OECD je u redovnim prognozama koje objavljuje dva puta godišnje potvrdio važeću prognozu globalnog rasta za ovu godinu od 3,4 posto, ali je snizio prognozu za eurozonu i sada očekuje pad aktivnosti za 0,1 posto. Ujedno je pozvao vlasti u eurozoni da dodatno ublaže monetarnu politiku i da uvedu mjere za poticanje rasta.
Kriza u eurozoni postala je ozbiljna u posljednje vrijeme i još je uvijek najvažniji izvor rizika za svjetsko gospodarstvo, upozorio je ekonomist OECD-a Pier Carlo Padoan.
Za sljedeću godinu organizacija koja okuplja 34 razvijena gospodarstva prognozira globalni gospodarski rast od 4,2 posto dok bi gospodarstvo eurozone trebalo porasti 0,9 posto, pod uvjetom da obuzda dužničku krizu.
Napominju da rast u Njemačkoj nije dovoljan da vuče za sobom ostatak eurozone, ali bi veće plaće mogle potaknuti domaću potražnju i omogućiti ostalim zemljama manje bolne rebalanse.
Početkom godine eurozoni je predah omogućila injekcija likvidnosti iz Europske središnje banke, koja je u financijski sustav ubrizgala ukupno 1.000 milijardi eura. Posljednjih nekoliko tjedana napetost je ponovo porasla, jer izbori u Grčkoj nisu urodili sastavljanjem nove vlade i povećali su šanse za izlazak te zemlje iz eurozone.
Nije izvjesno da će Grci sljedećeg mjesaca izabrati stranke koje će nastaviti provoditi politiku štednje u skladu sa uvjetima međunarodnog paketa pomoći, što je ključ za ostanak zemlje u eurozoni.
"Izbori u velikom broju zemalja eurozone signalizirali su sve veći umor od reformi, pokazujući da je tolerancija za fiskalne prilagodbe možda dosegnula granicu", istaknuo je Padoan.
Recesija, "rastuća nezaposlenost i socijalni problemi mogu generirati političku zarazu i nepovoljnu reakciju tržišta", uz opasnost širenja i na zemlje izvan eurozone, dodao je.
OECD prognozira za ovu godinu rast stope nezaposlenosti u eurozoni na 10,8 posto, te na 11,1 posto u idućoj godini.
"Povećava se rizik začaranog kruga, koji uključuje visoku i rastuću zaduženost, slabe bankovne sustave, prekomjernu fiskalnu konsolidaciju i usporeni rast", upozorio je.
Pritom su srednjoročni planovi za smanjenje deficita neophodni, ali bi tempo konsolidacije trebao ovisiti o specifičnim okolnostima u svakoj zemlji pojedinačno, upozoravaju u OECD-u.
Ako se euro održi, cijene energije ostanu stabilne a vlade odrede pravi tempo smanjenja potrošnje, u OECD-u očekuju "prigušen, a možda i nestabilan oporavak u gospodarstvima OECD-a", predvođen Sjedinjenim Državama i Japanom.
OECD je povisio prognozu američkog gospodarskog rasta za ovu godinu na 2,4 posto, s ranije procijenjenih 2,0 posto, te očekuje rast za 2,6 posto u 2013., pod uvjetom da Washington previše ne sreže državnu potrošnju i da monetarna politika ostane blaga. Za američku nezaposlenost očekuje postupno smanjenje na 8,1 posto u ovoj godini i na 7,6 posto u 2013.
Japan bi pak trebao porasti ove godine 2,0 posto, a u idućoj godini za sniženih 1,5 posto. Nezaposlenost bi trebala pasti na 4,5 posto u ovoj godini, te na 4,4 posto u 2013.
Nakon usporavanja, gospodarstva u nastajanju poput Kine i Brazila na putu su da ostvare ciklički uspon, primjećuju u OECD-u.
Za Kinu predviđaju opetovano ubrzanje rasta tijekom ove godine, pod uvjetom da se ublaže fiskalna i monetarna politika, te njegovu stabilizaciju iznad devet posto u 2013. Po njihovim procjenama, Kina bi u ovoj godini trebala ostvariti rast od 8,2 posto u ovoj, te od 9,3 posto u 2013. godini.
U Brazilu "postoji sve više naznaka da se gospodarstvo ponovo zahuktava", ističe se uz izvješću, uz procjenu o ubrzavanju rasta u ovoj godini na 3,2 posto i na 4,2 posto u 2013.
Napominju i da bi rast indijskog gospodarstva u većem dijelu godine trebao ostati prigušen zbog relativno visoke inflacije. Nakon usporavanja na 7,0 posto u prošloj godini, rast bi u ovoj godini trebao tek neznatno ubrzati, na 7,3 posto, te na 7,8 posto u 2013.