Dow Jones indeks oslabio je 76 bodova, ili 0,59 posto, na 12.932 boda, dok je S&P 500 pao 0,43 posto, na 1.363 boda, a Nasdaq indeks 0,39 posto, na 2.946 bodova.
Od samog početka jučerašnjeg trgovanja dionice su bile u minusu, uglavnom većem od 1 posto. Posljedica je to složenijih odnosa u eurozoni nakon izbora u Francuskoj i Grčkoj.
Novi francuski predsjednik Francois Hollande u borbi protiv dužničke krize zagovara mjere poticanja rasta gospodarstva, dok njemačka kancelarka Angela Merkel inzistira na politici štednje.
Analitičari su podijeljeni po pitanju može li Merkel surađivati s Hollandeom tako dobro kao s njegovim prethodnikom Nicolasom Sarkozyjem. Dio njih drži da može, dok neki očekuju znatno složenije pregovore nego što su bili dosad.
„Pobjeda Hollandea otežava situaciju jer je manje vjerojatno da će se napredak u rješavanju dužničkih problema nastaviti kao dosad“, kaže Mark Foster, portfelj menadžer u fondu Kirr Marbach & Co.
Još više zabrinjava situaciju u Grčkoj, gdje je vođa konzervativaca Antonis Samaras jučer objavio da ne može sastaviti koalicijsku vladu te je mandat za sastav vlade vratio predsjedniku.
Nakon njega je priliku za osnivanje vlade dobio Alexis Tsipras, predsjednik radikalne ljevičarske stranke Syriza, no promatrači ocjenjuju da je i to 'nemoguća misija', pa bi se uskoro izbori mogli ponoviti.
Sve to usporava put Grčke i eurozone iz dužničke krize, a moguće je, smatra niz analitičara, da će Atena i istupiti iz tog bloka.
Zbog toga su se jučer ulagači povlačili iz rizičnijih investicija, pa su pale cijene dionica u većini sektora. Jedino su u defanzivnim sektorima, kao što je sektor proizvođača roba za široku potrošnju, cijene blago porasle.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,78 posto, na 5.554 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,90 posto, na 6.444 boda, a pariški CAC 2,78 posto, na 3.124 boda.