BRUXELLES - Među članicama Europske unije još nema suglasnosti oko uvođenja euroobveznica, a pitanje Grčke moglo bi opteretiti i sljedeći summit europskih čelnika krajem lipnja, izjavio je u četvrtak rano ujutro u Bruxellesu hrvatski premijer Zoran Milanović. Pitanje Grčke ponovno je bilo temom summita čelnika EU-a, na kojemu je kao promatrač sudjelovao hrvatski premijer Zoran Milanović. Grčka se našla u slijepoj ulici nakon parlamentarnih izbora 6. svibnja jer se na temelju rezultata tih izbora stranački čelnici nisu uspjeli ni približiti mogućnosti sastavljanja vlade tako da je jedini izlaz bio imenovanje privremene vlade i sazivanje novih izbora za 17. lipnja. "U vezi s Grčkom sve se svodi na izbore, bojim se da će i sljedeći summit krajem lipnja, opet biti obilježen Grčkom, što nije dobro jer to predugo traje", rekao je premijer Milanović nakon završetka summita koji je trajao gotovo sedam sati. Čelnici EU-a na summitu su prihvatili tekst u kojemu su izrazili želju da Grčka ostane u eurozoni i najavili spremnost da se pomogne grčkom gospodarstvu.
BRUXELLES - Predsjednik Europskog parlamenta Martin Shulz zatražio je u srijedu u govoru čelnicima zemalja članica EU-a praktične mjere za poticanje rasta jer postoji opasnost da će gospodarske i socijalne posljedice politike štednje dovesti do raspada Europe. "Vi morate donijeti konkretne mjere najkasnije do lipnja", poručio je Shulz čelnicima zemalja članica, među kojima je i hrvatski premijer Zoran Milanović, a koji su se okupili na izvanrednom, neformalnom summitu posvećenom gospodarskom rastu i zapošljavanju. "Dio zemalja članica ulazi u još dublju recesiju i postoji opasnost da će one odvući ostatak Europe sa sobom. Trebat će dosta vremena da strukturne mjere i mjere za konsolidaciju proračuna donesu plodove i Europu učine konkuretnijom. U međuvremenu, postoji opasnost da gospodarske i socijalne posljedice štednje dovedu do raspada Europe. Iz toga razloga potreban nam je rast i to sada", istaknuo je Shulz.
ZAGREB - Udruga za zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI) je u najnovijem izvješću o stanju ljudskih prava ocijenila da je, što se Hrvatske tiče, napredak u procesuiranju zločina počinjenih tijekom rata 1991.-1995. bio vrlo spor, iako je u procesuiranju zločina protiv hrvatskih Srba "postignut određeni napredak". "Napredak u procesuiranju zločina prema međunarodnom pravu, počinjenih tijekom rata 1991-1995., bio je vrlo spor", piše u izvješću u kojemu se dodaje da je "postignut određen napredak sudskih vlasti u procesuiranju zločina počinjenih protiv hrvatskih Srba". "Otvoreno je nekoliko istraga, uključujući i dvije vezane uz zločine počinjene u Sisku i Pakračkoj poljani", podsjeća AI, osvrnuvši se i na optužnicu podignutu u lipnju protiv Tomislava Merčepa, bivšeg savjetnika ministra unutarnjih poslova i zapovjednika specijalne pričuvne postrojbe MUP-a, kojega se smatra odgovornim za ubojstvo ili nestanak 43 srpska civila na području Zagreba i Pakračke poljane. AI, međutim, ukazuje na još uvijek "brojne zločine koji su navodno počinili pripadnici Hrvatske vojske i policije protiv hrvatskih Srba, a koji i dalje nisu procesuirani".
ZAGREB - Hrabrost koju su protiv nepravde pokazali prosvjednici i prosvjednice u posljednjih 12 mjeseci nije naišla na adekvatan odgovor svjetskih vođa, pri čemu Vijeće sigurnosti UN-a "djeluje umorno, u raskoraku s vremenom i sve nesposobnije za ispunjavanje svojih dužnosti", navodi udruga za zaštitu ljudskih prava Amnesty International u najnovijem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu. "Kriza vlasti tijekom posljednjih godinu dana postala je globalna pojava, a političari su na prosvjede reagirali brutalnošću ili ravnodušnošću. Vlade moraju pokazati legitimno vodstvo te odbaciti nepravdu štiteći nemoćne i ograničavajući moćnike. Vrijeme je da ljudi budu ispred korporacija te da se ljudska prava stave ispred profita," izjavio je Salil Shetty, glavni tajnik Amnesty Internationala. Prema njegovim riječima, "oportunistički savezi i financijski interesi koriste ljudska prava kao izgovor globalnih sila za utjecaj na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi". "Jezik ljudskih prava prihvaćen je kad služi političkim ili korporativnim interesima, a odbacuje ga se kad je neugodan ili kad ometa ostvarivanje profita", dodao je Shetty.
BAGDAD - Iran je zatražio od svjetskih velesila da izmijene svoje prijedloge kako bi omogućile održavanje novog kruga pregovora nakon bagdadskog, rekao je u srijedu član iranskog izaslanstva nakon cjelodnevnih pregovora o iranskom nuklearnom programu. "Druga strana mora pristati na izmjenu prijedloga (...) Dodirne točke još nisu dovoljne za nastavak pregovora" nakon Bagdada, kazao je taj izaslanik koji je htio ostati anoniman. "Moramo postići zajedničko stajalište, zajedničko polazište u Bagdadu kako bismo postigli dogovor za razdoblje nakon Bagdada. U protivnom, o čemu ćemo pregovarati", upitao se. "No za zapadnu stranu to nije jako važno, čini se, i ona po svaku cijenu želi nastaviti pregovore. To nije naše stajalište". Po riječima tog izaslanika, glavni iranski pregovarač Said Džalili i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton trebaju se sastati u srijedu navečer prije nastavka plenarne sjednice u četvrtak.
TUNIS - Glavni tužitelj vojnog suda u Kefu, na sjeverozapadu Tunisa, zatražio je u srijedu smrtnu kaznu za bivšeg tuniskog predsjednika Zinea El Abidinea Ben Alija kojemu se sudi u odsutnosti zbog sudjelovanja u gušenju narodne pobune u siječnju 2011., doznaje se od vojnog suda. Glavni tužitelj je zatražio smrtnu kaznu za bivšeg predsjednika, kojemu se sudi zbog "pomaganja u ubojstvima s predumišljajem", i "najtežu moguću kaznu" za 22 njegova suoptuženika, bivše visoke dužnosnike režima koje se tereti za smrti najmanje 22 osobe u Thali i Kasserineu. Ovo je prvi put da se smrtna kazna traži za bivšeg tuniskog predsjednika, kojega je građanski sud u odsutnosti već osudio na više od 66 godina zatvora, napose za preprodaju droge i zlouporabu javne imovine.
BRUXELLES - Ukrajinske vlasti pristaju na slanje "međunarodno priznate" osobe koja će pratiti drugostupanjsko suđenje oporbenoj čelnici Juliji Timošenko, izvijestio je u srijedu predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz netom prije početka europskog summita u Bruxellesu. Schulz je dodao da je primio pismo ukrajinskog premijera Mikole Azarova u kojemu on prihvaća taj zahtjev, kao i mogućnost pojačanja medicinskog tima bivše premijerke koja se liječi u Harkivu. Schulz je na tiskovnoj konferenciji s poljskim premijerom Donaldom Tuskom dodao da je počeo konzultacije radi izbora te osobe. Optužbe za loše postupanje prema Timošenko trenutačno narušavaju veze Kijeva i EU-a, nekoliko dana prije početka Eura 2012. koji se treba održati od 8. lipnja do 1. srpnja i koji Ukrajina organizira zajedno s Poljskom.