ZAGREB - Hrvatska je u četvrtak prodala 1,5 milijardi dolara vrijedne obveznice s rokom dospijeća za pet godina, uz prinos od 6,375 posto, javljaju inozemne novinske agencije. Riječ je o prvom inozemnom plasmanu duga hrvatske Vlade u nešto više od godinu dana. Bankar upoznat sa sporazumom koji je želio ostati neimenovan kazao je da su obveznice prodane uz prinos od 6,375 posto, javlja agencija Bloomberg. Reuters javlja da kupon na obveznice, koje dospijevaju na naplatu 27. travnja 2017. godine, iznosi 6,25 posto, što daje prinos od 6,375 posto. Kako navodi ta agencija, obveznice su prodane privatnim ulagačima. Aranžeri izdanja bili su Citigroup, Deutshe Bank i JP Morgan Chase.
ZAGREB - Do sada je isplaćeno ukupno 90 posto planiranih poticaja, ili iznos od oko milijardu kuna, kazao je danas ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Za potpore dohotku isplaćeno je 85 milijuna kuna, za izravna plaćanja 748 milijuna kuna, a danas ide isplata za mlijeko za lanjski prosinac u iznosu od oko 24 milijuna kuna te isplata za drugo polugodište prošle godine za tov junadi u iznosu od oko 120 milijuna kuna. Neki poljoprivrednici nisu dobili sredstva zbog neispravnih računa, a dio korisnika ima puno veće obveze prema državi na temelju poreznih dugova i oni su stavljeni na neku vrstu 'stand bay-a' kako bi se s Poreznom upravom dogovorili oko reprograma svojih obveza, nakon čega će uslijediti isplate potpora tim korisnicima, kazao je Jakovina na susretu s novinarima. Na upit o nedavnim najavama nekih seljačkih udruga da će u prosvjed zbog problema s isplatom poticaja, Jakovina je rekao da smatra kako većina zahtjeva nema opravdanje i argumentaciju, kako podaci o isplati poticaja pokazuju da su Vlada i on kao ministar odgovorno odradili sve što su rekli - tri mjeseca prije zakonskog roka isplatili novac s ciljem što bolje pripreme proljetne sjetve i olakšavanja situacije poljoprivrednicima. Riječ je o milijardu kuna koje hrvatsko selo nikada nije dobilo u ovom dijelu godine u tom iznosu, rekao je.
ZAGREB - Građevinarstvo i industrija građevinskog materijala vape za novim poslovima i investicijama, a ako one izostanu upitan je opstanak brojnih tvrtki, istaknuto je na današnjem okruglom stolu "Trendovi u industriji građevnog materijala i investicija 2012-2013" u organizaciji časopisa Mineral. Poduzetnici su upozorili da nove projekte trebaju odmah. Očekuju da dio bude financiran iz javnih sredstava, a od nadležnog ministarstva traže pojednostavljenje i ubrzavanje administrativnih procedura. Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak pozvao je sudionike skupa da, dok se regulativa ne podesi, sa svojim pojedinačnim zahtjevima i problemima dođu u ministarstvo. Je li dosegnuto dno u građevinarstvu i slijedi li oporavak bilo je jedno od pitanja na skupu, a Vrdoljak je odgovorio da bi naznake oporavka morale biti vidljive u drugom polugodištu. Poduzetnici su zatražili financijsko jačanje HBOR-a kako bi ih mogao pratiti na natječajima u inozemstvu te definiranje uvjeta javnih natječaja i izbora izvođača po kriteriju realne, a ne najniže cijene. Zalažu se i za zaštitu domaće operative u odnosu na stranu konkurenciju te za ukidanje nepromjenjivosti ugovorene cijene radova u poslovima koji se izvode duže vrijeme jer tijekom radova troškovi u pravilu rastu.
ZAGREB - Članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori više nije obvezno, već na dobrovoljnoj osnovi, odlučio je danas Hrvatski sabor koji je izmijenio Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Prema izmijenjenom zakonu, članovi Komore mogu (a ne moraju) biti fizičke i pravne osobe koje se bave poljoprivredom. Članovi Komore dužni su plaćati članarinu koja se uplaćuje na račun Komore, a iznos članarine i rokovi plaćanja propisat će se Statutom Komore koji je Skupština Komore u roku od 30 dana od stupanja na snagu izmijenjenog zakona dužna uskladiti s novim zakonskim rješenjima. Fizičke i pravne osobe koje su na dan stupanja na snagu izmijenjenog zakon članovi Komore dužne su u roku od 30 dana izvijestiti Skupštinu Komore o svom članstvu. Sabor je donio i Zakon o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi, koja je definirana kao samostalna služba. Donesen je i s propisima EU usklađen Zakon o oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u najvećem fokusu investitora danas je dionica HT-a, čiji je cjenovni pad za više od tri posto povukao Crobexe oko pola postotnog boda u minus. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,51 posto, na 1.820 bodova, a Crobex10 0,49 posto, na 996 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 6,1 milijun kuna, što je otprilike kao i jučer u to doba. Najlikvidnija je do tada bila dionica HT-a. Njome se trguje još samo danas s pravom sudjelovanja u isplati drugog dijela dividende, a do podneva je ostvarila gotovo 2 milijuna kuna prometa, pri čemu joj je cijena oslabila 3,13 posto, na 209 kuna. Milijunski promet do podneva je zabilježila i dionica Belja. Uz porast cijene za 1,76 posto na 86,6 kuna, među nalikvidnijim izdanjima ostvarila je najveći cjenovni dobitak. Od većih gubitnika, pak, u dopodnevnom trgovanju izdvaja se dionica Tehnike, kojoj je cijena pala za 4,25 posto, te Diokija, za 3,79 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnu listu od prije tjedan dana oslabila prema euru za 0,32 posto, a prema jučerašnjoj tečajnici za 0,15 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,497598 kuna. Kuna je na tjednoj i dnevnoj razini oslabila i prema drugim važnijim valutama. U odnosu na tečajnu listu od prošlog petka kuna je oslabila prema američkom dolaru za 0,23 posto, švicarskom franku 0,32 posto i britanskoj funti za 1,23 posto. U odnosu na tečajnu listu određenu jučer, kuna je oslabila prema dolaru 0,03 posto, franku 0,15 posto i funti za 0,22 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a je 5,695099 kuna, franka 6,240717 kuna i funte 9,164647 kuna.