ECB je u europski financijski sustav ubrizgao više od 1.000 milijardi eura putem jeftinih trogodišnjih kredita kako bi se spriječilo zaleđivanje tržišta kredita u Europi i otklonila dodatna prijetnja za ionako uzdrmano gospodarstvo.
"Nakon što je prije samo nekoliko mjeseci snizio kamatne stope, ECB je sada odlučio napraviti predah, između ostalog i zato da procijeni utjecaj trogodišnjih kredita", tumači analitičar Commerzbanka Michael Schubert.
Dodaje da ECB-ova odluka o zadržavanju kamatnih stopa na važećoj razini nije iznenađenje s obzirom na tvrdokorno visoku inflaciju u eurozoni s jedne i balansiranje krhkog gospodarstva na rubu recesije s druge strane.
Moćna njemačka Bundesbank predvodi pak skupinu monetarnih čelnika u eurozoni koji traže od ECB-a da pripremi postupno ukidanje kriznih mjera, strahujući od jačanja inflatornih pritisaka.
Inflacija je u ožujku u eurozoni kliznula na 2,6 posto, što znači da je i dalje iznad ECB-ove ciljane razine od nešto manje od dva posto.
Pozornost je sada usmjerena na redovnu konferenciju za novinstvo predsjednika ECB-a Marija Draghija, radi eventualnih naznaka da u banci popuštaju pred njemačkim pritiskom.
"Mislim da je situacija trenutno previše nestabilna da bi se ECB počeo baviti izlaznim strategijama, posebno ako uzmete u obzir Španjolsku", tumači Christian Schulz iz Berenberg Banka, inače bivši ekonomist ECB-a.