ZAGREB - Hrvatska se u prve tri godine članstva u NATO-u potvrdila kako vjerodostojna saveznica, doprinijela je svojoj sigurnosti i zauzela mjesto u međunarodnoj zajednici, ocijenili su u utorak u Zagrebu visoki vojni i politički dužnosnici NATO-a i Hrvatske. "Članstvo Hrvatske u NATO-u dokaz je da se reforme isplate, a otvorena je perspektiva i našim tvrtkama čime se ostvaruje i gospodarska dimenzija Saveza", rekao je ministar obrane Ante Kotromanović na konferenciji "Tri godine Hrvatske u NATO-u: Iskustva i izazovi". Prve godine obilježene su krizom i smanjenjem vojnog proračuna, ali bez obzira na to nastavit ćemo ispunjavati naše obveze, dodao je Kotromanović na skupu u vojnom učilištu "Petar Zrinski" koji su organizirali Atlantsko vijeće Hrvatske u suradnji s Ministarstvom obrane i uz potporu Odjela za javnu diplomaciju NATO-a. Po njegovim riječima, hrvatske oružane snage su sudjelovanjem u vojnim misijama stekle dragocjeno iskustvo u borbi i zapovjednim strukturama. "To su rizične misije, ali posao vojnika je takav kakav jest", rekao je ministar obrane. Načelnik glavnog stožera, general pukovnik Drago Lovrić kazao je da se Hrvatska, u suradnji s NATO-ovim zapovjedništvom za transformaciju, sve jače integrira u strukture Saveza te je završila 19 od 30 aktivnosti iz integriranog radnog programa. Iznio je podatak da je od 25 zapovjednih mjesta koja pripadaju Hrvatskoj popunjeno njih 17, a da će u novoj zapovjednoj strukturi NATO-a koja će se uvesti početkom 2013. Hrvatska imati 20 časnika i dočasnika. Pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju Kolinda Grabar Kitarović istaknula je kako sve članice NATO-a prolaze kroz gospodarsku krizu i smanjuju vojne proračuna, pa se Savez okreće konceptu "pametne obrane", udruživanju vojnih kapaciteta i njihovoj specijalizaciji. Posebno je naglasila ugled koji hrvatski vojnici imaju u mirovnoj misiji u Afganistanu, kako među kolegama iz NATO-a, tako i među civilnim vlastima te zemlje u kojoj je Hrvatska s 339 vojnika angažirana zajedno sa snagama iz još 21 savezničke zemlje.
ZAGREB - Ministar obrane Ante Kotromanović i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, general pukovnik Drago Lovrić susreli su se u utorak na Hrvatskom vojnom učilištu "Petar Zrinski" u Zagrebu s članovima Vojno diplomatskog zbora i predstavili im glavne smjernice rada te najznačajnije projekte Ministarstva obrane RH (MORH) u budućem razdoblju, priopćio je MORH. Kotromanović je istaknuo da se Hrvatska nalazi pred značajnim poslom daljnjeg razvoja obrambenog sustava. "Stalne promjene strateškog konteksta kao što su integracija u NATO i Europsku uniju te financijska kriza značajno određuju smjer obrambenih reformi", rekao je ministar. "Početkom godine započeli smo s izradom cijelog seta dokumenata iz područja obrane s jasnim ciljem unapređenja našeg rada. Nastavit ćemo proces transformacije prema modernom, učinkovitom i priuštivom sustavu", dodao je Kotromanović, prema priopćenju. Lovrić je istaknuo da su Oružane snage prošle vrlo zahtjevnu transformaciju kroz svoju povijest, da im je tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća trebala pomoć, a sada pomoć pružaju drugima. "Naša je namjera i dalje nastaviti tim putem. Ponosan sam jer su Oružane snage svakim danom sve profesionalnije", istaknuo je Lovrić.
MOSTAR - Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović razgovarao je u ponedjeljak poslijepodne u Zagrebu s rektorom Sveučilišta u Mostaru Vladom Majstorovićem i obećao potporu u radu te jedine visokoškolske ustanove na hrvatskome jeziku u BiH, priopćili su u utorak iz Rektorata mostarskog Sveučilišta. Prema priopćenju, rektor Majstorović je upoznao ministra s razvojnim putem mostarskog sveučilišta te daljnjim planovima njegova razvoja. Ističe se da je ministar Jovanović obećao pomoć radu Sveučilišta i njegovu priključivanju u europski jedinstveni prostor visokog obrazovanja i istraživanja. Na sastanku je dogovoreno i potpisivanje sporazuma o pomoći iz Hrvatske u kadrovskome jačanju Sveučilišta u Mostaru sufinanciranjem troškova poslijediplomskih studija postdiplomanata Sveučilišta u Mostaru koji studiraju u Hrvatskoj. Republika Hrvatska dugi niz godina pomaže razvoj Sveučilišta u Mostaru, te sudjeluje u izgradnji sveučilišnog kampusa za čiju je gradnju osigurala oko 360 milijuna kuna.
ŽENEVA - Prethodnica UN-ova odjela za mirovne misije (DPKO) očekuje se u Siriji u roku 48 sati kako bi s tamošnjim vlastima raspravila razmještanje promatrača za prekid vatre, izjavio je u utorak glasnogovornik međunarodnog posrednika Kofija Annana. "Misija DPKO-a trebala bi u Damask stići u roku 48 sati", rekao je Ahmad Fawzi novinarima u Ženevi. U sklopu Annanova plana u šest točaka, UN planira slanje između 200 i 250 nenaoružanih promatrača za nadzor primirja. Misija će zahtjevati rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a. Sirija je obećala povući iz gradova sve vojne jedinice do 10. travnja i tako omogućiti postizanje primirja s pobunjenicima dva dana poslije. No, zapadni izaslanici u ponedjeljak su izrazili rezervu u iskrenost namjera Damaska da zaustavi jednogodišnji krvavi obračun s oporbom.
ADEN - U napadu jemenske vojske na položaje pripadnika Al-Kaide na jugu zemlje ubijeno je 38 pripadnika te terorističke organizacije, rekao je u utorak za France Presse lokalni dužnosnik. Vojska je bombardirala položaje Al-Kaide na jugu zemlje, uspijevši ih odande deložirati. Riječ je o području Al-Malah u pokrajini Lahej, koja je pod kontrolom Al-Kaidinih boraca bila od subote. U borbama je u zadnja dva dana ubijeno 38 pripadnika Al-Kaide. U napadima su, kako je kazao vojni dužnosnik na terenu, sudjelovali i američki vojni zrakoplovi, no službeni Washington obično ne želi priznati sudjelovanje u operacijama na jugu i na istoku Jemena protiv Al-Kaide.
ISLAMABAD -Sjedinjene Države stavile su Pakistanca Hafiza Mohamada Saida, osnivača i vođu slupine Laškar-e-Taiba (LeT), na drugo mjesto popisa najtraženijih svjetskih terorista, raspisavši nagradu od 10 milijuna dolara za njegovo uhićenje, objavljeno je u utorak na internetskoj stranici programa američke vlade Rewards for Justice. Vođa skupine LeT, koju se smatra odgovornom za napade na Bombay 2008., sad je za Amerikance najtraženiji čovjek na svijetu poslije vođe egipatskog ogranka al-Kaide Aymana al-Zavahirija (za čije su uhićenje Amerikanci spremni platiti do 25 milijuna dolara nagrade), a uz bok mu je vođa afganistanskih talibana Mula Omar, za kojeg je nagrada također 10 milijuna dolara. Tu je vijest u ponedjeljak tijekom posjeta Indiji objavila američka državna podtajnica Wendy Sherman, a potvrđena je na stranici Rewards for Justice, na koju američka vlada postavlja imena osoba koje traži, zajedno s iznosom novčane nagrade koju će isplatiti za informacije koje će dovesti do uhićenja tražene osobe i podizanja optužnice protiv nje. Pakistan je mjesec dana nakon napada na Bombaj Hafiza Saida smjestio u kućni pritvor, ali ga je 2009. oslobodio krivnje zbog nedostatka dokaza, što je godinu poslije presudom potvrdio i Vrhovni sud.
TOKIO - Japan je u utorak produljio trajanje sankcija protiv Sjeverne Koreje za godinu dana nakon što je ta država objavila da će nastaviti s lansiranjem raketa unatoč kritikama međunarodne zajednice. Japan je sankcije uveo 2006. godine nakon što je Sjeverna Koreja testirala nuklearne pogone i balističke rakete i od tada ih je produljiavala svake godine. "Odlučili smo produljiti za godinu dana zabranu uplovljavanja u japanske luke za sjevernokorejske brodove i druge mjere koje brane uvoz i izvoz iz Sjevera", kazao je glavni tajnik vlade Osamu Fujimura.
PRIŠTINA - Voditelj posebnog tima za borbu protiv korupcije u Specijalnom tužiteljstvu Kosova Nazmi Mustafa uhićen je zbog sumnje u povezanost s istragom o korupciji koju vode tužitelji EULEX-a u Prizrenu i u Peći, priopćila je u utorak Europska misija za vladavinu prava na Kosovu (EULEX). Riječ je o voditelju Odjela za borbu protiv korupcije u kosovskom Posebnom tužiteljstvu koji je formirao kosovski premijer Hashim Thaci. Mustafa je, kako se navodi, uhićen u sklopu istrage koju tužiteljstvo europske misije EULEX-a na Kosovu provodi u Peći i Prizrenu, a uz njega su također uhićeni njegovi prijatelji Reshat Zherka iz kosovskog mjesta Đakovice i njegov brat Xhelal, koji su osumnjičeni da su po nalogu Mustafe od nekoliko osoba koje su bile pod istragom Odjela, čiji je Mustafa bio šef, tražili novac u zamjenu za njihovo oslobađanje od optužbi.