RIGA - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i latvijski predsjednik Andris Berzinš razgovarali su u ponedjeljak u Rigi o bilateralnim odnosima Hrvatske i Latvije, posebice na području gospodarstva i kulture i obrazovanja, te stanju na prostoru zapadnog Balkana. Josipović je razgovorima u četiri oka sa svojim latvijskim kolegom započeo dvodnevni službeni posjet toj baltičkoj zemlji s kojom Hrvatska njeguje iznimno prijateljske odnose. Prethodno je u hladnoj, snijegom zametenom glavnom gradu Rigi nazočio dobrodošlici i potpisivanju Zakona o ratifikaciji Ugovora o pristupanju RH Europskoj uniji, ocijenivši da je to još jedan "važan znak prijateljstva" Hrvatske i Latvije. Josipović je na zajednčkoj konferenciji za novinare s Berzinšom nakon njihova susreta istaknuo važnost gospodarske suradnje izrazivši nadu da će hrvatske tvrtke naći svoje mjesto u tom procesu. "Smatram da je na području gospodarstva od obostranog interesa jačati veze između sjevera i juga Europe", rekao je Josipović. Berzinš je istaknuo u prvi plan jačanje suradnje u energetskom sektoru rekavši da je za obje zemlje važno da "ojačaju svoje energetske resurse". Dodao je da moguću suradnju dviju država vidi i na objedinjavanju "pomorskog sektora i turizma". Iako je bio najavljen, gospodarski forum nije održan jer kako je rekao šef hrvatske države "dvije gospodarske komore i poduzetnici trebaju više vremena za pripremu". Izrazio je međutim uvjerenost da će taj forum biti održan ubrzo. Iako Hrvatska s Latvijom ima trgovinski suficit, ukupna robna razmjena je u 2011. iznosila skromnih osam milijuna eura. U robnoj razmjeni s Hrvatskom, Latvija među članicama EU-a zauzima posljednje, 27. mjesto .
ZAGREB/BUDIMPEŠTA - Pal Schmitt podnio je u ponedjeljak ostavku na dužnost mađarskog predsjednika nakon golemog pritiska javnosti zbog skandala oko plagiranja doktorata, javile su agencije. "Božjom voljom i vašim povjerenjem dana mi je ova časna dužnost koju sam obavljao najbolje što sam mogao", rekao je Schmitt zastupnicima u parlamentu. "Jedinstvo nacije najvažnija je stvar!". "To znači da u sadašnjoj situaciji, kada moj osobni problem razdvaja, a ne ujedinjuje moj voljeni narod, imam dužnost zaključiti svoju službu i odstupiti s mjesta predsjednika", istaknuo je Schmitt. Poručio je da je dužnost obavljao u skladu sa zakonima, smjerno i najbolje što je znao. Schmitt (69), koji je 2010. imenovan predsjednikom na rok od pet godina, dosad je tvrdio da optužbe za plagiranje doktorata nemaju nikakve veze s njime kao predsjednikom. Prije ostavke, žestoko se pred zastupnicima branio rekavši da će se obratiti sudu vezano za doktorat. Prema mađarskom zakonu, dužnost šefa države preuzima predsjednik parlamenta do izbora novog predsjednika zemlje. Parlament ga mora izabrati u roku od 30 dana, počevši od dana kada odlazeći predsjednik napusti ured.
SARAJEVO - Bosna i Hercegovine suočena je s pet mogućih scenarija razvitka događaja do 2025. godine koji predviđaju različite opcije, od održavanja sadašnjeg stanja preko uspostave funkcionalne države pa do njezina potpunog raspada, rezultati su analize koju je ponudila zaklada "Friedrich Ebert". Voditelj bosanskohercegovačkog ogranka ove zaklade Paul Pasch izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu kako je na temelju planiranja scenarija, provedenog krajem 2011. godine uz sudjelovanje dvadeset osoba iz politike, gospodarstva, medija i drugih područja javnog djelovanja u BiH, sada javnosti na raspravu ponuđeno pet mogućih razvoja događaja u toj zemlji. "Globalna ekonomska kriza svom je snagom pogodila BiH u kojoj je i do sada socijalno i ekonomsko stanje bilo teško. Prevladava politički zastoj", kazao je Pasch dodajući kako je stoga došlo krajnje vrijeme za provedbu ustavnih i drugih reformi u BiH kako bi se ostvarile deklarativne težnje za priključenje Europskoj uniji.
DAMASK - Sirijski mediji i rusko ministarstvo vanjskih poslova kritizirali su u ponedjeljak konferenciju "Prijatelji Sirije" koja se u nedjelju održala u Istanbulu, ocijenivši da je u suprotnosti s "nastojanjima na mirnom rješavanju sukoba" u toj zemlji. Rusko ministarstvo vanjskih poslova ističe u priopćenju da su "prijedlozi i izjave koji su se čuli u Istanbulu o izravnoj potpori, pa i vojnoj i logističkoj, naoružavanju oporbe (...) svakako u suprotnosti s nastojanjima na mirnom rješavanju sukoba". Rusija je u ponedjeljak istaknula da glavna zadaća i dalje mora biti provedba plana Kofija Annana, posebnog izaslanika UN-a i Arapske lige za Siriju, koji treba zaustaviti nasilje. I sirijski službeni tisak kritizirao je u ponedjeljak međunarodnu konferenciju u Istanbulu, kao i "naftne monarhije", optuživši ih da potiču nasilje u Siriji gdje režim u krvi guši pobunu što je izbila prije više od godinu dana.
BEJRUT - Jedanaest je ljudi ubijeno, a nekoliko je ranjeno u ponedjeljak u Siriji, najviše na sjeveru zemlje gdje vojska i dalje vodi napade na uporišta pobunjenika, izvijestio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (OSDH). Dva civila i pet dezertera ubijeni su u pucnjavi i eksplozijama granata tijekom ofenzive vođene u ponedjeljak ujutro u selu Haas, precizira nevladina organizacija. Vladine snage su zapalile nekoliko kuća ljudi koji su pobjegli i uhitile više desetaka civila. Ostale su žrtve pale u drugim dijelovima Sirije. Nova nasilja se zbivaju dan nakon sastanka u Istanbulu "Prijatelja Sirije" s kojeg je pozvano na određivanje "roka" kada će Damask primjeniti mirovni plan Kofija Annana, ali se nije izjasnilo u vezi naoružavanja pobunjenika. Sirijski tisak taj sastanak naziva "novim neuspjehom". U nedjelju je u nasilju poginulo najmanje 40 ljudi diljem Sirije, prema podacima OSDH-a koji drži da je od početka narodne pobune stradalo blizu 10.000 ljudi.
MOSKVA - Razarač iz sastava ruske crnomorske flote na zadatku je u Sredozemnom moru, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik mornarice, a drugi izvori dodaju da treba uploviti u jednu sirijsku luku. "Razarač Smetljivi pod zapovijedanjem kapetana Viktora Skokova isplovio je proteklog vikenda iz Sevastopolja prema tjesnacima (Bosporu i Dardanelima). Posada će obaviti zadatke u Sredozemnom moru", rekao je za agenciju Interfaks kapetan Vjačeslav Truhačov, ne navodeći druge pojedinosti. Vojno-diplomatski izvor rekao je pak za agenciju Ria Novosti da je brod opremljen raketama, da je sposoban za protupodmorsko djelovanje i zračnu obranu te da će se zaustaviti u sirijskoj luci Tartusu, jedinoj pomorskoj bazi kojom Rusija raspolaže na Sredozemlju. Rusija, koja je još iz vremena Sovjetskog Saveza saveznica Damaska, velikog kupca ruskog oružja, blokirala je dvije rezolucije u UN-u kojima se osuđuje gušenje narodne pobune u kojoj je u više od godinu dana ubijeno desetak tisuća ljudi, po podatcima Sirijskog opservatorija za ljudska prava (OSDH).
PODGORICA - U ponedjeljak i utorak u Podgorici se održava sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Europske unije (EU) i Crne Gore (POSP) koji će zajednički donijeti nove preporuke vezane uz nastavak procesa pridruživanja Crne Gore europskim integracijama. Predsjedatelj izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom Eduard Kukan izjavio je uoči sastanka kako je "Crna Gora šampion u procesu europskih integracija među zemljama zapadnog Balkana", navodeći da su europski parlamentarci svakom svojom posjetom svjedoci napretka zemlje. POSP se sastaje dva puta godišnje, u Bruxellesu i Podgorici, nakon čega se donosi zajednička deklaracija i preporuke koje se upućuju crnogorskim i europskim institucijama koje odlučuju o daljim koracima Crne Gore na putu ka Uniji. Kukan je rekao nada da da će nakon uspješnih pregovora s Hrvatskom, Crna Gora nastaviti taj put. Crnogorski mediji prenijeli su kako su europski parlamentarci svojim crnogorskim kolegama predložili da se u zajedničkoj deklaraciji navede kako je radi daljeg napretka Crne Gore potrebno procesuiranje korupcije među visokim dužnosnicima "sve do konačne presude".
LONDON - Trideseta godišnjica početka rata za Malvine obilježava se diskretno u ponedjeljak u Argentini i Velikoj Britaniji pri čemu obje strane ratom riječima ustraju na svome pravu na to otočje u Atlantiku. Britanski premijer David Cameron u ponedjeljak je argentinski napad na to otočje prije 30 godina nazvao "činom agresije" te istaknuo da je Velika Britanija "čvrsto odlučna braniti pravo stanovništva Falklanda (kako Britanci nazivaju Malvine) na pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti". Argentinska predsjednica Cristina Kirchner treba održati govor u Ušaiji, središtu Ognjene zemlje, pokrajine kojoj u očima Argentinaca pripadaju Malvini. Kirchner će zapaliti plamen i otvoriti spomenik za 649 vojnika palih u sukobu od 2. travnja do 14. lipnja 1982. Malvini, smješteni u vodama na krajnjem istoku Argentine, nekih 13.000 kilometara od Londona, pod upravom su Velike Britanije od 1833., no Buenos Aires tvrdi da pripadaju Argentini. Udovica britanskog vojnika poginulog 21. svibnja 1982. kada su Argentinci napali brod HMS Argonaut, zapalila je u ponedjeljak ujutro svijeću u memorijalnoj kapeli u Alrewasu u središnjoj Engleskoj na kratkoj svečanosti komemoracije. Svijeća treba simbolički gorjeti 74 dana koliko je trajao argentinsko-britanski sukob. Spomenik za 255 britanskih vojnika palih u tome ratu bit će svečano otvoren u Alrewasu 20. svibnja u nazočnosti 600 veterana i njihovih obitelji te predstavnika britanske vlade.
PNOM PEN - Predsjedništvo Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) koje je poslalo promatrače na djelomične parlamentarne izbore u Mianmaru u nedjelju, ocijenilo je u ponedjeljak da su oni bili "slobodni, pravedni i transparentni". Ti povijesni djelomični izbori vođeni su "slobodno, pravedno i transparentno uz sudjelovanje 17 političkih stranka, uključujući i Nacionalnu ligu za demokraciju (NLD)" oporbene čelnice Aung San Suu Kyi, ocijenio je predjenidštvo ASEAN-a. "Unatoč pritužbama za nepravilnosti i zastrašivanja, to izaslanstvo nije zabilježilo nijedan incident koji bi ugrozio proces ili rezultate". Još nije objavljen službeni rezultat izbora. Predsjedništvo ASEAN-a je pozvalo Zapad na ukidanje gospodarskih sankcija Mianmaru.
KIJEV - Ukrajinsko državno odvjetništvo priopćilo je u ponedjeljak da će se oporbena čelnica i bivša premijerka Julija Timošenko liječiti u ukrajinskoj bolnici, izvan zatvora u kojemu trenutačno služi kaznu. "Glavni državni odvjetnik Viktor Pšonka (...) naredio je zatvorskoj službi i ministarstvu zdravstva da organiziraju pregled i liječenje zatočene Timošenko u specijaliziranoj medicinskoj ustanovi izvan (zatvorskog) kompleksa" u Harkivu, na istoku Ukrajine, ističe odvjetništvo u priopćenju. Njemačka vlada trenutačno pregovara s Kijevom o liječenju Timošenko u Njemačkoj. Ukrajinska glasila su koncem ožujka objavila izvješće, navodeći da su ga sastavili njemački liječnici, po kojemu Timošenko boluje od hernije diska i prijeko joj je potrebno liječenje u "specijaliziranoj klinici" izvan zatvora, i to "što prije". Timošenko, simbol prozapadne "Narančaste revolucije" 2004., osuđena je u listopadu na sedam godina zatvora zbog "zlouporabe vlasti" dok je bila predsjednica vlade. Ta je afera potaknula krizu između Kijeva i Europske unije koja drži da je osuda politički motivirana.
ISLAMABAD - Pakistanski sud optužio je tri udovice i dvije kćeri bivšeg vođe Al Kaide Osame bin Ladena zbog ilegalnog boravka u zemlji i osudio ih na 45 dana zatvora, objavili su u ponedjeljak njihovi odvjetnici. To znači da će u zatvoru provesti 14 dana, jer im se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 3. ožujka. Obitelj Bin Ladena bit će na kraju deportirana u njihove matične zemlje, rekli su odvjetnici. Analitičari kažu da se Pakistan odlučio na blagu kaznu kako članovi obitelji ne bi otkrili pojedinosti o njihovu boravku u Pakistanu. Kada odu iz Pakistana, Bin Ladenova obitelj mogla bi objaviti detalje kako se nekoć najtraženiji čovjek na svijetu godinama mogao skrivati u Pakistanu, američkom savezniku, najvjerojatnije uz pomoć pojedinaca iz moćnog vojnog i obavještajnog aparata.