanju koje Europska komisija pokazuje za regionalni razvoj i prije formalnog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Tijekom susreta razgovaralo se o pitanjima vezanim uz raspodjelu sredstava strukturnih fondova kao i o hrvatskim izazovima u provedbi postojećih projekata u sklopu IPA programa. Josipović je zahvalio povjereniku Hahnu na velikom interesu koji Europska komisija pokazuje za regionalni razvoj već i prije formalnog pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Sugovornici su se suglasili da je potrebno, radi što boljeg iskorištavanja sredstava, raditi na maksimalnoj pripremljenosti i apsorpcijskim kapacitetima Hrvatske za efikasnu provedbu projekata.
BEOGRAD - Prema konačnim rezultatima drugog kruga izbora za predsjednika Srbije, koje je u četvrtak objavilo srbijansko državno izborno povjerenstvo, kandidat Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić pobijedio je s osvojenih 49,54 posto glasova, nad kandidatom koalicije "Izbor za bolji život" Borisom Tadićem, koji je dobio 47,31 posto glasova. U drugom krugu predsjedničkih izbora, održanom u nedjelju 20. svibnja, prema konačnim podacima izbornog povjerenstva glasovalo je ukupno 46,28 posto građana s biračkim pravom, pri čemu je ukupan broj nevažećih listića bio 3,15 posto. Nakon što su objavljeni konačni rezultati, očekuje se da bi novozabrani predsjednik Srbije Tomislav Nikolić trebao biti svečano inauguriran 10. ili 11. lipnja.
SARAJEVO - Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine u četvrtak je nakon cjelodnevne rasprave u drugom čitanju podržao prijedlog državnog proračuna za 2012. godinu. Od 40 nazočnih zastupnika za proračun je glasovalo njih 31, protiv je bilo osam a jedan je bio suzdržan. Uz pet od šest stranaka koje čine vladajuću koaliciju proračun je podržao i oporbeni Savez za bolju budućnost (SBB). Prema prijedlogu Vijeća ministara BiH ovogodišnji bi proračun iznosio 950 milijuna konvertibilnih maraka (oko 475 milijuna eura). Da bi proračun stupio na snagu mora ga potvrditi i Dom naroda parlamenta BiH što se očekuje sljedeći tjedan.
MOSTAR - Libijski ministar za obitelji poginulih i nestalih osoba Naser Jibril Hamed zatražio je pomoć od Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP), sa sjedištem u BiH, u osnivanju Libijskog identifikacijskog centra kako bi se rasvijetlila sudbina tisuća nestalih i poginulih osoba, priopćili su u četvrtak iz ICMP-a. "Libija se danas suočava s velikim problemom, a to je pronaći, identificirati i vratiti obiteljima posmrtne ostatke njihovih nestalih srodnika. Vjerujemo da je ICMP-ev prijedlog o uspostavi Libijskog identifikacijskog centra dobar i željeli bi ga realizirati", rekao je ministar Naser Jibril Hamed tijekom posjete BiH.
SARAJEVO - Američke vlasti u četvrtak su izručile Bosni i Hercegovini Dejana Radojkovića, ratnog pripadnika policije bosanskih Srba kojega se sumnjiči da je sudjelovao u masovnim pogubljenima Bošnjaka u Srebrenici u srpnju 1995. godine, potvrdilo je Tužiteljstvo BiH. Radojković koji je živio u SAD uhićen je na temelju zahtjeva bosanskohercegovačkog državnog tužiteljstva te potom odlukom američkih vlasti i deportiran u BiH. Radojković (61) rođen je i živio na Palama a pod istragom je jer je osumnjičen da je 1995. godine kao jedan od zapovjednika posebne policije čija je baza bila na Jahorini počinio kazneno djelo zločina protiv čovječnosti nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti u Srebrenici u srpnju 1995. godine
ZAGREB - Haaško tužiteljstvo izvest će prve svjedoke protiv bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića, optuženog za genocid u BiH, 25. lipnja, objavio je u četvrtak ICTY. Nakon što su protekli tjedan održali uvodne riječi tužitelji su svoje prve svjedoke trebali izvesti 29. svibnja no sudsko vijeće to je odgodilo nakon prigovora obrane. Mladićeva obrana zatražila je dva dana prije uvodnih riječi tužitelja šestomjesečnu odgodu početka postupka zbog toga što tužiteljstvo nije obrani na vrijeme dostavilo sav dokazni materijal. Suci su djelomično uvažili pritužbu Mladićevih branitelja pa su odlučili da se uvodne riječi održe kako je bilo i planirano a izvođenje prvih svjedoka odgodili su za mjesec dana procjenjujući da je to vrijeme dovoljno obrani da obavi potrebne pripreme za tužiteljske svjedoke.
BAGDAD -Intenzivni dvodnevni pregovori između Irana i šest svjetskih sila - SAD-a, Rusije, Kine, Velika Britanije, Francuske i Njemačke - pokazali su da obje strane žele postići pomak oko pitanja iranskog nuklearnog programa te da postoje određene točke dodira, kazala je šefica europske diplomacije Catherine Ashton nakon završetka pregovora u Bagdadu, dodavši, međutim, da još uvijek ima "značajnih razmimoilaženja" te će se stoga održati novi susret u Moskvi. "Jasno je da dvije strane žele učiniti pomak. Postoje određene dodirne točke, ali još uvijek ima značajnih razmimoilaženja", kazala je Ashton. Istaknula je da je Iran spreman razmotriti prijedlog o obogaćivanju uranija do 20 posto. Prema njezinim riječima, sve se strane slažu da je nužno nastaviti pregovore i tako pokušati iznjedriti što više zajedničkih dodirnih točaka. Glavni iranski pregovarač Saeed Jalil je u četvrtak navečer ponovio da Iran raspolaže s "apsolutnim pravom" da obogaćuje uranij.
OSLO - Anders Behring Breivik, kojemu se sudi za ubojstvo 77 ljudi u Norveškoj u srpnju prošle godine, izjavio je u četvrtak na suđenju u Oslu da se neće žaliti na presudu ako ga proglase kazneno odgovornim. Mentalno zdravlje Breivika, koji je priznao zlodjela koja mu se pripisuju, ali odbija priznati krivnju, ključno je pitanje suđenja. Prva psihijatrijska procjena je zaključila da je on psihotičan i da boluje od "paranoidne šizofrenije" te da zato nije odgovoran za svoje postupke. Drugim psihijatrijskim pregledom, koji je sud zatražio pošto je prva procjena izazvala pravu buru, utvrđeno je da je Breivik dovoljno uračunljiv i da se može smatrati odgovornim za svoje napade. U tom bi slučaju najvjerovatnije dobio maksimalnu kaznu predviđenu norveškim zakonom od 21 godine zatvora, koja može biti produljivana sve dok bude smatran prijetnjom društvu.