U izjavi britanskog ministra vanjskih poslova, koju je medijima u BiH prenio ured Vijeća Europe u Sarajevu, podsjeća se na činjenicu kako Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) između BiH i Europske unije ne može stupiti na snagu sve dok se ne provede sudska presuda u slučaju "Sejdić-Finci".
Slučaj je nazvan po Jakobu Finciju i Dervi Sejdiću, koji su kao pripadnici židovske odnosno romske nacionalne manjine zajedno tužili BiH jer im je po njezinim zakonima onemogućeno da budu birani za članove predsjedništva BiH ili za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.
Hague je izrazio je očekivanje kako će do lipnja ove godine, kada će se održati idući sastanak ministarskog odbora Vijeća Europe posvećen ljudskim pravima, u BiH "doći do značajnog napretka u provedbi te presude".
Hague drži kako je došlo vrijeme da se prekinu beskrajne rasprave o tome kako rješiti ovaj problem i da se napokon poduzmu konkretni koraci.
"Svjestan sam činjenice da postizanje dogovora o ustavnoj reformi nije lak zadatak ni za koju zemlju, a pogotovo za BiH. Ipak, BiH nije prva zemlja koja treba promijeniti svoj ustav da bi se ispunili europski standardi", napisao je Hague.
Čelnici šest političkih stranaka u BiH koje čine vladajuću koaliciju u načelu su se suglasili da se u Domu naroda Parlamenta BiH osigura određeni broj mjesta za pripadnike nacionalnih manjina, no među njima nema dogovora kako rješiti problem izbora članova predsjedništva BiH da bi se poštovala presuda Europskog suda za ljudska prava.
Stranke iz Republike Srpske predlažu da se na izravan način na izborima nastavi birati jedan član državnog vrha iz tog entiteta a dva iz Federacije BiH, s tim što bi se izbrisale odrednice koje govore da to u slučaju člana iz RS mora biti Srbin a iz Federacije BiH Bošnjak i Hrvat.
Stranke iz Federacije BiH predlažu pak neizravni izbor članova predsjedništva BiH glasovanjem u Zastupničkom domu državnog parlamenta.
Idući sastanak čelnika šest stranaka, na kojemu bi se razmatralo ovo pitanje, trebao bi se održati početkom svibnja.