Istaknuto je to danas na konferenciji "e-biz2012", koja se održavati od 26. do 28. ožujka, a koja je u organizaciji riječke tvrtke Case u zagrebačkom Hypo Expo centru okupila blizu 200 sudionika.
Govoreći o promjenama u Hrvatskoj po pitanju e-Računa i e-Poslovanja, predstavnica Ministarstva gospodarstva Ema Culi je navela da su Povjerenstvo za e-Račun i Nacionalno vijeće za elektroničko poslovanje, u suradnji sa stručnjacima i Ministarstvom financija. izradili izmjene Pravilnika o PDV-u, koje su lani u kolovozu i usvojene, i kojima se došlo do izjednačavanja papirnatog i e-Računa.
Trenutno u Hrvatskoj, po njenim informacijama, oko 550 korisnika POS-a koristi e-Račun, ali treba još vremena da se vidi koje su sve prepreke zbog čega se u okviru Nacionalnog vijeća planira uspostaviti posebno tijelo u kojem bi bili stručnjaci, a cilj je otklanjanje tih prepreka.
Napominje i da u primjeni e-Računa, pa i e-Trgovine, Hrvatska i nije tako loša u odnosu na zemlje članice EU-a jer i u njima još uvijek postoje brojne prepreke za tu primjenu, među kojima je i dalje jedna od najvećih nepovjerenje potrošača, pravna nesigurnost te nedostatan sustav kontrole i nadzora.
Smatra da u Hrvatskoj ima dosta prostora za rast korištenja e-Računa tim više što sve više ljudi, domaćinstava i tvrtki imaju pristup internetu preko kojeg je prošle godine kupovalo 39 posto stanovništva ili 7 posto više nego 2010. I hrvatske su tvrtke prošle godine pojačano prodavale putem interneta, njih 26 posto ili 2 posto više, ali to još nije dovoljno s obzirom na mogućnosti, istaknula je Culi.
Iznoseći novosti iz EU regulative Dijana Dimov iz Ministarstva gospodarstva te Darko Gulija iz tvrtke InfoDom, ujedno i predstavnici Hrvatske u raznim europskim tijelima za e-Poslovanje i primjenu e-Računa, naglasili su kako glavni EU dokumentu za to područje "Digital Agenda for Europe" predviđa da do 2020. u EU e-Račun postane prevladavajući oblik fakturiranja.
Do 2016. predviđa se potpuni prelazak na e-Nabavu, a od 1. siječnja 2013. jednako tretiranje papirnatog i e-Računa.
Gulija je iznio podatke po kojima je prošle godine 31 posto tvrtki u EU koristilo e-Račun, pri čemu je to činilo 42 posto velikih i 22 posto malih i srednjih tvrtki. Još uvijek je u Europi uz ostalo problem osiguranja konzistentnog pravnog okvira za razmjenu e-Računa, a zemlje članice trebaju donijeti strategiju za promociju e-Računa, naglasio je.
Kazao je da po podacima Eurostata Hrvatska ima oko 30 posto e-Računa, što nije baš realan podatak jer se tu u obzir uzima sve što se razmjenjuje elektroničkim putem a ne samo e-Računi.
Važniji je podatak da je u Hrvatskoj prošle godine razmijenjeno 2,9 milijuna e-Računa, što po ocjeni stručnjaka Ranka Smokvine, nije loše. S obzirom da je to neslužbeni podatak pozvao je Državni zavod za statistiku da počne i s takvim istraživanjem kako bi se točno znalo na čemu smo.