Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
2. travnja 2012.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. DZS: u 2011. stopa rasta BDP-a nula posto
7. HNB: manjak tekućeg računa platne bilance 446 milijuna eura
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
2.04. 126.200.000 76.200.000 26.200.000 0,41
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 26.200.000 0,41 Ukupno 26.200.000 0,41
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 2 tjedna 500.000 2,00
Izvor: Tržište novca Zagreb
Tržište novca: ugovorene prekonoćne i devizne pozajmice
Na Tržištu novca danas su smanjene i ponuda i potražnja, pri čemu je podmiren tek manji dio potražnje zbog neslaganja uvjeta pozajmljivanja i kreditnih limita.
U ponudi se na Tržištu novca danas našlo 76,2 milijuna kuna, što je 48,1 posto manje nego u petak, a potražnja je iznosila 126,2 milijuna kuna ili 28,63 posto manje. Sav promet odnosio se na prekonoćne pozajmice, kojih je ugovoreno 26,2 milijuna kuna, i to po kamatnoj stopi od 0,41 posto ili 0,02 postotna boda manje nego krajem prošloga tjedna. Danas je ugovoreno i deviznih pozajmica, u visini 500.000 eura i to uz kamatu od dva posto.
"Ponuda nije u cijelosti plasirana zbog neslaganja uvjeta pozajmljivanja i kreditnih ograničenja", navodi se između ostalog u današnjem priopćenju s Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: pad dioničkih indeksa, niska likvidnost
Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je pao za 0,18 posto, na 1.830,28 bodova, a Crobex10 je smanjen za 0,08 posto, na 1.001,31 bod.
Redovni promet Burze iznosio je 13,2 milijuna kuna, no zadnjih oko sat vremena na Burzi se nije trgovalo zbog tehničkih teškoća. Zbog tehničkih teškoća koje su uzrokovale pad podatkovne komunikacijske mreže trgovanje se obustavlja do kraja trgovinskog dana, objavili su s Burze oko 15 sati. Najveći promet danas je imala dionica Petrokemije, 4,1 milijun kuna, a cijena joj je porasla za 7,27 posto, na 294,99 kuna.
Milijunski promet danas su imale još samo dionice HT-a kojih je protrgovano za nešto više od 3 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 1,1 posto, na 216,76 kuna.
Za 0,43 posto, na 1.178 kuna, porasla je cijena dionice Ericssona Nikole Tesle, uz promet od 729,5 tisuća kuna.
Dionici Valamar Adria Holdinga cijena je pala 1,05 posto i dan je završila na 94 kune, uz promet od 531,3 tisuće kuna. Na vrijednosti je za 0,99 posto izgubila dionica Đuro Đaković Holdinga, a promet tom dionicom iznosi 458,2 tisuće kuna. Među trgovanijim dionicama rast cijene bilježi dionica Viadukta za 7,76 posto, dok je pala cijena dionicama Belja za 0,68 posto, Ingre za 0,86 posto, Dalekovoda i Vupika za po 2,21 posto, AD Plastika za 2,37 posto, Vira za 3,35 posto, Tiska za 3,49 posto, Zagrebačke banke za 5,45 posto, itd.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 125,90 128,45 125,90 153.782,74 -2,37%
ATGR-R-A 494,02 500,00 494,02 69.365,08 -1,20%
CROS-R-A 6.000,00 6.010,01 6.010,00 234.140,02 0,07%
DLKV-R-A 151,16 158,50 151,17 180.349,02 -2,21%
HT-R-A 214,05 216,77 216,76 3.006.801,43 1,10%
IGH-R-A 744,00 744,00 744,00 5.208,00 0,00%
INA-R-A 3.580,01 3.600,01 3.580,01 251.400,40 0,14%
INGR-R-A 8,01 8,15 8,06 176.542,62 -0,86%
KOEI-R-A 526,00 529,00 529,00 46.844,12 0,57%
LKPC-R-A 685,00 691,01 685,00 39.315,21 -4,46%
MGMA-R-A 0,75 0,91 0,90 23.664,24 -13,46%
PODR-R-A 246,62 249,99 246,62 95.238,10 -1,35%
PTKM-R-A 275,18 295,00 294,99 4.125.504,72 7,27%
ULPL-R-A 326,06 337,00 337,00 24.225,02 2,12%
VART-R-1 17,80 19,20 18,00 86.967,03 -1,64%
VIRO-R-A 440,00 455,00 450,00 178.422,60 -3,35%
Redovno Tržište
ACI-R-A 2.679,00 2.679,00 2.679,00 53.580,00 -0,06%
ADRS-P-A 210,00 212,84 212,49 276.024,79 0,71%
ADRS-R-A 232,50 233,20 232,50 44.220,75 -1,06%
ARNT-R-A 112,50 114,99 114,99 11.420,29 3,50%
ATLN-R-A 38,60 38,97 38,97 7.236,70 4,98%
ATPL-R-A 362,17 375,00 363,16 29.460,36 -1,85%
AUHR-R-A 328,00 328,00 328,00 128.576,00 2,50%
BD62-R-A 46,70 48,40 46,97 20.144,85 3,69%
BLJE-R-A 83,03 84,02 83,03 204.797,87 -0,68%
DDJH-R-A 81,45 84,42 81,83 458.252,66 -0,99%
DIOK-R-A 31,07 33,00 33,00 52.051,29 6,45%
ERNT-R-A 1.175,00 1.190,00 1.178,00 729.513,91 0,43%
FMPS-R-A 18,42 18,42 18,42 1.657,80 0,00%
HDEL-R-A 144,99 146,00 146,00 14.521,52 3,55%
HMST-R-A 80,05 80,05 80,05 17.931,20 -0,26%
HPB-R-A 1.900,00 1.900,00 1.900,00 3.800,00 1,06%
HTPK-R-A 56,51 56,51 56,51 2.260,40 -5,80%
INDG-R-A 375,00 380,00 375,00 11.282,00 -18,48%
JDOS-R-A 3.190,00 3.190,00 3.190,00 3.190,00 -3,25%
JDPL-R-A 96,50 98,00 96,50 56.060,00 1,55%
JDRA-R-A 419,99 419,99 419,99 3.359,92 0,06%
JNAF-R-A 2.700,04 2.800,00 2.700,04 91.901,06 0,00%
KABA-R-A 42,04 42,04 42,04 8.408,00 0,07%
KNZM-R-A 160,00 160,00 160,00 23.680,00 1,91%
KODT-P-A 1.039,99 1.040,00 1.040,00 18.719,99 4,00%
KODT-R-A 1.083,00 1.083,01 1.083,00 43.320,25 -3,30%
KORF-R-A 94,00 96,98 94,00 531.367,42 -1,05%
KTJV-R-A 15,00 15,00 15,00 9.420,00 -3,54%
LEDO-R-A 6.001,01 6.100,00 6.012,00 102.646,22 0,20%
LKRI-R-A 121,13 125,58 125,48 173.803,62 4,38%
LRH-R-A 2.340,00 2.350,00 2.349,00 14.077,00 0,00%
LVCV-R-A 130,00 130,00 130,00 24.310,00 0,00%
PBZ-R-A 522,00 531,00 522,00 14.724,00 -2,43%
PIKR-R-A 200,00 200,00 200,00 5.400,00 0,00%
RIVP-R-A 10,96 11,05 11,04 54.784,35 -0,27%
SDBA-R-A 81,00 81,00 81,00 81,00 -5,54%
SUNH-R-A 28,00 28,00 28,00 46.760,00 -1,82%
THNK-R-A 1.150,00 1.166,01 1.150,00 51.032,15 -1,73%
TISK-R-A 208,20 212,00 208,20 175.273,70 -3,49%
TUHO-R-A 980,00 990,00 990,00 134.540,00 1,02%
ULJN-R-A 76,00 76,00 76,00 988,00 16,83%
VDKT-R-A 254,99 264,40 262,99 319.847,06 7,76%
VPIK-R-A 88,00 90,00 88,01 177.183,33 -2,21%
ZABA-R-A 43,00 45,45 43,00 272.360,10 -5,45%
ZTNJ-R-A 153,00 153,00 153,00 2.142,00 8,90%
ZVZD-R-A 3.177,00 3.300,00 3.177,00 80.078,00 0,00%
MTP
SLDR-R-A 100,02 100,02 100,02 15.503,10 -2,89%
SNHO-R-A 125,00 125,00 125,00 25.875,00 -3,85%
TDZ-R-A 2.300,00 2.300,00 2.300,00 4.600,00 0,00%
VLHO-R-A 70,50 70,50 70,50 14.664,00 -5,48%
Ukupan promet
13.264.602,01
Izvor: Zagrebačka burza
ZSE: u ožujku redovni promet dionicama porastao 35 posto
Ožujak na Zagrebačkoj burzi donosi dosta pozitivnih predznaka u trgovinsku statistiku - osim rasta redovnog prometa dionicama za 35 posto te ukupnog prometa od 30,5 posto, rasli su i indeksi, navode sa Zagrebačke burze u pregledu trgovine u trećem ovogodišnjem mjesecu.
Crobex se učvrstio na 1.833,54 bodova porastavši za 2,6 posto u odnosu na veljaču, dok je Crobex10 probio svoju baznu vrijednost i ožujak okončao na 1.002,15 bodova, uz porast od 0,7 posto.
Redovni promet dionicama u ožujku je iznosio 473,9 milijuna kuna i u odnosu na veljaču veći je za 35 posto, a sveukupni je redovni, blok i prijavljeni promet na Burzi porastao 30,5 posto, na 543,3 milijuna kuna.
Najtrgovanija je u ožujku bila dionica HT-a s prometom od 87,9 milijuna kuna, a cijena joj je pala 4,3 posto, na 214,40 kuna. Druga po ostvarenom prometu u prošlom mjesecu bila je dionica Petrokemije sa 45,2 milijuna kuna, a u mjesecu u kojem su se pojavile i špekulacije o privatizaciji te tvrtke, zabilježila je visoki postotni rast cijene, za 36,5 posto, na 275 kuna.
Promet od 39,3 milijuna kuna ostvarila je u ožujku dionica Ingre, čija je cijena od 8,13 kuna krajem trećeg mjeseca bila za 7,5 posto veća nego krajem veljače.
Na četvrtom i petom mjestu najtrgovanijih dionica u ožujku su dionice Valamar Adria Holdinga i AD Plastika s prometima od 22,2 milijuna kuna, odnosno 21,8 milijuna kuna. Pritom je cijena dionice Valamar Adria Holdinga porasla za 21 posto, na 95 kuna, dok je cijena dionice AD Plastika rasla za 9,4 posto, na 128,95 kuna.
Promet veći od 20 milijuna kuna ostvarila je povlaštena dionica Adris grupe, a cijena joj je pala za 2,7 posto, na 211 kuna. Dionica Đuro Đaković Holdinga protrgovano je u ožujku za 18,8 milijuna kuna, Belja za 15,5 milijuna kuna, Tiska za 14,8 milijuna kuna i Ine za 13,4 milijuna kuna.
Pritom je cijena dionice Ine pala za 2,1 posto, dok su ostale ostvarile rast cijene. Tako je cijena dionice Tiska povećana za 37,4 posto, Đure Đakovića 14,8 posto, Belja za 0,7 posto.
Burza u mjesečnom izvješću podsjeća kako je u ožujku obavljena redovna revizija oba dionička indeksa te su iz sastava Crobexa izašle dionice Istraturista, Konzuma i Tehnike, a ušle dionice Leda, Vupika i Tiska, dok je Crobex10 napustio Dalekovod, a u korist dionice Belja.
Od zanimljivosti s tržišta kapitala navode i da je prije 20 godina, 30. ožujka 1992., sklopljena prva transakcija na Zagrebačkoj burzi, a protrgovane su obveznice društva Jadranka iz Malog Lošinja.
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Mirex porastao 0,21 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u petak je nastavila rasti te se popela za 0,21 posto, na 161,7928 boda, objavila je HANFA.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda porasla za 0,29 posto, na 159,9337 bodova, a fonda Erste Plavi fonda za 0,19 posto, na 165,0174 bodova.
Fondovi PBZ Croatia osiguranja i AZ dobili su na vrijednosti 0,18 posto, te iznosili 152,3548 bodova, odnosno 165,0175 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
29.03. 30.03.
Mirex 161,4522 161,7928 0,21
AZ OMF* 165,7177 166,0127 0,18
Erste Plavi OMF. 164,7116 165,0174 0,19
PBZ Croatia osig.OMF 152,0853 152,3548 0,18
Raiffeisen OMF 159,4738 159,9337 0,29
AZ benefit DMF** 172,6870 172,7234 0,02
AZ profit DMF 200,8888 201,5044 0,31
Croatia osiguranje DMF 119,3862 119,6512 0,22
Erste Plavi Expert DMF 136,6928 136,9553 0,19
Erste Plavi Protect DMF 139,8253 139,8211 0,00
Raiffeisen DMF 152,4735 152,8188 0,23
Auto Hrvatska 104,8599 104,9788 0,11
AZ Dalekovod ZDMF*** 189,8543 190,4260 0,30
AZ Hr. kontrola zračne plov. 185,1900 185,7544 0,30
AZ VIP ZDMF 198,9283 199,5254 0,30
AZ Zagreb ZDMF 143,9812 144,4018 0,29
ZDMF cestarski fond 122,0941 122,1750 0,07
Croatia osiguranje ZDMF 104,6269 104,8704 0,23
ZDMF Ericsson N. Tesla 164,3503 164,6017 0,15
ZDMF HEP grupa 109,1580 109,4119 0,23
ZDMF Hrvatskih autocesta 120,4171 120,6177 0,17
ZDMF Hr. liječničkog sind. 170,2919 170,5567 0,16
ZDMF Novinar 151,1868 151,4103 0,15
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 123,4327 123,4448 0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 106,8417 107,0926 0,23
ZDMF T-HT 137,8456 137,9410 0,21
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.119 13.145 Tokyo/Nikkei 10.109 10.083 London/FTSE-100 5.758 5.772 Frankfurt/DAX 30 6.929 6.951
*Izvor: REUTERS
Nakon najboljeg prvog tromjesečja u posljednjih 14 godina, na Wall Streetu se ovoga tjedna očekuje oprezno trgovanje, a smjer cijena dionica ovisit će o nizu novih podataka iz američkog gospodarstva.
Dow Jones prošloga je tjedna porastao 1 posto, na 13.212 bodova, a S&P 500 indeks 0,8 posto, na 1.408 bodova. Nasdaq indeks također je ojačao 0,8 posto, na 3.091 bod. U cijelom proteklom tromjesečju S&P 500 indeks porastao je 12 posto, po čemu je to njegov, kao i za Dow Jones, najbolji prvi kvartal od 1998. godine. Nasdaq indeks zabilježio je, pak, najbolje prvo tromjesečje od 1991. Snažan rast cijena dionica od početka godine ponajviše se zahvaljuje stabilnom rastu američkog gospodarstva. No posljednjih tjedana podaci pokazuju da će u prvom tromjesečju rast bruto domaćeg proizvoda biti sporiji nego u prethodnom kvartalu, kada je gospodarstvo poraslo 3 posto. Ako ovoga tjedna podaci budu slabiji nego što se očekuje, cijene bi dionica mogle pasti. Tim više što dio analitičara smatra da ni dosadašnji makroekonomski podaci ne podržavaju daljnji rast cijena, koje su dosegnule najviše razine u četiri godine.
„Ulagači očekuju više od podataka, no u osnovi sve ovisi o tome kakvi će biti u odnosu na procjene, hoće li nadmašiti očekivanja, ili podbaciti“, kaže Joseph Tanious, strateg u J.P. Morgan Fundsu.
U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti izvješća Instituta za menadžere nabave o aktivnostima u proizvodnom i uslužnom sektoru SAD-a, pa podaci o tvorničkim narudžbama, građevinskoj potrošnji i nekoliko izvješća s tržišta rada. Najviše se, pak, očekuje od izvješća o zaposlenosti. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u ožujku broj radnih mjesta u SAD-u povećan za 201.000, nakon što je u veljači zaposleno 227.000 osoba. Stopa nezaposlenosti trebala bi, prema očekivanjima, ostati nepromijenjena na 8,3 posto.
No, ti će podaci biti objavljeni u petak, kada se zbog blagdana, ne radi, pa se reakcija na te podatke očekuje tek u ponedjeljak. Ulagači će pratiti i zbivanja u Europi, kojoj i dalje prijete dužnička kriza i recesija. U srijedu se sastaju čelnici Europske središnje banke, no ne očekuju se promjene kamatnih stopa, ni neke važnije objave.
Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su novo tromjesečje započeli u pozitivnom području zahvaljujući iznenađujuće dobrim gospodarskim pokazateljima iz Kine, no uzlet je ubrzo posustao zbog medijskih napisa da je njemačka središnja banka prestala prihvaćati kao kolateral portugalske i obveznice drugih perifernih članica eurozone.
Londonski Ftse indeks oslabio je u takvim okolnostima za 0,16 posto, na 5.758 bodova, frankfurtski DAX za 0,25 posto, na 6.929 bodova, i pariški CAC indeks za 0,7 posto, kliznuvši na 3.400 bodova.
Iako je Bundesbank opovrgnuo takve medijske napise, istaknuvši da prihvaća kao kolateral obveznice svih zemalja članica eurozone, veće gubitke pretrpjela su bankovne dionice i burzovni indeksi u perifernim članicama eurozone.
Španjolski IBEX bio je u minusu 1,5 posto, Portugalski PSI 20 gotovo jedan posto, dok je talijanski FTSE MIN oslabio 1,5 posto. Među bankovnim dionicama UniCredit I Societe Generale oslabili su četiri posto, Intesa Sanpaolo 3,4 posto, BNP Paribas 2,8 posto a Santander 2,5 posto.
"To pokazuje da je nervoza zbog golemih državnih dugova eurozone itekako i dalje prisutna", kazao je jedan njemački trgovac.
Time je poljuljan optimizam na početku tromjesečja, koji je potpirio skok indeksa menadžera nabave u Kini u ožujku na najvišu razinu u 11 mjeseci, od 53,1 boda, ublaživši bojazni od naglog usporavanja gospodarske aktivnosti u Kini, drugom najvećem svjetskom gospodarstvu.
"Gospodarskih pokazatelji iz Kine prigušili su bojazni od oštrog usporavanja gospodarske aktivnosti u toj zemlji", kazao je Roger Peeters, strateg u tvrtki Close Brothers Seydler Research u Frankfurtu.
Najveći dobitnici zahvaljujući vijestima iz Kine bili su proizvođači baznih sirovina, uz prosječan dobitak od 1,3 posto. Predvode ih Fresnillo, Rio Tinto i Kloeckner & Co, čije su dionice ojačale u rasponu od 1,7 do 2,3 posto.
Od vijesti s makrogospodarskog područja izdvaja se najnovije izvješće londonske tvrtke Markit o padu aktivnosti u proizvodnom sektoru 17-člane eurozone u ožujku osmi mjesec zaredom. Pad aktivnosti u netom završenom mjesecu dodatno je ubrzao i najnoviji je u nizu pokazatelja koji govore da je eurozona u recesiji i da se kriza proširila na najveća europska gospodarstva, ona Francuske i Njemačke.
Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je 0,3 posto, na 10.109 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3327 1,3380 1,3323
USD/JPY* 82,49 83,28 82,43
GBP/USD* 1,6031 1,6062 1,5975
USD/CHF* 0,9033 0,9038 0,8998
*Izvor: REUTERS
Euro je u ponedjeljak oslabio prema dolaru i jenu na međunarodnim tržištima deviza zbog obnovljenih zabrinutosti u vezi dužničke krize u eurozoni, koje su gurnule u drugi plan početni optimizam nakon dobrih vijesti iz kineskog gospodarstva.
U takvim okolnostima euro je prema dolaru oslabio 0,2 posto, na 1,3320 dolara. Drži se tako nedaleko najviše razine u posljednjih mjesec dana od 1,3385 dolara. Oslabio je i prema jenu, i to 0,4 posto, kliznuvši na 110,04 jena.
Dolar je također bio na gubitku prema jenu, za 0,2 posto, i njime se trgovalo 82,30 jena. Veći oprez ulagača glede prognozi za globalno gospodarstvo zaustavio je raniji uzlet rizičnijih valuta koje su podršku dobivale od neočekivano dobrih podataka iz kineske proizvodnje. Veći zazor ulagača spram rizika pomogao je jačanju japanske valute. Tako je londonski institut Markit u ponedjeljak u najnovijem izvješću o aktivnostima industrijskog sektora eurozone u ožujku upozorio da se slabost širi s ruba eurozone na njezinu jezgru. "Novi pad proizvodnje anulirao je neznatne znakove oporavka u prva dva ovogodišnja mjeseca", upozoravaju u Markitu.
Po prvi je puta u ovoj godini PMI za njemački industrijski sektor kliznuo ispod razine od 50 bodova, sugerirajući pad aktivnosti.
"Indeksi menažera nabave iz Europe dodatni su podsjetnik na razmjere slabljenja gospodarstava", tumači Omer Esiner iz washingtonskog Commonwealth Foreign Exchangea.
Trgovci među razlozima slabljenja optimizma prema euru navode i najnovija medijska izvješća da njemačka središnja banka Bundesbank neće prihvaćati za kolateral obveznice nekoliko zemalja, uključujući i Portugal. Iako ih je banka kasnije opovrgnula, među ulagačim je zavladao oprez.
"Pojačan je rizik da će Europa biti u duljoj recesiji a i gospodarski pokazatelji idu na ruku daljnjim korekcijama eura naniže", zaključio je Lee Hardmann, valutni analitičar u tvrtki BTM-UFJ.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 30.03. USLIB 0,15250 -0,001 0,24125 0,46815 0,73430 30.03. EULIB 0,27714 0,015 1,36214 0,68086 1,01657
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 3. travnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5130 5,6273 9,0214 6,7942 6,2380 8,7535
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu od petka oslabila prema euru za 0,08 posto, a oslabila je i prema drugim važnijim valutama.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,513047 kuna.
Na vrijednosti su prema kuni dobile danas i sve ostale promatrane inozemne valute. Švicarski je franak ojačao 0,11 posto, vrijednost britanske funte porasla je za 0,17 posto, a tečaj američkog dolara viši je za 0,06 posto.
Srednji tečaj franka iznosi 6,238000 kuna, funte 9,021430 kuna i dolara 5,627329 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 3. travnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5600 5,8273 9,2685 6,5653 OTP Banka Hrvatska 7,5684 5,7902 9,2311 6,3892 Štedbanka 7,5822 5,8255 9,1817 6,3488 Partner banka* 7,5600 5,8053 9,1801 6,3975 Erste&Steiermarkische 7,5470 5,8050 9,2770 6,4050 Hrvatska poštanska banka 7,5500 5,8545 9,3394 6,4452 Splitska banka 7,5500 5,8157 9,2815 6,4470 Podravska banka 7,6903 5,8435 9,2344 6,3786 Istarska kreditna banka 7,5550 5,8050 9,0755 6,4301 Karlovačka banka 7,5640 5,8390 9,3607 6,4726 Croatia banka 7,5476 5,7680 9,1802 6,3627 Volksbank 7,6000 5,7680 9,2740 6,4251 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,8390 9,2740 6,4220 Fina 7,5300 5,8545 9,3394 6,4452 Privredna banka 7,5500 5,8750 9,2360 6,4383 Centar banka 7,5881 5,7961 9,2469 6,4251
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5355 5,6442 9,0484 6,2567 Zagrebačka banka 7,5500 5,7474 9,1413 6,4795 OTP Banka Hrvatska 7,5550 5,7619 9,1679 6,3480 Štedbanka 7,5520 5,7565 9,0908 6,2860 Partner banka* 7,5500 5,7607 9,1470 6,3796 Erste&Steiermarkische 7,5350 5,7732 9,2255 6,3695 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,7680 9,2469 6,3814 Splitska banka 7,5400 5,7397 9,2004 6,3535 Podravska banka 7,6896 5,7435 9,1944 6,3486 Istarska kreditna banka 7,5450 5,7700 9,0755 6,4001 Karlovačka banka 7,5490 5,7790 9,2645 6,4061 Croatia banka 7,5363 5,7286 9,1170 6,3253 Volksbank 7,5800 5,7399 9,2289 6,3940 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,7380 9,1730 6,3210 Fina 7,5150 5,7680 9,2469 6,3814 Privredna banka 7,5400 5,7598 9,1445 6,3746 Centar banka 7,5731 5,7680 9,2018 6,3939
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4905 5,6104 8,9943 6,2192 Zagrebačka banka 7,4500 5,5530 8,8322 6,0841 OTP Banka Hrvatska 7,4425 5,5304 8,8969 6,1052 Štedbanka 7,4387 5,5262 8,7272 6,0345 Partner banka* 7,4500 5,4800 8,8671 6,0905 Erste&Steiermarkische 7,4350 5,5026 8,7931 6,0711 Hrvatska poštanska banka 7,4400 5,4866 8,7958 6,0695 Splitska banka 7,4400 5,5202 8,8396 6,1044 Podravska banka 7,4500 5,5291 8,8485 6,1546 Istarska kreditna banka 7,4400 5,5100 8,8680 6,0914 Karlovačka banka 7,4400 5,5100 8,8333 6,1079 Croatia banka 7,4559 5,5249 8,9077 6,1201 Volksbank 7,4800 5,5429 8,8861 6,1756 Hypo Group Alpe-Adria 7,4400 5,5380 8,8730 6,1210 Fina 7,4400 5,4866 8,7958 6,0695 Privredna banka 7,4400 5,4788 8,8743 6,0636 Centar banka 7,4717 5,4866 8,8590 6,08020
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4350 5,4975 8,7439 6,0232 OTP Banka Hrvatska 7,4305 5,4966 8,8066 6,0616 Štedbanka 7,4089 5,4709 8,6399 5,9742 Partner banka* 7,4400 5,4447 8,8285 6,0727 Erste&Steiermarkische 7,4250 5,4800 8,7490 6,0460 Hrvatska poštanska banka 7,4200 5,3769 8,6199 5,9481 Splitska banka 7,4300 5,4611 8,7584 6,0421 Podravska banka 7,4350 5,4591 8,7585 6,1046 Istarska kreditna banka 7,4300 5,4750 8,8500 6,0570 Karlovačka banka 7,4300 5,4700 8,7692 6,0635 Croatia banka 7,4446 5,4911 8,8446 6,0826 Volksbank 7,4600 5,5148 8,8410 6,1444 Hypo Group Alpe-Adria 7,4300 5,4370 8,7720 6,0200 Fina 7,4200 5,3769 8,6199 5,9481 Privredna banka 7,4300 5,4240 8,7855 6,0030 Centar banka 7,4566 5,4585 8,8410 6,0508
*tečajevi primjenjivi od 31. ožujka
6. DZS: u 2011. stopa rasta BDP-a nula posto
Hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) u prošloj godini zabilježio nultu stopu rasta, objavio je danas Državni zavod za statistiku u procjeni tromjesečnog obračuna BDP-a.
DZS je objavio procjenu za četvrto tromjesečje te revidirane procjene BDP-a za prva tri tromjesečja prošle godine, a ta je revizija uslijedila nakon revizije podataka o robnoj razmjeni u 2011.
Tako podatak o BDP-u u cijeloj prošloj godini pokazuje da je riječ o nultoj stopi, dok je prva procjena DZS-a, objavljena krajem veljače, pokazivala rast za 0,2 posto.
Prema danas objavljenim revidiranim procjenama, hrvatski je BDP u prvom tromjesečju prošle godine realno pao za 1,0 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, što je 0,2 postotna boda veći pad u odnosu na ranije podatke koji su govorili o padu za 0,8 posto.
Revidirana procjena za drugo tromjesečje 2011. je rast BDP-a za 0,4 posto, što je upola manje od ranije objavljenog podatka o rastu za 0,8 posto, dok je jedino revidirani podatak za treće tromjesečje o rastu za 0,7 posto isti kao i ranije objavljeni podataka.
U četvrtom tromjesečju prošle godine BDP je realno pao za 0,4 posto u odnosu na četvrti kvartal 2010. godine, što je veći pad u odnosu na prvu procjenu pada od 0,2 posto.
Najnoviji podaci DZS-a ukazuju da hrvatsko gospodarstvo stagnira. Oni upućuju na to da u Hrvatskoj nema oporavka, te da zemlja ima zaista duboke strukturne probleme, koji su dodatno podržani nepovoljnom situacijom u okruženju, ocjenjuje Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffesien Consultinga.
Ističe kako je situacija u domaćem gospodarstvu primarno loša zbog unutarnjih čimbenika - niske konkurentnosti i niske vrijednosti izvoza.
Napominje i kako korekcija BDP-a na nula posto potvrđuje da oporavak hrvatskog gospodarstva izostaje i treću godinu za redom.
Naime, BDP je u 2009. u odnosu na 2008. pao za 6 posto, a pad je 2010. u odnosu na 2009. iznosio 1,2 posto.
Podaci prema potrošnoj strani BDP-a pokazuju da je u prošloj godini blago pozitivan doprinos došao od vrlo blagog rasta osobne potrošnje (za 0,2 posto u odnosu na 2010.) te bržeg rasta izvoza roba i usluga od uvoza roba i usluga (izvoz roba i usluga porastao je za 2,2 posto, dok je uvoz istodobno rastao za 1 posto).
"Blage stope rasta osobne potrošnje nisu posljedica rasta raspoloživog realnog dohotka već izuzetno niske baze i vrlo vjerojatno prelijevanja pozitivnih učinaka dobrih rezultata iz turizma. S druge strane bitno je oslabio pozitivan doprinos neto izvoza u usporedbi s 2010 godinom, prvenstveno uslijed pogoršanih trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Međutim, izvoz usluga (odnosno rast prihoda od turizma) ublažio je nepovoljne trendove", napominju analitičari Raiffesien Consultinga.
Dodaju kako je najveći pad očekivano došao od bruto investicija u fiksni kapital koje su, uz razmjeno snažan pad od 7,2 posto, i treću godinu (odnosno već 12-to tromjesečja) u dubokoj recesiji.
Državna je potrošnja zabilježila blagi realni pad od 0,2 posto nastavljajući, napominje Zrinka Živković Matijević, prilagodbu krizi u gospodarstvu.
Podaci DZS-a pokazuju da je bruto dodana vrijednost (BDV) u prošloj godini također zabilježila stopu od nula posto.
Najveći negativan doprinos i nadalje dolazi od građevinarstva koje bilježi pad treću godinu za redom i u 2011. u odnosu na 2010. pad iznosi 9,3 posto.
Pad BDV-a i nadalje bilježe i rudarstvo, vađenje, prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom i to za 0,9 posto, prijevoz, skladištenje i veze za 1,7 posto, te poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo za 2,8 posto.
Rast BDV-a u 2011. u odnosu na 2010. zabilježen je kod hotela i restorana za 4,4 posto, financijskog posredovanja, poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga za 2,3 posto, trgovine na veliko i malo za 0,9 posto te javne uprave i obrane, socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb za 0,5 posto.
7. HNB: manjak tekućeg računa platne bilance 446 milijuna eura
Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske prošle je godine iznosio 446,3 milijuna eura, što je za 25,8 milijuna eura ili za oko 5,5 posto manji deficit nego 2010. godine, podaci su Hrvatske narodne banke.
Kretanja na tekućem računu platne bilance ponajviše su pod utjecajem podataka o robnoj razmjeni kod koje se bilježi rast deficita za 6,1 posto, te suficita na računu usluga koji je pod utjecajem rasta prihoda od turizma veći za 7 posto.
Po podacima HNB-a, na računu roba prošle je godine zabilježen manjak od 6,4 milijarde eura, što je za 367,8 milijuna eura ili za 6,1 posto veći deficit nego godinu prije.
Tako je, nakon 2010., u kojoj je zabilježen pad deficita na računu roba pod utjecajem snažnog rasta izvoza i pada uvoza, u prošloj godini rast uvoza i puno blaži rast izvoza ponovno utjecao na povećanje deficita na računu roba.
Podaci iz platne bilance pokazuju da je vrijednost izvoza roba prošle godine iznosila 9,8 milijardi eura, što je porast za 7,9 posto (u 2010. godini rast je bio veći od 18 posto), dok je s iznosom od 16,1 milijardu eura uvoz porastao za 7,2 posto (u 2010. je pao za 0,2 posto u odnosu na 2009.).
Na računu usluga, koji je ponajviše pod utjecajem rasta prihoda od turizma, prošle je godine zabilježen suficit u iznosu od 6,4 milijarde eura, što je nešto više od 7 posto veći suficit nego 2010. godine.
Tomu su najviše pridonijeli prihodi od putovanja, odnosno turizma, koji su s iznosom od 6,6 milijardi eura za gotovo 6 posto veći nego 2010. godine, dok su rashodi od putovanja sa 628,4 milijuna eura na godišnjoj razini blago pali, za 0,1 posto.
Na računu dohotka u prošloj je godini zabilježen manjak od 1,6 milijardi eura, što je 3,7 posto veći deficit nego 2010.
Na računu tekućih transfera pak suficit je iznosio 1,1 milijardu eura i u odnosu na 2010. godinu veći je za 2,7 posto.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821