Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
3. travnja 2012.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Pad kamata na trezorske zapise treći tjedan zaredom
7. Standard & Poor's potvrdio kreditni rejting Hrvatske
8. Linić: prioriteti Vlade su investicije i gospodarski rast
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
03.04. 138.300.000 78.300.000 38.300.000 0,85
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 32.300.000 0,26 na rok od 3 mjeseca 6.000.000 4,02 Ukupno 38.300.000 0,85
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 2 tjedna 1.500.000 1,40
Izvor: Tržište novca Zagreb
Na Tržištu novca Zagreb danas je ugovoreno 38,3 milijuna kuna pozajmica, i to prekonoćnih i na rok od tri mjeseca, uz prosječnu kamatnu stopu od 0,85 posto.
Ukupna ponuda na Tržištu novca danas je dosegnula 78,3 milijuna kuna, te je bila otprilike 3 posto viša nego jučer. Istodobno, potražnja je uvećana za gotovo 10 posto, na 138,3 milijuna kuna.
Najviše je ugovoreno prekonoćnih pozajmica, 32,3 milijuna kuna. Odobrene su po kamatnoj stopi od 0,26 posto, što je 0,15 postotnih bodova manje nego jučer.
Plasirano je i 6 milijuna kuna pozajmica na rok od tri mjeseca, uz kamatu od 4,02 posto.
Ukupni promet na Tržištu novca iznosio je tako danas 38,3 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa bila je 0,85 posto.
„U trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb potražnja za kratkoročnim pozajmicama i ponuda viškova likvidnosti su gotovo nepromijenjene u odnosu na dan ranije. Sudionici su prijavili potražnju za prekonoćnim i pozajmicama s dužim rokovima dospijeća. Ponuda nije u cijelosti plasirana zbog neslaganja uvjeta ponude i potražnje i kreditnih ograničenja“, navodi se u priopćenju s Tržišta novca.
Ujedno, danas je ugovoreno i 1,5 milijuna eura pozajmica na rok od dva tjedna, uz kamatnu stopu od 1,4 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: blagi rast Crobexa
Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je porastao za 0,29 posto, na 1.835,55 bodova, dok je Crobex10 smanjen za 0,54 posto, na 995,93 boda.
Redovni promet Burze iznosio je 27,3 milijuna kuna, a najtrgovanije je bila dionica Petrokemije s 10,2 milijuna kuna prometa. Cijena Petrokemijine dionice je porasla 13,71 posto, na 335,42 kune.
Milijunski promet danas su ostvarile još tri dionice - HT, povlaštena dionica Adris grupe i dionica Valamar Adria Holdinga.
Dionicom HT-a ostvareno je 3,9 milijuna kuna prometa, uz rast blagi cijene od 0,04 posto, na 216,84 kune.
Za više od 2,1 milijun kuna prodano je dionica Adris grupe, a cijena te dionice je pala 0,23 posto, na 212 kuna.
Dionici Valamar Adria Holdinga cijena je porasla 0,53 posto i dan je završila na 94,50 kune, uz promet od 1,3 milijuna kuna.
Promet od 919,7 tisuća kuna zabilježila je dionica AD Plastika čija je cijena pala 0,48 posto, a na vrijednosti je izgubila i dionica Đuro Đaković Holdinga, za 0,40 posto, uz promet od 913,2 tisuće kuna.
Među nešto trgovanijim dionicama pad cijene bilježe i dionice Podravke za 1,87 posto, Tiska 1,92 posto, Vira 2,88 posto, Varteksa 4,44 posto, Atlantske plovidbe za 3,62 posto.
Rast cijene pak ostvarile su dionice Tehnike za 6,96 posto, Janafa 3,33 posto, redovna Adrisa 0,65 posto, Belja za 0,57 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 124,86 126,70 125,30 919.721,94 -0,48%
ATGR-R-A 491,14 495,00 491,16 334.817,84 -0,58%
CROS-R-A 6.011,00 6.011,15 6.011,00 96.177,12 0,02%
DLKV-R-A 148,80 154,93 148,81 160.315,61 -1,56%
HT-R-A 215,31 217,10 216,84 3.905.886,23 0,04%
IGH-R-A 735,05 736,00 735,61 47.075,53 -1,13%
INA-R-A 3.580,00 3.601,00 3.585,00 248.188,00 0,14%
INGR-R-A 7,95 8,12 8,05 385.295,21 -0,12%
ISTT-R-A 153,99 153,99 153,99 4.157,73 0,01%
KOEI-R-A 526,10 529,00 529,00 5.810,30 0,00%
LKPC-R-A 716,48 720,00 720,00 30.141,03 5,11%
MGMA-R-A 0,73 0,95 0,85 19.600,33 -5,56%
PODR-R-A 242,00 248,99 242,00 394.641,84 -1,87%
PTKM-R-A 300,00 348,00 335,42 10.237.404,17 13,71%
ULPL-R-A 327,02 327,11 327,02 41.861,95 -2,96%
VART-R-1 17,00 18,05 17,20 236.168,72 -4,44%
VERN-R-A 57,00 64,00 57,01 6.591,03 -6,54%
VIRO-R-A 437,02 449,50 437,02 344.125,26 -2,88%
Redovno Tržište
ACI-R-A 2.600,00 2.600,00 2.600,00 67.600,00 -2,95%
ADRS-P-A 210,00 214,00 212,00 2.150.535,57 -0,23%
ADRS-R-A 234,00 234,00 234,00 242.658,00 0,65%
ATLN-R-A 37,27 37,31 37,27 29.831,56 -4,36%
ATPL-R-A 348,00 363,11 350,02 693.699,12 -3,62%
AUHR-R-A 316,00 316,00 316,00 2.528,00 -3,66%
BD62-R-A 48,00 49,44 49,44 49.178,29 5,26%
BLJE-R-A 82,12 83,60 83,50 512.909,91 0,57%
BPBA-R-A 43,17 44,00 44,00 82.346,77 1,88%
BRIN-R-A 15,27 15,27 15,27 274,86 32,78%
CEBA-R-A 180,00 180,00 180,00 1.260,00 12,50%
DDJH-R-A 78,00 82,28 81,50 913.247,71 -0,40%
DIOK-R-A 31,00 32,87 31,01 124.783,76 -6,03%
ERNT-R-A 1.176,10 1.185,00 1.182,00 160.600,12 0,34%
FRNK-R-A 645,00 645,00 645,00 5.805,00 2,22%
HDEL-R-A 139,00 144,99 144,99 59.538,89 -0,69%
HIMR-R-A 177,07 177,07 177,07 3.187,26 -4,80%
HTPK-R-A 57,00 57,00 57,00 2.850,00 0,87%
HUPZ-R-A 1.057,01 1.057,01 1.057,01 6.342,06 0,19%
IKBA-R-A 1.311,00 1.311,00 1.311,00 2.622,00 -0,68%
INDG-R-A 364,00 375,00 364,00 14.593,43 -2,93%
JDGT-R-A 680,01 680,01 680,01 33.320,49 -4,22%
JDPL-R-A 95,11 95,61 95,11 41.080,55 -1,44%
JNAF-R-A 2.700,06 2.790,00 2.790,00 460.788,65 3,33%
KNZM-R-A 158,11 160,00 158,11 145.647,98 -1,18%
KODT-P-A 1.010,00 1.010,00 1.010,00 4.040,00 -2,88%
KODT-R-A 1.082,00 1.082,00 1.082,00 1.082,00 -0,09%
KORF-R-A 92,00 97,00 94,50 1.358.672,93 0,53%
KRAS-R-A 422,51 425,00 425,00 16.952,71 0,92%
KSST-R-A 1.230,03 1.287,76 1.231,00 103.828,65 -1,91%
KTJV-R-A 15,02 15,02 15,02 10.093,44 0,13%
LEDO-R-A 6.000,00 6.100,00 6.010,00 589.007,02 -0,03%
LKRI-R-A 122,00 126,00 124,00 157.387,89 -1,18%
LPLH-R-A 76,50 78,90 78,90 17.042,60 3,80%
LRH-R-A 2.003,00 2.250,00 2.250,00 21.083,03 -4,21%
LVCV-R-A 130,00 130,00 130,00 4.030,00 0,00%
PBZ-R-A 525,05 525,05 525,05 11.026,05 0,58%
RIVP-R-A 11,00 11,01 11,00 20.076,23 -0,36%
SLPF-R-A 20,23 20,24 20,23 4.634,57 -0,05%
THNK-R-A 1.169,00 1.230,00 1.230,00 192.144,59 6,96%
TISK-R-A 204,13 212,00 204,21 304.793,54 -1,92%
TNPL-R-A 681,00 681,00 681,00 3.405,00 -2,71%
VDKT-R-A 250,57 264,00 260,00 92.204,04 -1,14%
VLDS-R-A 4,54 4,54 4,54 1.725,20 -7,35%
VPIK-R-A 87,12 89,90 88,11 268.569,43 0,11%
ZABA-R-A 43,20 44,92 43,20 150.898,83 0,47%
ZTNJ-R-A 153,00 153,00 153,00 3.978,00 0,00%
ZVCV-R-A 104,00 109,99 109,99 24.890,23 -3,08%
MTP
EPLT-R-A 745,00 745,00 745,00 312.900,00 0,00%
OPEK-R-A 400,00 400,00 400,00 320.000,00 1,01%
PRFC-R-A 15,20 15,35 15,20 6.098,00 -0,65%
PSMR-R-A 360,00 360,00 360,00 3.600,00 1,41%
RZVI-R-A 55,00 55,00 55,00 33.275,00 1,01%
SNHO-R-A 120,01 120,01 120,01 3.600,30 -3,99%
VLHO-R-A 71,00 71,00 71,00 1.917,00 0,71%
HP-O-127A 100,00 100,00 100,00 9.766,96 8,791%
Ukupan promet
27.277.933,06
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Mirex porastao 0,21 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u ponedjeljak je također nastavila s rastom, te se pritom povisila za 0,12 posto, na 161,9923 boda, objavila je HANFA.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Pritom je vrijednost fonda Erste Plavi poskočila za 0,21 posto, na 165,3580 bodova, a AZ fonda 0,19 posto, na 165,3201 bodova.
Raiffeisen fond je porastao za 0,09 posto, na 160,0778 bodova, dok je PBZ Croatia osiguranje dobio vrlo neznatno, manje od 0,0012 boda i vrijedio 152,3560 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
30.03. 02.03.
Mirex 161,7928 161,9923 0,12
AZ OMF* 166,0127 166,3201 0,19
Erste Plavi OMF. 165,0174 165,3580 0,21
PBZ Croatia osig.OMF 152,3548 152,3560 0,00
Raiffeisen OMF 159,9337 160,0778 0,09
AZ benefit DMF** 172,7234 172,8820 0,09
AZ profit DMF 201,5044 201,8266 0,16
Croatia osiguranje DMF 119,6512 119,7591 0,09
Erste Plavi Expert DMF 136,9553 137,1671 0,15
Erste Plavi Protect DMF 139,8211 139,9272 0,08
Raiffeisen DMF 152,8188 152,8960 0,05
Auto Hrvatska ZDMF 104,9788 105,1503 0,16
AZ Dalekovod ZDMF*** 190,4260 190,6698 0,13
AZ Hr. kontrola zračne plov. 185,7544 186,0396 0,15
AZ VIP ZDMF 199,5254 199,8822 0,18
AZ Zagreb ZDMF 144,4018 144,6500 0,17
ZDMF cestarski fond 122,1750 122,2752 0,08
ZDMF Croatia osiguranje 104,8704 104,9554 0,08
ZDMF Ericsson N. Tesla 164,6017 164,6490 0,03
ZDMF HEP grupa 109,4119 109,5144 0,09
ZDMF Hrvatskih autocesta 120,6177 120,7372 0,10
ZDMF Hr. liječničkog sind. 170,5567 170,5970 0,02
ZDMF Novinar 151,4103 151,4573 0,03
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 123,4448 123,4561 0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 107,0926 107,1991 0,10
ZDMF T-HT 137,9410 137,9826 0,03
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.264 13.119 Tokyo/Nikkei 10.050 10.109 London/FTSE-100 5.855 5.874 Frankfurt/DAX 30 7.030 7.056
*Izvor: REUTERS
U ponedjeljak je na Wall Streetu drugo tromjesečje počelo rastom cijena dionica, pri čemu je S&P 500 indeks dosegnuo novu najvišu razinu u četiri godine, što se zahvaljuje jačanju industrijske proizvodnje u SAD-u i Kini.
Dow Jones indeks ojačao je 0,40 posto, na 13.264 boda, dok je S&P 500 porastao 0,74 posto, na 1.418 bodova, a Nasdaq indeks 0,91 posto, na 3.119 bodova.
Za S&P 500 to je nova najviša razina od svibnja 2008., a za Dow Jones od prosinca 2007. godine. Nasdaq indeks dosegnuo je, pak, novu najvišu točku od kraja 2000. godine.
Ulagače su jučer ohrabrili podaci o jačanju industrije u Kini i SAD-u. Kineski PMI indeks industrijske aktivnosti dosegnuo je u ožujku najvišu razinu u 11 mjeseci, dok je indeks aktivnosti Instituta za menadžere nabave u SAD-u porastao iznad očekivanja, s 52,4 na 53,4 boda.
Jačanje industrije u dva najveća svjetska gospodarstva potaknulo je rast cijena sirovina, pa su stoga jučer najveće dobitnice bile dionice u energetskom i rudarskom sektoru. S&P indeks rudarskog sektora skočio je 1,4 posto, dok je cijena dionice naftnog diva Chevrona porasla 1 posto.
No, na tržištu nije vladala euforija jer će, unatoč jačanju industrije, rast američkog bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine biti slabiji nego u zadnjem prošle godine.
U posljednjem lanjskom kvartalu BDP je porastao 3 posto, dok su jučer analitičari Barclays banke smanjili procjenu rasta u prvom kvartalu s 2,4 na 2 posto. Goldman Sachs snizio je, pak, procjenu rasta s 2,3 na 2,1 posto.
Ulagači su oprezni i zbog toga što je nakon novih podataka sve jasnije da eurozona klizi u recesiju. Aktivnosti u industrijskom sektoru eurozone pale su u ožujku na najnižu razinu u tri mjeseca, izvijestio je institut Markit, upozoravajući da se slabost širi s ruba na središte eurozone.
Indeks menadžera nabave (PMI) za industrijski sektor eurozone spustio se u ožujku na 47,7 bodova, najnižu razinu od prosinca. Pritom je PMI njemačkog industrijskog sektora prvi puta u ovoj godini pao ispod 50 bodova, na 48,4 boda.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,85 posto, na 5.874 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 1,58 posto, na 7.056 bodova, a pariški CAC 1,14 posto, na 3.462 boda.
Europska tržišta dionica oslabila su u utorak nakon što su španjolsko tržište pogodile obnovljene bojazni u vezi s državnim dugom.
Indeks Londonske burze Ftse kliznuo je 0,3 posto, na 5.855 bodova, frankfurtski DAX bio je na gubitku 0,4 posto i iznosio je 7.030 bodova a pariški CAC oslabio je 0,6 posto, na 3.443 boda.
Tržišta je pokolebao španjolski ministar gospodarstva koji je u utorak izjavio da će državni dug ove godine dosegnuti 79,8 posto španjolskog BDP-a, što znači da će biti osjetno iznad europskog plafona od 60 posto.
Novi značajan rast broja nezaposlenih u Španjolskoj u ožujku dodatno je potpirio zabrinutost u vezi s izgledima za to veliko gospodarstvo eurozone.
"Jako je teško zamisliti održiv oporavak Španjolske, s obzirom na visoku razinu duga i veliku nezaposlenost rast će biti teško ostvariti", tumači Frances Hudson iz Standard Life Investmentsa.
Ključni španjolski burzovni indeks IBEX tako je oslabio 1,2 posto.
Najveći je gubitnik pritom bio Ferrovial, koji je oslabio 4,3 posto. Trgovci primjećuju da se stanje u španjolskom gospodarstvu snažno odražava u poslovanju tog građevinskog i transportnog konglomerata i predviđanju njegovo slabije poslovanje ako Španjolska oslabi.
Brige u vezi sa Španjolskom odrazile su se i na Italiju, koju također muče dužničke brige. Tako je talijanski burzovni indeks Ftse MIB oslabio 1,2 posto.
Pritom je Banco Popolare oslabio 5,4 posto, Intesa Sanpaolo 3,6 a UniCredit 3,5 posto.
Među ostalim gubitnicima u bankovnom sektoru izdvajali su se i njemački Commerzbank, koji je oslabio 2,4 posto, te francuski Credit Agricole i BNP Paribas, u minusu 1,8 odnosno 1,7 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u minusu 0,6 posto i iznosio je 10.050 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3307 1,3367 1,3298
USD/JPY* 82,14 82,22 81,54
GBP/USD* 1,5987 1,6046 1,5979
USD/CHF* 0,9042 0,9047 0,9000
*Izvor: REUTERS
Euro je u utorak u mirnoj trgovini na međunarodnim tržištima deviza ostao gotovo nepromijenjen prema dolaru budući da ulagači očekuju objavu zabilješki s posljednjeng sastanka američke središnje banke (FED), kao i sutrašnji sastanak Europske središnje banke (ECB).
Euro je u takvim okolnostima prema dolaru ostao nepromijenjen i njime se trgovalo po 1,3316 dolara. Prema švicarskom franku također nije zabilježio promjene, zadržavši se na 1,2033 franka, što je blizu najniže razine u dva tjedna. Dolar je pak ojačao 0,1 posto prema jenu, na 82,15 jena.
Trgovina na valutnim tržištima mirna je s obzirom na nadolazeće uskrsne blagdane, a za nove smjernice ulagači će pričekati Fedove zabilješke koje će im dati bolje smjernice o daljnjim bančinim potezima.
U fokusu tržišta je i redovno zasjedanje ECB-a, zakazano za srijedu. Analitičari kažu da bi eventualna poruka koja bi ukazivala na potrebu vraćanja fokusa ECB-a na suzbijanje inflacije, umjesto da nastavi pomagati europskom gospodarstvu i financijskom sustavu da prebrode krizu, mogla nakratko poduprijeti euro.
"Nakon ECB-ova sastanka euro bi mogao nakratko ojačati, i to iznad 1,34 dolara, i potom ponovo oslabiti, poglavito ako ECB ustraje u politici baziranoj na načelu suzdržanosti", kazala je Asmara Jamaleh, valutna analitičarka u banci Intesa Sanpaolo u Milanu.
Mnogi ulagači skloniji su ipak prodavati euro s obzirom na pojačane zabrinutosti u vezi krhkih izgleda za eurozonu i visoke razine dugova u Španjolskoj, nakon niza novih nepovoljnih gospodarskih pokazatelja.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 02.04. USLIB 0,15000 -0,003 0,24125 0,46815 0,73340 02.04. EULIB 0,25929 -0,018 1,36386 0,67529 1,01000
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 4. travnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4943 5,6154 8,9903 6,8460 6,2266 8,7082
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,24 posto, pa se srednji tečaj eura po prvi put od sredine prosinca prošle godine spustio ispod 7,50 kuna za euro.
Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,494345 kuna.
Zadnji je put srednji tečaj eura bio ispod 7,50 kuna na tečajnici HNB-a utvrđenoj 15. prosinca prošle godine.
Na vrijednosti se prema kuni izgubile danas i ostale promatrane inozemne valute.
Švicarski je franak oslabio za 0,18 posto, američki dolar za 0,21 posto, a britanska funta za 0,34 posto.
Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 6,226608 kuna, dolara 5,615424 kune, a funte 8,990337 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 4. travnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5600 5,8135 9,2400 6,5712 OTP Banka Hrvatska 7,5634 5,7707 9,1926 6,3813 Štedbanka 7,5802 5,8205 9,1705 6,3514 Partner banka 7,5500 5,7987 9,1782 6,3954 Erste&Steiermarkische 7,5520 5,7980 9,2570 6,4100 Hrvatska poštanska banka 7,5500 5,8307 9,2890 6,4335 Splitska banka 7,5470 5,8023 9,2373 6,4464 Podravska banka 7,6712 5,8429 9,2198 6,3823 Istarska kreditna banka 7,5650 5,8000 9,0442 6,4183 Karlovačka banka 7,5640 5,7990 9,2842 6,4301 Croatia banka 7,5453 5,7715 9,1638 6,3654 Volksbank 7,5800 5,7839 9,2421 6,4134 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,8260 9,2390 6,4270 Fina 7,5100 5,8307 9,2890 6,4335 Privredna banka 7,5500 5,8703 9,2193 6,4431 Centar banka 7,5692 5,7838 9,2150 6,4134
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5168 5,6322 9,0173 6,2452 Zagrebačka banka 7,5500 5,7337 9,1132 6,4854 OTP Banka Hrvatska 7,5500 5,7425 9,1300 6,3502 Štedbanka 7,5500 5,7515 9,0797 6,2885 Partner banka 7,5400 5,7505 9,1350 6,3576 Erste&Steiermarkische 7,5400 5,7662 9,2062 6,3744 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,7445 9,1971 6,3698 Splitska banka 7,5370 5,7265 9,1565 6,3530 Podravska banka 7,6704 5,7429 9,1798 6,3523 Istarska kreditna banka 7,5550 5,7650 9,0442 6,3885 Karlovačka banka 7,5490 5,7590 9,2202 6,3858 Croatia banka 7,5340 5,7322 9,1009 6,3281 Volksbank 7,5600 5,7558 9,1971 6,3823 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,7250 9,1390 6,3260 Fina 7,5000 5,7445 9,1971 6,3698 Privredna banka 7,5400 5,7552 9,1281 6,3793 Centar banka 7,5543 5,7558 9,1701 6,3822
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4718 5,5985 8,9633 6,2079 Zagrebačka banka 7,4500 5,5398 8,8051 6,0895 OTP Banka Hrvatska 7,4375 5,5118 8,8601 6,1072 Štedbanka 7,4367 5,5214 8,7165 6,0369 Partner banka 7,4400 5,4707 8,8551 6,0983 Erste&Steiermarkische 7,4400 5,4960 8,7748 6,0756 Hrvatska poštanska banka 7,4400 5,4750 8,7655 6,0647 Splitska banka 7,4370 5,5074 8,7974 6,1039 Podravska banka 7,4400 5,5284 8,8344 6,1580 Istarska kreditna banka 7,4500 5,5050 8,8375 6,0802 Karlovačka banka 7,4400 5,4800 8,7735 6,0764 Croatia banka 7,4523 5,5289 8,8923 6,1238 Volksbank 7,4600 5,5031 8,8555 6,1643 Hypo Group Alpe-Adria 7,4400 5,5250 8,8390 6,1260 Fina 7,4400 5,4750 8,7655 6,0647 Privredna banka 7,4400 5,4745 8,8583 6,0681 Centar banka 7,4943 5,6154 8,9903 6,2266
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4350 5,4844 8,7170 6,0286 OTP Banka Hrvatska 7,4256 5,4781 8,7701 6,0636 Štedbanka 7,4070 5,4662 8,6293 5,9766 Partner banka 7,4300 5,4341 8,8170 6,0504 Erste&Steiermarkische 7,4300 5,4740 8,7310 6,0510 Hrvatska poštanska banka 7,4200 5,3655 8,5902 5,9434 Splitska banka 7,4270 5,4484 8,7166 6,0416 Podravska banka 7,4250 5,4584 8,7444 6,1080 Istarska kreditna banka 7,4400 5,4700 8,8195 6,0460 Karlovačka banka 7,4300 5,4400 8,7094 6,0320 Croatia banka 7,4411 5,4952 8,8294 6,0865 Volksbank 7,4400 5,4759 8,8105 6,1332 Hypo Group Alpe-Adria 7,4300 5,4240 8,7380 6,0250 Fina 7,4200 5,3655 8,5902 5,9465 Privredna banka 7,4300 5,4197 8,7697 6,0074 Centar banka 7,4531 5,4750 8,8285 6,0709
6. Pad kamata na trezorske zapise treći tjedan zaredom - aukcija trezorskih zapisa u kunama i eurima
VRSTA EMISIJE 91 dan 182 dana 364 dana Oznaka
trezorskog zapisa
Ostvarena
jedinstvena prodajna
cijena uz kamatnu
stopu
99,123 3,55 %
97,934 4,23 %
95,614 4,60 %
Ostvareni iznos emisije 200.000.000 75.000.000 387.000.000
Ukupan iznos pristiglih 322.000.000 199.000.000 726.000.000
ponuda
ISIN RHMF-T-227A RHMF-T-240A RHMF-T-314A
HRRHMFT227A2 HRRHMFT240A5 HRRHMFT314A8
Najviša ponuđena cijena 99,140 97,973 95,715
uz kamatnu stopu 3,48 % 4,15 % 4,49 %
Najniža ponuđena cijena 99,061 97,831 95,432
uz kamatnu stopu 3,80 % 4,45 % 4,80 %
Vagana prosječna ponuđena 99,116 97,914 95,595
cijena uz kamatnu stopu 3,58 % 4,27 % 4,62%
Udio nebankarskog sustava u 0,00 % 20,00 % 18,60 %
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 5. srpnja 2012. 4. listopada 2012. 4. travnja 2013.
VRSTA EMISIJE 91 dan 364 dana
Ostvareni iznos emisije(EUR) 12.865.000 15.801.000
Ukupan iznos pristiglih 22.865.000 25.801.000
ponuda(EUR)
Oznaka trezorskog zapisa RHMF-T-227E RHMF-T-314E
ISIN HRRHMFT-227E4 HRRHMFT-314E0
Najviša ponuđena cijena 99,147 96,164
uz kamatnu 3,45 % 4,00 %
stopu
Najniža ponuđena cijena 99,052 95,851
uz kamatnu stopu 3,84 % 4,34 %
Vagana prosječna ponuđena 99,071 95,932
cijena uz kamatnu stopu 3,76 % 4,25 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 99,076 95,943
cijena uz kamatnu stopu 3,74 % 4,24 %
Udio nebankarskog sustava u 0,00 % 9,49 %
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 5. srpnja 2012. 4. travnja 2012.
Ministarstvo financija RH danas se kratkoročno zadužilo za ukupno 877,37 milijuna kuna putem kunskih i eurskih trezorskih zapisa, u uvjetima znatno veće ponude od potražnje te uz nastavljeni pad cijene zaduživanja treći tjedan zaredom.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa, Ministarstvo financija ponudilo je na upis 250 milijuna kuna i 30 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa, izvijestili su iz tog ministarstva.
Bankarske institucije i ostali investitori podastrli su ponude vrijedne čak 1,247 milijardi kuna i 48,666 milijuna eura. U konačnici, na aukciji je upisano trezorskih zapisa u vrijednosti 662 milijuna kuna i 28,666 milijuna eura (u protuvrijednosti 215,37 milijuna kuna).
Pritom je kunskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća za 91 dan upisano 200 milijuna, uz kamatnu stopu od 3,55 posto, što je 0,25 postotnih bodova manje nego na prošlotjednoj aukciji. U ponudi je ostalo neiskorišteno 122 milijuna kuna.
Istodobno, trezorskih zapisa s rokom dospijeća za 182 dana upisano je 75 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 4,23 posto, što je 0,22 postotna boda manje nego na prošloj aukciji. U ponudi je ostalo neiskorišteno 124 milijuna kuna. Upisano je i 387 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća za 364 dana, uz kamatnu stopu od 4,6 posto, odnosno 0,3 postotna boda manje nego prošloga tjedna. Ministarstvo financija nije prihvatilo sve ponude - ostalo je neiskorišteno 339 milijuna kuna.
Ujedno, danas je upisano i 12,865 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 91 dan, po kamatnoj stopi od 3,74 posto, što je 0,15 postotnih bodova manje nego na prošloj aukciji. Pristiglo je 22,865 milijuna kuna vrijednih ponuda.
Upisano je još i 15,801 milijun eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana. Kamatna stopa je iznosila 4,24 posto, što je 0,15 postotnih bodova manje nego prošli puta. Ministarstvo nije prihvatilo sve ponude, ostalo ih je neiskorišteno u vrijednosti 10 milijuna eura.
Kamatne stope na trezorske zapise spustile su se treći tjedan zaredom. U odnosu na početak ožujka, na kunske zapise s rokom dospijeća za 91 dan kamatne stope smanjene su za 0,79 postotnih bodova, za 182 dana za 0,47 postotnih bodova te za 364 dana za 0,7 postotnih bodova. Kamatne stope na eurske zapise s rokom dospijeća za 91 dan u proteklih mjesec dana spustile su se 0,5 postotnih bodova, a za 364 dana 0,6 postotnih bodova.
Ukupno je na današnji dan tako upisano 15,488 milijardi kuna vrijednih trezorskih zapisa ili 431 milijun više nego na dan prethodne aukcije.
Upisano je ukupno i 846,182 milijuna eura trezorskih zapisa, što je 4,97 milijuna manje nego na dan prethodne aukcije. O datumu sljedeće aukcije Ministarstvo financija izvijestit će naknadno.
7. Standard & Poor's potvrdio kreditni rejting Hrvatske
Svjetska agencija za kreditne rejtinge Standard & Poor's (S&P) potvrdila je danas važeći rejting Hrvatske za dugoročno i kratkoročno zaduživanje u stranoj i domaćoj valuti 'BBB-/A-3', kao i negativnu prognozu.
Po mišljenju te agencije, izazovi vezani uz konkurentnost ograničavaju potencijal hrvatskog gospodarskog rasta. Posljedica je to dijelom rigidnog tržišta rada i velikog javnog sektora koji oboje doprinose tvrdokornim deficitima u bilanci plaćanja. Ipak, čini se da je nova Vlada predana ubrzavanju fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi, za što očekujemo da će pomoći poboljšanju izgleda za rast hrvatskog gospodarstva, navode iz agencije Standard & Poor's.
Pritom napominju da negativna prognoza odražava procjenu agencije da postoji 33 posto šanse za snižavanjem rejtinga Hrvatskoj tijekom iduće godine, ukoliko obujam i tempo provedbe reformskih napora, posebice vezanih uz tržište rada i javni sektor, neće biti dovoljni da osiguraju održivi gospodarski rast.
Ocjena transfera i konvertibilnosti ostaje nepromijenjena, u visini 'BBB+', objavio je u današnjem priopćenju Standard & Poor's.
Rejting koji je S&P zadržao za Hrvatsku predstavlja najnižu kategoriju rejtinga za koju ta agencija još preporučuje ulaganja.
U S&P-u među pozitivnim čimbenicima za rejtinge Hrvatske navode političku stabilnost, relativni prosperitet koji se odražava u BDP-u po stanovniku u iznosu većem od 13.000 američkih dolara, te umjeren, iako u porastu, neto dug opće države u visini gotovo 50 posto BDP-a.
Nepovoljnim po rejtinge Hrvatske, pak, smatraju slabe izglede za rast zbog izostanka daljnjih značajnih strukturnih reformi, golem neto inozemni dug te visoku euroizaciju koja, zajedno s rigidnim monetarnim režimom, ograničava monetarnu fleksibilnost i čini Hrvatsku ranjivijom u odnosu na slične zemlje na vanjske šokove.
U S&P-u prognoziraju pad hrvatskog gospodarstva u 2012. godini za otprilike jedan posto. To se nadovezuje na pad gospodarstva u 2009. i 2010. i stagnaciju u 2011. Za razliku od sličnih zemalja u regiji kojima je pogodovao oporavak u trgovinskim partnerima u eurozoni, oporavak hrvatskog gospodarstva priječe nedostatna konkurentnost i relativno mala izvozna baza, kad se isključi turizam. Dodatno, oporavak otežava i slaba domaća potražnja, kao i daljnji rast ionako visoke nezaposlenosti.
Konkurentnost Hrvatske i njezin potencijal za rast narušeni su zbog neučinkovitog državnog sektora (koji uključuje mnoštvo kompanija u vlasništvu države), rigidnosti tržišta rada i otežanih uvjeta u poslovnom okruženju, zajedno s izostankom strukturnih reformi kroz dulje vremensko razdoblje zbog političkih manevara prethodnih vlada, navodi ta agencija.
U S&P-u iskazuju zabrinutost da se vlada možda neće u dovoljnoj mjeri pozabaviti postojećim strukturnim slabostima kako bi se povećala ulaganja u izvozni sektor u srednjoročnoj perspektivi, te obnovio i potpuno realizirao potencijal za rast.
Agencija smatra da bi izostanak zamaha u provedbi strukturnih reformi mogao brzo dovesti do zamora u reformama, budući da recesija nagriza potporu građana Vladi. To bi moglo oslabiti ustrajnost Vlade na provedbi mjera, poglavito u područjima javnog sektora, na tržištu rada i u reformi sustava socijalne skrbi.
U S&P-u očekuju da će hrvatsko gospodarstvo ponovno rasti u 2013. godini ako se Vlada pozabavi glavnim izazovima u gospodarstvu, te ako ojača priljev stranog kapitala s ulaskom Hrvatske u EU koji je planiran u 2013. godini.
8. Linić: prioriteti Vlade su investicije i gospodarski rast
Prioriteti Vlade su bitka za investicijski ciklus i za gospodarski rast, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić komentirajući odluku agencije Standard & Poor's (S&P) da Hrvatskoj zadrži važeći rejting za dugoročno i kratkoročno zaduživanje u stranoj i domaćoj valuti 'BBB-/A-3', uz negativnu prognozu.
"Očito je da je kod S&P bilo prisutno analiziranje i državnog proračuna i programa Vlade i da su ocijenili da ova Vlada može zaustaviti potrošnju, može kontrolirati fiskalni deficit, kontrolirati poštovanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti te da može vlastitim investicijama, u cilju smanjenja uvoza, dignuti gospodarsku aktivnost", kazao je Linić u izjavi novinarima.
Napominje kako S&P negativnom prognozom ocjenjuje da je situacija u hrvatskom gospodarstvu vrlo teška.
Na upit što Vlada mora napraviti da u idućem razdoblju ne dođe do smanjenja rejtinga, Linić je rekao kako su to gospodarski rast i investicijski ciklus.
Investicije, koje jedino mogu vratiti trend gospodarskog rasta, su nešto što Vlada mora ostvariti, kazao je ističući kako su to investicije u sektoru energetike, voda, u željeznicu, obnovljive izvore energije.
Ponovio je kako je gospodarski rast prioritetna bitka Vlade te da je Vlada s proračunom pokazala da će itekako kontrolirati potrošnju, paziti na potrošnju administracije, ali i nerealnih davanja kao što su bile subvencije za poljoprivredu i željeznicu.
Na upit o ulaganjima u cestogradnju i je li prioritetan projekt autoceste Žuta Lokva-Rijeka, Linić je kazao kako pravac Žuta Lokva - Rijeka uopće nije bitan.
"Osnovno je da nema daljnjih novaca u cestogradnji, završava se prometni pravac do Ploča, sve drugo se ulaže u u održavanje autocesta, državnih i regionalnih cesta", rekao je dodajući da ni EU ni nikakve institucije ne podržavaju daljnje ulaganje u cestogradnju.
To je razlog da se Vlada okrenula ulaganjima u željeznicu, željezničku infrastrukturu, bitku za što veći prijevoz roba iz luka u Rijeci, Splitu, Pločama, pa i luke u Vukovaru. Bitka za željezničku infrastrukturu bit će podržana i europskim fondovima i institucionalnim bankama Europe i svijeta, kazao je.
Ministar Linić je, komentirajući upozorenje i S&P o rigidnosti hrvatskog tržišta rada, kazao kako Ministarstvo rada i mirovinskog sustava kreće u izradu dva važna zakona - o reprezentativnosti sindikata te o kolektivnim pregovaranjima koji bi se u travnju, svibnju trebali naći u saborskoj proceduri.
"Time smo u biti započeli reguliranje zakonodavstva u dijelu Zakona o radu, a samim tim vjerujem da kasnijim pregovaranjima, do kraja godine, možemo riješiti i taj dio. Vlada se ozbiljno tome posvetila", kazao je.
Na upit da li su i porezna disciplina i odluke Vlade oko brodogradnje učvrstile povjerenje rejting agencija u Vladu, Linić je rekao kako će se s odlukama o strukturnim promjenama, započetim odlukama o brodogradnji, nastaviti i u željeznici, Hrvatskim autocestama, Hrvatskim cestama, Autocesti Zagreb-Rijeka, itd.
To smo jasno naznačili i u programu koji smo uputili Europskoj komisiji kao dio proračuna za ovu godinu, a bilo je dostupno i agencijama. Time su dobili naznaku u kom smjeru idu strukturne, ali i druge promjene, u zdravstvu, obrazovanju, rekao je.
Ministar financija je u odgovoru na novinarska pitanja najavio da će se prijedlogom zakona o financijskom poslovanju zaoštriti odgovornost uprava i nadzornih odbora za vođenje tvrtki, neovisno jesu li privatne ili javne.
"Način da se ne plaćaju obveze, neovisno porezne ili obveze prema vjerovnicima, dobavljačima, bankama, je nedozvoljivo ponašanje. Doći do 42,7 milijardi kuna neplaćenih računa nešto je što jednostavno treba zaustaviti. To je razlog da smatramo da odgovornost mora biti individualizirana", rekao je Linić napominjući kako takvu odgovornost, kakva postoji u bankama, treba vratiti i u realni sektor.
"Biti u upravi ili nadzornom odboru nije privilegija, to će postati i težak teret jer će trebati donositi odluke. Prema tome, ako nema uspjeha onda treba zatvoriti firmu ili pronaći drugog ulagača", kazao je.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821