Dr. Bosanac kaže da se gledanjem teleskopom zapravo neće poboljšati doživljaj Mjeseca, nego će najveći doživljaj upravo biti gledanje Mjeseca prostim okom. "Fenomen je prirodan i nema praktički nikakav utjecaj na biološki razvoj i sigurnost čovjeka", ustvrdio je predsjednik Hrvatskog astronomskog društva dr. Bosanac. Dodao je kako je jedini utjecaj fenomena iluzije povećanog Mjeseca na doživljaj romantike, pa se tako Zagrepčankama i Zagrepčanima preporuča odlazak na Cmrok.
"Gibanje planeta, pa i Mjeseca po eliptičkoj orbiti bio je ključna točka u razvoju znanosti, koja je počela Keplerom i Galileom, jer se do tada smatralo da se planete gibaju po kružnim orbitama. To je jedan dokaz eliptičnosti orbita, jer da se gibaju po kružnicama onda niti taj fenomen povećanog Mjeseca ne bi nastao", istaknuo je dr. Bosanac.
Američka svemirska agencija NASA ističe da je svibanjski "Super Mjesec" 14 posto veći i 30 posto svjetliji od svih drugih punih mjeseca u 2012. Znanstveni izraz za taj fenomen je "mjesec u perigeju". Perigej je točka na putanji nekog tijela u orbiti oko Zemlje u kojoj je tijelo najbliže Zemlji.
NASA je najavila da će Mjesec varirati u veličini, zbog ovalna oblika mjesečeve orbite. Mjesec slijedi eliptičnu putanju oko Zemlje koja je s jedne strane ("perigej"), oko 50.000 km bliže od druge ("apogej"). Puni mjesec u perigeju Mjesečeve orbite čini ga iznimno velikim i svijetlim.
Takav će slučaj biti danas u 17,34 sati po srednjoeuropskom vremenu (CET) kada Mjesec dosegne perigej. Samo jednu minutu kasnije, Mjesec će se postrojiti sa Zemljom i Suncem kako bi postao veličanstveno pun. Vrijeme je gotovo savršeno, ističe NASA.
Najbolje vrijeme za promatranje je kada Mjesec bude u blizini horizonta. Iz razloga koji nisu potpuno razumljivi astronomima ili psiholozima, Mjesec nisko na horizontu izgleda neprirodno velik kada sja kroz drveće, zgrade i druge objekte na Zemlji.
Danas će tu "Mjesečevu iluziju" pojačati pun mjesec koji je i sam izuzetno velik.
"Super Mjeseci" u perigeju zapravo su prilično česti. Mjesec postaje pun u roku od nekoliko sati od svog najbližeg pristupa Zemlji prosječno jednom godišnje. Posljednja takva pojava dogodila se 19. ožujka 2011., kada je Mjesec bio gotovo 400 kilometara bliže Zemlji nego danas.
Dr. Bosanac pozvao je građane da im se 25. svibnja u zagrebačkom Institutu Ruđer Bošković pridruže na manifestaciji "Noć pod zvjezdama" koja će početi dvama predavanjima. Astronom Ivan Lovrek održat će predavanje pod nazivom "Život zvijezda", a dr. Vladimir Kolbas održat će predavanje pod nazivom "Potraga za ekstrasolarnim planetima". Nakon predavanje, u 20,30 sati građani će teleskopom moći promatrati Mjesec, najavio je predsjednik Hrvatskog astronomskog društva dr. Slobodan Danko Bosanac.