Pozdravne riječi okupljenima uputio je predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić koji je istaknuo kako hrvatsko zdravstvo ima dugu tradiciju i ljudski potencijal, a to, rekao je baštini našu tradiciju. Kao negativne strane naveo je lošu organizaciju primarne zdravstvene zaštite, skupu opremu i lijekove te razne reforme koje nikada nisu zaživjele.
"Stječe se dojam da se kod nas radi previše bespotrebnih pretraga te je previše privatne prakse. Hrvatskom zdravstvu s velikim potencijalima treba organizacija i disciplina", rekao je Kusić.
U ime ministra zdravlja Rajka Ostojića okupljenima se obratio i skup otvorio njegov zamjenik Marijan Cesarik koji se složio da je hrvatski zdravstveni sustav u relativno teškom trenutku. Poručio je da će njegova dobra organizacija pomoći da građani žive bolje te dodao da provođenje kozmetičkih promjena ne smatra reformama.
"Reforme mi trebamo procijeniti, a neka povijest kaže jesmo li ih učinili ili nismo", kazao je.
Akademik Marko Šarić naglasio je da je učinkovito zdravstvo jedna od temeljnih pretpostavki suvremeno organiziranog društva. Osvrnuo se na povijesni razvoj zdravstvenog sustava u Hrvatskoj te dodao da su s povećanjem životnog standarda rasli i rastu zahtjevi za boljom zdravstvenom zaštitom. Kao problem današnjeg društva vidi starenje stanovništva, odnosno povećanje broja osoba starijih od 60 godina. Naveo je da ih je 1991. godine bilo 13 posto, 2011. godine 17 posto, a predviđa se da će ih u Hrvatskoj 2050. prema nekim procjenama biti oko 30 posto.
Istaknuo je da je broj medicinskih kadrova na broj stanovnika u Hrvatskoj malobrojan te premalen u odnosu na većinu zemalja svijeta i kao takav upućuje na pomlađivanje. Naglasio je potrebu razvoja vrhunske medicine, unaprjeđenje hitne pomoći, potrebu provođenja programa za promicanje zdravlja i kvalitetnih životnih stilova.
"Treba vjerovati da će i naše zdravstvo sudjelovati u prevladavanju krize u kojoj smo se našli", zaključio je Šarić.
O primarnoj zdravstvenoj zaštiti govorio je dr. Luka Kovačić rekavši da je koncept primarne zdravstvene zaštite kod nas prihvaćen prije tridesetak godina usmjeren na unaprjeđenje zdravlja i sprječavanje bolesti. Podsjetio je da je prvi dom zdravlja osnovan 1953. godine na zagrebačkoj Trešnjevci, a 1961. u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar" započela specijalizacija opće medicine. Smatra da je u budućnosti potrebno zadržati postojeću mrežu timova primarne zdravstvene zaštite, zaposliti šestotinjak timova obiteljske medicine te liječnicima omogućiti trajno usavršavanje.
Dr. Dražen Gorjanski istaknuo je da bolnički sustav u Hrvatskoj troši 50 posto zdravstvenog proračuna i to oko 10,5 milijardi kuna, a u dugu je 5,6 milijardi kuna.