"Pravovremeno ukidanje nestandardnih mjera i povratak na manje popustljivu politiku, kada za to sazriju uvjeti u gospodarstvu, od temeljne je važnosti", kazao je Benoit Coeure u nastupu na bankovnoj konferenciji u Tokiju.
"Ublažavanje monetarne politike kroz dulje vremensko razdoblje moglo bi potaknuti prekomjerno poduzimanje rizika, zaduživanje i snažan rast cijena imovine. To bi moglo odvratiti banke, kompanije i vlade od jačanja bilanci i posljedično stvoriti ovisnost o niskim kamatnim stopama", kazao je Coeure, a objavio je ECB na internetskoj stranici.
Od izbijanja aktualne krize ECB je pokušavao suzbiti krizu na brojnim frontama. Tako je 2010. pokrenuo je kontroverzni program otkupa obveznica prezaduženih država.
Nadalje, središnja banka eurozone snizila je ključnu kamatnu stopu na rekordno nisku razinu od jedan posto, čime je anulirano njihovo povećanje u prošloj godini u dva navrata. Ublažila je također propise o instrumentima osiguranja naplate kredita koje odobrava bankama, i snizila stopu obvezne rezerve.
U konačnici je nakon dugotrajnog opiranja pristala otpisati dio vrijednosti svoga portfelja grčkih obveznica.
Najnovije mjere ECB-a uključuju više od 1.000 milijardi eura vrijednih jeftinih trogodišnjih zajmova bankama u eurozoni u sklopu aukcija u prosincu i veljači kako bi se spriječila nestašicu kredita.
Kritičari kažu da bi tako velika injekcija mogla u dugoročnoj perspektivi potaknuti inflaciju i da je nekim mjerama ECB prekoračio svoju temeljnu zadaću očuvanja cjenovne stabilnosti u zoni primjene jedinstvene europske valute.
Čelnik ECB-a Mario Draghi i njegov prethodnik Jean-Claude Trichet opetovano su isticali da je riječ o privremenim mjerama i da je u konačnici na vladama da suzbiju krizu i svedu financije na solidne temelje.
"Nije uloga ECB-a da otklanja temeljni uzrok krize. Monetarna politika nije i ne može biti zamjena za održive fiskalne politike, strukturalne reforme i odgovarajuće upravljanje. Te su politike u nadležnosti vlada", kazao je Coeure u Tokiju.