DEN HAAG
Haaški tužitelji istaknuli su u ponedjeljak pred žalbenim vijećem ICTY-ija na ročištu u predmetu "Gotovina-Markač" da transkripti s brijunskog sastanka održanog 31. srpnja 1995. godine dokazuju namjeru hrvatskog vojno-političkog vodstva da protjera srpske civile, čak i ako žalbeno vijeće zaključi da nije bilo protuzakonitih topničkih napada u operaciji Oluji. Predstavnici tužiteljstva u svojem su istupu relativizirali pitanja i implikacije pitanja koje je žalbeno vijeće 15. travnja uputilo dvjema stranama u postupku - je li prvostupanjsko vijeće pogriješilo kad je u presudi utvrdilo pravilo od 200 metara od cilja za zakonitost topničkih pogodaka; kako bi se proglašenje toga zaključka pogrešnim odrazilo na druge zaključke o pogocima; može li zaključak o nezakonitosti topničkih napada opstati ako padnu zaključci vezani uz pravilo o 200 metara, te treba li zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ostati ako se utvrdi da nije bilo nezakonitih topničkih napada.
DEN HAAG
Obrana generala Ante Gotovine optužila je u ponedjeljak predstavnike haaškoga tužiteljstva da su u svom izlaganju na žalbenoj raspravi u predmetu "Gotovina-Markač" pred Haaškim sudom iznijeli potpunu novu tezu prema kojoj čak i zakoniti topnički napadi mogu za posljedicu imati ostvaranje nelegitimnog cilja deportacije civilnog stanovništva. Odvjetnik Luka Mišetić je u replici na argumente tužiteljstva rekao da se tužitelji iznoseći svoje argumente o opravdanosti presude generalu Gotovini postavljaju na način da sud treba uzeti u obzir neke druge dokaze, ako oni nisu uspjeli obraniti svoje tvrdnje. Mišetić je ukazao na obrazloženje u prvostupanjskoj presudi prema kojoj je civilno stanovništvo otišlo zbog granatiranja iz samo četiri grada, a iz ostalih dijelova tada okupiranog područja iz sasvim drugih razloga.
DEN HAAG
Poznati hrvatski glumac s uspješnom američkom karijerom Goran Višnjić, koji u ponedjeljak u Haagu prati raspravu pred žalbenim vijećem ICTY-ija na ročištu u predmetu "Gotovina-Markač", pozvao je Sud da se u odlučivanju o žalbi na prvostupanjsku presudu ne vodi političkim razlozima, nego činjenicama i pravdom. "Nisam došao ovdje da podržim ratnog zločinca, došao sam podržati i stati uz čovjeka, nositelja visokih odličja, poštovanog general-pukovnika Hrvatske vojske, koji je zapovjedao u operaciji Oluji. U toj operaciji oslobođeno je selo mojih djeda i bake i ja sam na tome zahvalan. Među svojim vojnicima bio je poznat kao vođa koji je inzistirao na poštivanju etičkog vojnog kodeksa. Nisam ovdje da bih držao govore i propodvjedao bilo kome. Znam za plemenite napore ICTY-a da pokuša donijeti mir u regiji. Došao sam ovdje da ljubazno zamolim Sud da se ne vodi političkim razlozima u razmatranju ove žalbe, nego činjenicama i pravdom. Mislim da smo svi ovdje na kraju krajeva zbog pravde", rekao je Višnjić u kratkoj izjavi na engleskom jeziku u pauzi sudske rasprave.
ZAGREB
Najviši hrvatski politički dužnosnici - predsjednik države Ivo Josipović, predsjednik vlade Zoran Milanović i predsjednik Sabora Boris Šprem - u utorak će u Teznom, prigradskom naselju Maribora, položiti vijenac i odati počast tisućama hrvatskih građana koje su, kao "narodne neprijatelje", 1945. pobili pripadnici narodnooslobodilačke vojske po nalogu tadašnjih komunističkih jugoslavenskih vlasti. Milanović, Josipović i Šprem položit će vijenac ispred spomenika nevinim žrtvama tragičnih događanja iz 1945. kod novog mariborskog groblja Dobrova u Teznom, a svečanosti polaganja vijenca nazočit će i slovenski premijer Janez Janša. Nakon komemoracije, dvojica premijera u Mariborskom će dvorcu održati radni sastanak na kojem će, prema najavama, razgovarati o mogućim područjima bilateralne suradnje, ali i o nekim otvorenim pitanjima koja još postoje između dviju država, o čemu bi javnost trebali upoznati prigodom zajedničke izjave nakon sastanka. Zoran Milanović prije nekoliko godina već je obišao Tezno, ali skupnim odlaskom najviših političkih dužnosnika, prvim takvim dosad, ova hrvatska vlada, uz potporu predsjednika Josipovića, potvrđuje da je zauzela novi smjer prema obilježavanju žrtava hrvatskog "Križnog puta".
ZAGREB
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u ponedjeljak je telefonski razgovarao s novoizabranim francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom uoči sutrašnje inauguracije, te mu tom prigodom čestitao na izbornoj pobjedi, priopćeno je iz predsjednikova ureda. Hrvatski predsjednik čestitao je novoizabranom francuskom predsjedniku na izbornoj pobjedi te istaknuo kako je sa zanimanjem pratio ideje vezane uz europsku budućnost koje je Hollande iznosio tijekom izborne kampanje. Zahvalivši na čestitkama, novoizabrani francuski predsjednik naglasio je vrlo dobre odnose Hrvatske i Francuske, dviju europskih i mediteranskih država, te zajednički interes za unapređenje suradnje na Mediteranu.
SPLIT
Visoki poljski državni dužnosnici izrazili su u ponedjeljak u Splitu na konferenciji "Regionalni razvoj i fondovi Europske unije - prijenos znanja i iskustava Republike Poljske" spremnost svojim iskustvom pomoći Hrvatskoj kako bi pri ulasku u Europsku uniju u što je moguće većoj mjeri koristila sredstva iz fondova EU-a, dok su članovi hrvatske vlade isticali kako je takva pomoć Poljske iznimno važna. Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić naglasio je kako su iskustva Poljske dobrodošla jer Hrvatska ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine očekuje znatno veća sredstva strukturnih fondova EU-a. "Već u drugoj polovici 2013. godine očekujemo 450 milijuna eura iz EU fondova, a tijekom 2014. godine milijardu i 80 milijuna eura, to su ogromna sredstva i trebamo se pripremiti za njih", istaknuo je Grčić izrazivši nezadovoljstvo sadašnjim stanjem u Hrvatskoj u vezi s angažmanom za korištenje pretpristupnih fondova EU, te je u tom kontekstu stavio primjedbu prethodnoj hrvatskoj vladi rekavši kako je potpisano "samo 37 posto" ugovora za pretpristupne fondove EU-a.
SPLIT
Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić u ponedjeljak se u Splitu sastao s ministricom regionalnog razvoja Poljske Elzbietom Bienkowskom i predsjednikom Senata Bogdanom Borusewiczom kako bi razmotrili mogućnosti unapređenja bilateralne suradnje a posebice korištenju iskustava Poljske pri njezinu ulasku u Europsku uniju i korištenju sredstava iz EU fondova. "Ključna riječ u našem razgovoru bila je investicije, odnosno ulaganja, a EU fondove treba promatrati isključivo kroz taj aspekt. Mi u Hrvatskoj moramo znati koji su naši nacionalni prioriteti a europski se fondovi pojavljuju isključivo kao jedan od izvora sufinanciranja", kazao je Grčić, dodavši da je strategija sadašnje vlade upravo "povratak investicijama".
BEČ
Iran je dužan inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) dati informacije o nuklearnom programu i omogućiti pristup stručnjacima i postrojenjima, rekao je visoki dužnosnik agencije u ponedjeljak u Beču gdje je počeo dvodnevni sastanak s iranskim dužnosnicima. "Cilj naših dvodnevnih razgovora jest dogovoriti pristup za rješavanje otvorenih pitanja s Iranom", rekao je Herman Nackaerts, zamjenik generalnog direktora IAEA-e prije početka sastanka. Iran treba dokazati da je spreman na ustupke u pregovorima sa šest sila: pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a (Sjedinjene Države, Kina, Rusija, Velika Britanija i Francuska) i Njemačkom. Prve razgovore sa šestorkom Iran je održao u travnju u Istanbulu nakon 15-mjesečne stanke, a idući krug očekuje se u Bagdadu.
BRUXELLES
Europski ministri poljoprivrede i ribarstva raspravljaju u ponedjeljak i utorak u Bruxellesu o reformi zajedničke ribarske i zajedničke poljoprivredne politike EU-a, a na sastanku kao promatrač sudjeluje i zamjenica hrvatskog ministra poljoprivrede Snježana Španjol. U ponedjeljak prijepodne na dnevnom redu je ribarstvo, a poslijepodne i u utorak poljoprivredna politika. Ministri će u ponedjeljak raspravljati o Komisijinu prijedlogu o maksimalno održivom ulovu i integraciji ekološke svijesti u reformu zajedničke ribarske politike, priopćilo je dansko predsjedništvo EU-a. "Ekološki aspekti bit će od najveće važnosti u reformi Zajedničke ribarske politike i zadovoljan sam što su prijedlozi povjerenice (Marije) Damanaki jako ambiciozni. Moramo znati da imamo zajedničke, žive i ranjive resurse. Cilj je osiguranje održivosti kada je riječ o ekološkim, ekonomskim i socijalnim pitanjima i zaštiti ribarstva za godine koje dolaze", rekao je danski ministar poljoprivrede Mette Gjerskov.
LJUBLJANA
Tibetanski vođa Dalaj-lama boravit će u utorak, srijedu i četvrtak u Mariboru, gdje će održati predavanje o duševnom miru i sudjelovati u jednoj panel raspravi. Grad Maribor u ponedjeljak je u priopćenju za javnost građane zamolio za razumijevanje zbog posebnog prometnog režima i privremenog zatvaranja nekih ulica u to vrijeme jer Dalaj-lama ima status štićene osobe te ih pozvalo da slijede uputstva policije i redara. U sklopu boravka u više europskih država Dalaj-lama će u utorak doputovati u Maribor u kojemu je već bio 2009. godine. U srijedu će u športskoj dvorani Tabor imati predavanje o održavanju duhovnog mira. U četvrtak će, u dvorani Slovenskog narodnog gledališča (SNG), sudjelovati u panel raspravi o potrebi dijaloga i solidarnosti u razdoblju globalne krize, zajedno s nekoliko drugih istaknutih ličnosti.
BRUXELLES
Jednoglasni u osudi neprihvatljivih uvjeta pritvora ukrajinske oporbene čelnice Julije Timošenko, europski ministri vanjskih poslova različito gledaju na mogućnost bojkota europskog nogometnog prvenstva u Ukrajini. "Osobno nemam namjeru ići", rekao je šef britanske diplomacije William Hague u ponedjeljak u Bruxellesu, precizirajući da će njegova vlada "nastaviti razmatrati" koje stajalište prihvatiti. Berlin se već danima zalaže za bojkot, a njemački ministar za razvoj Dirk Niebel najavio je prošloga tjedna da će bojkotirati nogometno prvenstvo, upravo kao i cjelokupna Europska komisija. Odluka o bojkotu je u odgovornosti UEFA-e rekao je luksemburški šef diplomacije Jean Asselborn po dolasku na sastanak u Bruxelles, ocjenjujući da je moguće "igrati dobar nogomet i bez nazočnosti previše ministara".
MADRID
Španjolska policija je ponovno u ponedjeljak ujutro evakuirala stotinjak "ogorčenih" koji su se noću, unatoč službenoj zabrani, okupili na središnjem trgu Puerta del Sol u Madridu u povodu prve godišnjice pokreta. Policijski glasnogovornik je rekao da su dvije osobe privedene, a 81 je legitimirana i nije bilo izgreda. Prosvjednici su se zatim okupili pred sjedištem Bankie, četvrte španjolske banke uz natpise "Znajte, ova banka laže, vara, izbacuje ljude iz njihovih domova", misleći pritom na obitelji koje su izgubile dom jer nisu mogle otplaćivati zajmove. Prvu evakuaciju policajci su proveli u nedjelju ujutro pošto su se tisuće "ogorčenih" okupili uoči prve godišnjice pokreta koja će se obilježiti u utorak.
OSLO
Mladi Norvežani koji su u srpnju prošle godine ranjeni u pucnjavi na otočiću Utoeyi, u ponedjeljak su nastavili svjedočiti pred sudom u Oslu, opisujući na koji je način Anders Behring Breivik počinio svoje zlodjelo. "On je izgubio, a mi dobili. Mladi Norvežani dobri su plivači", rekla je 20-godišnja Frida Holm Skoglund, vidno uzrujana zbog svjedočenja. U sudnici se u tom trenutku, kako prenose agencije, začuo tihi žamor, neki su se čak i tiho nasmijali. Frida je opisala kako je u napadu 22. srpnja 2011. ranjena u predio bedra i na koji je način sama uspjela izvući metak. "Prijateljica mi je rekla da sam ranjena u bedro, no mislila sam da se šali i da nije riječ o pravome metku", ispričala je drhtavim glasom sucima. Da bi pobjegla Breiviku, Frida je, s još nekoliko prijatelja, zaronila u ledeno jezero. Istodobno je Breivik, ispričala je, pucao prema ostalim mladim ljudima koji su bježali prema jezeru vičući: "Zaustavite se, vratite se!" Ranjena je u trenutku dok je Breivik pucao po onima koji su krenuli prema jezeru, nadajući se da će se spasiti.
LJUBLJANA
Dvije trećine Slovenaca smatra nerealnim povratak na nacionalnu valutu tolar ako bi se zaoštrila sadašnja kriza u eurozoni povećala i dovela Sloveniju u sadašnji položaj Grčke, pokazala je anketa objavljena u ponedjeljak. Na pitanje bi li bilo bolje da Slovenija u rješavanju sadašnje krize ustraje na euru i zajedničkoj politici EU-a ili pak izađe iz euroskupine i ponovo uvede slovenski tolar, kako bi vodila samostalnu ekonomsku i monetarnu politiku, za prvu se mogućnost izjasnilo 65,5, a za drugu 28,3 posto ispitanika u ispitivanju provedenom početkom prošlog tjedna. Pitanje je bilo postavljeno u sklopu redovita ispitivanja javnog mišljenja "Slovenski puls" koje vodi Fakultet za primijenjene društvene znanosti iz Nove Gorice. Telefonska anketa obuhvatila je 913 punoljetnih građana.
MOSTAR
Državno odvjetništvo BiH podiglo je u ponedjeljak optužnicu protiv četvero državljana BiH koji su sudjelovali u krijumčarenju u Hrvatsku albanskih državljana čija je nakana bila stići u zemlje Europske unije, priopćeno je u ponedjeljak iz Državnog odvjetništva BiH. Državni odvjetnik u Posebnom odjelu za organizirani i gospodarski kriminal te korupciju proslijedio je optužnicu Sudu BiH na potvrđivanje navodeći u objašnjenju da su optuženi tijekom 2009. godine sudjelovali u transnacionalnom organizovanom kriminalu organizirajući ilegalno prebacivanje migranata iz Albanije na područje zemalja Europske unije. Kako se ističe u optužnici, optuženi su organizirali prebacivanje više albanskih migranata preko granice Crne Gore s BiH, njihov prijevoz do grada Broda u BiH, kao i ilegalan prijelaz u Republiku Hrvatsku.
PODGORICA
Četvrti antivladin prosvjed građana, koji organizira Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) uz potporu MANS-a (Mreže za afirmaciju nevladinog sektora) i Unije studenata, bit će održan u utorak u Podgorici, najavili su u ponedjeljak organizatori. Prosvjed se i ovoga puta organizira zbog složene gospodarske situacije, korupcije i organiziranog kriminala, a od premijera Igora Lukšića ponovno će biti zatražena ostavka i izbor "tehničke vlade" koja bi pokušala izvući zemlju iz sveopće krize. "Građani Crne Gore koji prosvjeduju ne misle da vlada radi u njihovu interesu i zato ćemo danju i noću pružati otpor, sve dok kabinet Igora Lukšića ne ode", priopćili su iz MANS-a.