BRUXELLES - Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić razgovorala je u četvrtak u Bruxellesu s glavnim tajnikom NATO-a Andersom Fogh Rasmussenom o stanju u regiji i NATO-ovoj operaciji u Afganistanu u kojoj sudjeluje i Hrvatska. Pusić je nakon sastanka izjavila da je Rasmussen prihvatio poziv da ovoga ljeta sudjeluje na Croatia summitu u Dubrovniku na kojem će se razgovarati o iskoristivosti hrvatskog iskustva iz pristupnih pregovora s EU-om u izgradnje države, prenošenju toga iskustva zemljama u regiji te o mogućnosti da se dio tih iskustava iskoristi u postkonfliktnim društvima u zemljama južnog Sredozemlja. NATO bi do 2014. trebao postupno smanjivati svoju nazočnost u Afganistanu i prepuštati svoju ulogu afganistanskim snagama sigurnosti. Pusić je rekla da će hrvatski kontingent u Afganistanu i sljedeće godine ostati na ovogodišnjoj razini, dok će se 2014. početi smanjivati, a nakon toga naglasak će se stavljati na obuku i osposobljavanje afganistanskih snaga. "Hrvatska je možda više zainteresirana za civilnu prisutnost. Jedna od tema je pitanje održivih promjena kroz obrazovanje žena i djevojčica u Afganistanu, što je faktor trajne održivosti promjena, o čemu smo također razgovorali", rekla je Pusić. Pusić će u četvrtak navečer zajedno s kolegama iz ostalih 27 zemalja članica EU-a sudjelovati na sastanku sa šefovima diplomacija zemalja kandidata - Srbije, Crne Gore, Makedonije, Islanda i Turske. Na marginama sastanka ministrica Vesna Pusić susrest će se s turskim ministrom vanjskih poslova Ahmetom Davutogluom i srbijanskim ministrom vanjskih poslova Vukom Jeremićem. Pusić je u Bruxelles doputovala iz Washingtona gdje se sastala s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton. Istaknula je kako nosi vrlo pozitivno dojmove o tom posjetu. "Mogu reći da je hrvatska vlada dobila podršku za svoju vanjsku politiku u regiji. Ja sam taj sastanak razumjela kao neku vrstu ocjene u kojoj mjeri je Hrvatska u stanju biti partner kada se govori o stabiliziranju regije. Mislim da je prva ocjena bila dobra i pozitivna", rekla je Pusić.
BRUXELLES - Hrvatska je pozvana u Europsku obrambenu agenciju (EDA), u kojoj će do ulaska u članstvo biti promatrač, a čija je uloga razvijanje obrambenih sposobnosti Europske unije, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović. Ministar Kotromanović sudjelovao je u četvrtak u Bruxellesu na sastanku Vijeća za vanjske poslove, koje se u formatu ministara obrane sastaje dvaput godišnje. Na marginama ministarskog sastanka, sastao se Upravni odbor Europske obrambene agencije. To je najmlađa europska agencija u kojoj sudjeluje sve zemlje članice EU-a osim Danska, koja ima izuzeće u obrambenim pitanjima. Osnovna zadaća EDA-e je razvoj obrambenih sposobnosti u području upravljanja krizama i poboljšanje suradnje u razvoju naoružanja. "Hrvatska je zainteresirana za sudjelovanje u Europskog obrambenoj agenciji", rekao je Kotromanović, dodajući da Hrvatska ima "zanimljivu" obrambenu industrija koja ima izgleda plasirati svoje proizvode u inozemstvu. "Imamo zanimljivu, iako ne jaku i veliku, obrambenu industriju, ali to što imamo je jako dobro. Mi kroz bilateralne kontakte nastojimo pomoći kako bi joj otvorili vrata za nova tržišta", rekao je Kotromanović. Ministri obrane su dogovorili da se krene u razvoj tehnologije za punjenje gorivom zrakoplova u zraku, u čemu Europa zaostaje za Sjedinjenim Državama. Za vrijeme zračnih napada u Libiji, zrakoplovi iz zemalja članica EU-a, koje su sudjelovale u operaciji, morale su se osloniti na Sjedinjene Države. Na sastanku je bilo riječi i o vojnim operacijama Zajedničke europske sigurnosne i obrambene politike u BiH te u Somaliji. Sastanak je održan pod predsjedanjem Visoke predstavnice za vanjsku politiku Catherine Ashton uz prisustvo glavnog tajnika NATO-a Anders Fogh Rasmussena.
BRUXELLES - Hrvatska ima dobre izglede da se nađe na mjestu budućih europskih prometnih koridora, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić. Antešić je sudjelovao na sastanku Vijeća ministara prometa zemalja članica Europske unije, gdje je izložio hrvatska stajališta o uključivanju hrvatskih prometnih pravaca u Transeuropske prometne mreže (TEN-T). "Mislim da imamo dobre izglede da se izborima za neke, nama važne koridore, prije svega koridor 10 - Ljubljana - Zagreb - Beograd te koridor 5b - mađarska granica - Zagreb-Rijeka. Imamo potporu i dobru priliku da se nađemo na mjestu budućih koridora jer bi u suprotnom bili izolirani otok", rekao je Antešić. Na Vijeću se raspravljalo o prijedlogu Uredbe o smjernicama za razvoj TEN-T, kojom se sadašnja mreža cesta, željezničkih pruga, zračnih luka i unutarnjih plovnih putova namjerava spojiti u jedinstvenu prometnu mrežu. Europska komisija je u listopadu prošle godine predložila ovu uredbu kojom su definirane glavna prometna mreža, koja bi imala prioritet u smislu sufinanciranja iz EU fondova, i sveobuhvatna prometna mreža. Prema prijedlogu Komisije, glavna mreža trebala bi biti dovršena do 2030., a sveobuhvatna do 2050. Na glavnu prometnu mrežu naslanjala bi se sveobuhvatna mreža na regionalnoj i nacionalnoj razini, koju bi uglavnom financirale zemlje članice uz mogućnost sufinanciranja iz europskih fondova. Cilj je da većina građana EU-a do 2050. godine ne bude udaljena više od 30 minuta vožnje od te sveobuhvatne mreže.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem primio je u u četvrtak u nastupni posjet veleposlanicu Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj Stellu Ronner-Grubačić, a u razgovoru dvoje dužnosnika istaknuta je važnost nastavka reformi, prije svega na području pravosuđa, priopćeno je iz Ureda predsjednika Sabora. "Odnosi Hrvatske i Nizozemske su vrlo dobri i bez otvorenih pitanja, a očekujemo i intenziviranje dijaloga u cilju još bolje suradnje", kazao je predsjednik Sabora na početku razgovora s nizozemskom veleposlanicom. "Činjenica, da je Hrvatska dobila potporu Nizozemske na putu prema Europskoj uniji od velikog je značaja", istaknuo je predsjednik Šprem i ukazao na važnost nizozemske podrške i za ratifikaciju hrvatskog Ugovora o pristupanju. Pozdravio je najavljeni dolazak Odbora za europske poslove Zastupničkog doma nizozemskog parlamenta početkom lipnja ove godine. "Borba s korupcijom donosi prve značajne rezultate u Hrvatskoj", naglasio je Šprem uz napomenu da su sudski procesi još u tijeku, zbog čega još nisu donesene presude u najvećim postupcima. Ronner-Grubačić je kazala da je proces ratifikacije u Nizozemskoj već započeo uz pojašnjenje da je ta procedura dugotrajna. Parlament će pozorno pratiti izvješće o pretpristupnom monitoringu u svibnju kao i ono koje će biti objavljeno na jesen, najavila je veleposlanica i ukazala na važnost posjeta Odbora za europske poslove nizozemskog Zastupničkog doma Hrvatskoj jer "želimo da posjet bude informativan i koristan za obje strane".
MOSTAR - Banjolučki biskup Franjo Komarica upozorio je na završetku zasjedanja Biskupske konferencije BiH u četvrtak da se i u protekloj godini smanjio broj Hrvata katolika u BiH, objasnivši to nejednakošću, pravnom nesigurnošću i gospodarskim problemima. "Na žalost, sa završetkom prošle godine nastavljen je negativni trend. Zabilježili smo pad broja Hrvata katolika u odnosu na godinu dana ranije u svim biskupijama pa tako i ovdje u biskupiji u Mostaru gdje je to ipak manje izraženo", rekao je biskup Komarica. Pri tome je rekao kako su biskupije provele svojevrsni popis na temelju blagoslova kuća potkraj prošle godine ne iznoseći brojke o stanju Hrvata katolika. "Mortalitet je daleko veći u svim župama, a nestajanju Hrvata katolika pogoduje nejednakost, pravna nesigurnost i ekonomska nestabilnost", dodao je banjolučki biskup. Po njegovim riječima te dramatične informacije s osobitom pozornošu prati Sveta Stolica i papa osobno. "Drago mi je da nas čuje Papa, ali bi bili i sretniji da nas čuju domaći političari i da se time pozabave", rekao je Komarica. Među većim problemima ocijenio je što se ne dopušta povratak prognanika. Samo u posljednjih dvadeset dana primio je čak 600 zahtjeva za povratak svojim prijeratnim ognjištima. Po njegovim riječima nedavno je razgovarao i s predsjednikom Ivom Josipovićem, predsjednikom Sabora Borisom Špremom te s voditeljicom ureda za odnose s Hrvatima izvan Hrvatske Darijom Krstičević, koji su obećali snažniju potporu procesu povratka Hrvata katolika u BiH.
BEOGRAD - Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić u četvrtak je, komentirajući najavu hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić da će Hrvatska poduprijeti kandidata Litve za mjesto predsjednika opće skupštine UN, izjavio kako svaka zemlja ima svoje suvereno pravo odlučuivati kada je riječ o međunarodnim kandidaturama. "Srbija ima načelo da podupire zemlje u susjedstvu, zemlje iz regije, to je neka vrsta običaja kad je riječ o zapadnom Balkanu", kazao je Jeremić u izjavi iz Bruxellesa koju prenosi srbijanska agencija Tanjug. Jeremić, koji je srbijanski kandidat za mjesto predsjednika opće skupštine UN, ustvrdio je kako svaka zemlja ima apsolutno suvereno pravo donositi svoje odluke kad je riječ o potpori drugim zemljama u međunarodnim tijelima te da je stvar Hrvatske koga će poduprijeti, prenijela je ta agencija. Jeremić će u Bruxellesu u četvrtak na večer sudjelovati na sastanku šefova diplomacija zemalja članica Europske unije i zemalja kandidata za članstvo u Uniji, dok se u petak očekuje i njegov susret s Vesnom Pusić. Ministrica Pusić u utorak je izjavila kako je Hrvatska obećala poduprijeti Litvu za dužnost predsjednika opće skupštine UN-a i da se Hrvatska drži svoje riječi, te time neizravno potvrdila da službeni Zagreb neće poduprijeti kandidaturu Jeremića.
STRASBOURG - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy nazvao je "čudovištem" i "fanatikom" serijskog ubojicu Mohameda Meraha kojeg je policija ustrijelila u četvrtak pošto je na jugozapadu Francuske hladnokrvno ubio sedam osoba. "Ove zločine nije počinio luđak. Luđak je neodgovoran. Ovo su zločini fanatika i čudovišta", rekao je predsjednik na predizbornom skupu u Strasbourgu. "Tražiti tumačenje za čin ovog fanatika i čudovišta, pokazati znak i najmanjeg razumijevanja prema njemu ili, što je još gore, tražiti i najmanju ispriku, bilo bi moralno neoprostivo", dodao je Sarkozy. Mohameda Meraha, dvadesettrogodišnjeg Francuza alžirskog podrijetla, ubila je policija hitcem u glavu nakon 32-satne opsade njegova stana u Toulouseu, gdje se bio zabarikadirao. Policija ga je tražila zbog ubojstva vojnika 11. ožujka, dvojice padobranaca 15. ožujka te troje djece i vjeroučitelja u židovskoj školi u Toulouseu 19. ožujka.
PARIZ - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy rekao je u četvrtak da će konzultiranje internetskih stranica koje promiču terorizam i zločine iz mržnje u Francuskoj biti smatrano kaznenim djelom te da će postrožiti nadzor ljudi koji su bili u inozemstvu radi ideološke indoktrinacije. "Bilo tko tko konzultira internetske stranice koje promiču terorizam ili pozivaju na mržnju i nasilje od sada će biti kažnjen za kazneno djelo", rekao je Sarkozy u televizijskom obraćanju nakon što je francuska policija ubila džihadista Mohameda Meraha (23) koji je u Toulouseu i Montaubanu ubio sedmero ljudi. "Francuska neće tolerirati prisilno novačenje ili ideološku indoktrinaciju na svojem tlu", rekao je, dodajući da će biti pokrenuta i istraga o tome koriste li se zatvori za širenje ekstremizma u Francuskoj.
PARIZ - Predsjednička kandidatkinja francuske krajnje desnice Marine Le Pen optužila je u četvrtak francuske vlasti da su siromašna predgrađa prepustile islamskim radikalima te je, samo koji tjedan prije izbora, zatražila da se više pozornosti posveti sigurnosti u zemlji. Le Pen, treća u anketama uoči izbora, izjavila je to pošto su u zadnjih desetak dana u Toulouseu ubijena trojica vojnika te troje djece i jedan rabin u židovskoj školi. Njihov ubojica Mohamed Merah, francuski građanin alžirskoga podrijetla ubijen je u kiši metaka u policijskoj akciji. "Vlada se boji", rekal je Le Pen koja je francusku antiimigrantsku stranku Nacionalnu frontu lani preuzela od svoga oca Jean-Marie Le Pena. "Govorim to već deset godina. Cijele su četvrti u rukama islamističkih fundamentalista i danas ponavljam kako je ta opasnost podcijenjena", rekla je za radio France Info. Optužila je francuske obavještajne službe što nisu otkrile ubojicu Mohameda Meraha unatoč činjenici što je više puta bio uhićen i što se hvalio da radi za al Kaedu.
LJUBLJANA - Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Thomas Hammarberg upozorio je u četvrtak u Ljubljani na položaj "izbrisanih" neslovenaca i romske zajednice, na kraju svog dvodnevnog posjeta Sloveniji. Hammarberg je na konferenciji za novinare u Ljubljani rekao da je položaj romske zajednice i njezina društvena integracija bolja u slovenskom Prekmurju nego u jugoistočnom dijelu države, gdje postoje teškoće u njenu položaju položaju i odnosima s većinskim stanovništvom. U pogledu položaja "izbrisanih" neslovenaca, a riječ je o ljudima podrijetlom iz bivših jugoslavenskih republika koji su nakon osamostaljenja Slovenije izgubili pravo boravišta i socijalna prava, Hammarberg je rekao da mnogi od njih još nisu ostvarili svoja prava i da oni koji pokušavaju riješiti svoj status još uvijek imaju teškoće. "Vrijeme je da se nakon 20 godina to pitanje riješi", rekao je Hammarberg. On je posjetio Sloveniju u okviru oproštajnog posjeta jugoistoku Europe, tijekom kojega je boravio i u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, budući da se njegov mandat na položaju povjerenika za ljudska prava uskoro završava.
LJUBLJANA - Slovenski ministar financija Janez Šušteršič izjavio je u četvrtak da vlada želi da parlament što prije usvoji rebalans proračuna za ovu godinu s mjerama štednje, ali da ih je prethodno potrebno uskladiti sa socijalnim partnerima. "Proračunski deficit ove godine ne smije prijeći tri posto", rekao je Šušteršič nakon zatvorene sjednice gospodarsko-socijalnog vijeća, na kojoj su sudjelovali vlada, sindikati i poslodavci. Slovenski su mediji objavili da vlada u prijedlogu smanjivanja deficita i stabilizacije javnih financija predlaže niz nepopularnih mjera, kao što je ukidanje dvaju neradnih dana u godini, umirovljenje većeg broja zaposlenih u javnoj upravi i smanjenje naknada za nezaposlene i rodilje te da u drugoj polovici godine može doći i do smanjenja plaća u javnom sektoru i socijalnih transfera. Ne želeći iznositi konkretne prijedloge i brojke, Šušteršič je rekao da slovenska vlada mora početi djelovati na stabilizaciji javnih financija i smanjenju proračunskog deficita kako bi se pokazala vjerodostojnom u Europskoj uniji.
NEW YORK - Posebni UN-ov izaslanik u Sijera Leoneu zatražio je u četvrtak od vlade tumačenje u vezi s kupnjom oružja vrijednog više milijuna dolara namijenjena jednom odjelu policije u Sijera Leoneu. Na sjednici Vijeća sigurnosti posvećenoj Sijera Leoneu, Michael von der Schulenburg istaknuo je da ta isporuka oružja izvršena u siječnju potiče "veliku zabrinutost". To "jurišno oružje" namijenjeno je jednoj paravojnoj postrojbi, odjelu za operativno djelovanje, čiji se broj pripadnika nedavno povećao. Ta isporuka obuhvaća "strojnice i ručne bacače", dodao je. "Sijera Leone nije pod zabranom uvoza oružja, ali s obzirom na napredak u uspostavi mira i sigurnosti u zemlji i razmjerno nisku stopu kriminala, pitamo se zašto bi policiji trebalo takvo oružje", istaknuo je. Predsjednički izbori raspisani za 17. studenog bit će "velik izazov za demokraciju koja se rađa" u Sijera Leoneu, ocijenio je UN-ov čelnik. Michael von der Schulenburg će uskoro napustiti dužnost UN-ova izaslanika i to, kako navode diplomati, nakon pritužba vlade u Freetownu koja je od UN-a zatražila njegov opoziv. Na kraju sjednice zamjenik britanskog veleposlanika Philip Parham upozorio je, ne imenujući izravno Schulenburga, da UN mora "koliko je god moguće nastojati da ne ostavlja dojam kako vlada u zemlji domaćinu može odlučivati o vodstvu UN-ova izaslanstva zbog razloga koji nisu valjani".
RIM - Tri nova trupla pronađena su u potopljenom dijelu broda Coste Concordije koji se 13. siječnja nasukao na talijanskom otočiću Gigliu, u Toscani, priopćio je u četvrtak ravnatelj talijanske civilne zaštite Franco Gabrielli. U brodolomu su život izgubile 32 osobe, dosad su pronađena trupla 28 osoba, uključujući i ova nova tri, a za četirima se još traga. Kruzer Costa Concordia na kojemu je bilo 4.229 osoba, među kojima 3.200 putnika iz šezdeset zemalja svijeta i tisuću članova posade, nasukao se 13. siječnja na hridi u blizini otočića Giglia, u zaštićenom toscanskom arhipelagu. Nakon nesreće osnovano je više udruga stradalih a u Italiji, Francuskoj i Sjedinjenim Državama podignute su tužbe protiv Coste Crocierea, vlasnika Concordije. Kapetanu broda Francescu Schettinu, prvom časniku Ciru Ambrosiu i još sedmero zaposlenika Coste Crocierea sudi se na talijanskom sudu zbog ove nesreće. Tereti ih se za ubojstvo iz nehata, brodolom i nedostatak komunikacije s pomorskim vlastima. Kapetana se usto goni zbog napuštanja broda u vrijeme evakuacije putnika.
ŽENEVA - Tri djevojčice teško ozlijeđene u autobusnoj nesreći koja se 13. ožujka dogodila u Sierreu, u Švicarskoj, prevezene su u četvrtak zrakoplovom u Belgiju, priopćio je sveučilišni bolnički centar u Lausannei gdje su se liječile. "Nakon tjedan dana liječenja na odjelu intenzivne njege tri djevojčice stradale u Valaisu otpuštene su iz bolnice tijekom dana i prevezene su u Belgiju", ističe bolnica u priopćenju. Zdravstveno stanje triju djevojčica u dobi od dvanaestak godina "bolje je od ponedjeljka, osobito na neurološkom polju. Više im ne treba stalna pomoć respiratora", dodaje bolnica. "Putovanje je proteklo bez problema i skrb za djevojčice su sada preuzele liječničke ekipe i bolničko osoblje u Louvainu", dodaje bolnica.
DUBLIN - Istraga je pokazala da je nekadašnji irski premijer bertie Ahern lagao o podrijetlu novca uplaćenog na račune koji se povezuju s njime, kaže se u četvrtak u dugoočekivanu izvještaju o poslovanju jednog od arhitekata zlosretnoga irskog ekonomskog buma. To je objavljeno četiri godine pošto se irsko gospodarstvo urušilo pod teretom desetljeća ekonomskog i bankarskog buma koji su uzgojili Ahern i njegova stranka Fianna Fail. Prije godinu dana bijesni su građani na izborima smijenili tu stranku s vlasti. Ahern, nekad jedan od europskih premijera s najdužim stažem, u priopćenju u četvrtak objavio je kako proučava novo izvješće i kani ga komentirati. Vlada je najavila da će taj izvještaj u kojem se ponašanje dvojice Ahernovih kolega iz Fianna Faila opisuje kao korumpirano proslijediti policiji i državnom odvjetniku. Ahern je otišao jer je Mahonov tribunal, nazvan po Alanu P. Mahonu, sucu koji njime predsjeda, posebno tijelo osnovano 1997. radi istrage o odnosu političara i investicijsko-građevinarskog lobija koji je izvukao goleme profite u prenamjeni zemljišta u građevinsko već bio objavio neke podatke koji su zasjenili njegova postignuća poput postizanja mirovoga sporazuma u Sjevernoj Irskoj. Mahonov tribunal objavio je u izvještaju kako odbacuje velike dijelove Ahernova svjedočenja.
KUNDUZ, Afganistan - Najmanje 22 ljudi poginulo je u lavini koja se u srijedu obrušila na jedno selo na sjeveroistoku Afganistana, kazali su u četvrtak afganistanski dužnosnici. Selo se nalazi u okrugu Vahan u sjeveroistočnoj pokrajini Badahsan, na granici s Kinom. Lavina se dogodila u srijedu, no za nju se zbog zabačenosti sela doznalo tek u četvrtak. Po podacima dostupnim stranim agencijama, lavine u Afganistanu ovaj su mjesec usmrtile više od stotinu ljudi.
WASHINGTON - Zalihe pitke vode vjerojatno neće biti dovoljne da bi zadovoljile globalnu potražnju do 2040., što će povećati političku nestabilnost, usporiti gospodarski rast i ugroziti svjetska tržišta hrane, po američkom obavještajnom izvješću objavljenom u četvrtak. U izvješću Ureda ravnatelja Nacionalne obavještajne službe navodi se da će se područja poput južne Azije, Bliskog istoka i sjeverne Afrike suočiti s velikim izazovima kada je riječ o opskrbi vodom koji bi mogli ugroziti proizvodnju hrane i energije. Izvješće ne očekuje rat zbog vode u idućih deset godina, no rizik sukoba povećat će se s rastom potražnje za vodom u svijetu koja će vjerojatno premašiti sadašnje održive zalihe za 40 posto do 2030. "Nakon deset godina uočili smo da rizik raste", rekao je jedan visoki američki obavještajni dužnosnik. "Ovisi o tome što pojedine države čine i koje akcije poduzimaju upravo sada kako bi riješile pitanja upravljanja vodom između država", dodao je. Voda će također postati sredstvo pritiska između država. "Korištenje vode kao oružja ili za promicanje terorističkih ciljeva također će postati vjerojatnije", kaže se u izvješću i upozorava da je ranjiva infrastruktura za vodoopskrbu primamljiv cilj.
ZAGREB/TOULOUSE - Mohamed Merah snimao je kamerom ubojstva koja je hladnokrvno počinio, a sam je ubijen metkom u glavu, rekao je u četvrtak državni odvjetnik o islamistu za kojeg je odgovornost preuzeo magrepski ogranak Al Kaide, no o kojem nema službenih tragova boravaka u Pakistanu i Afganistanu. Specijalne postrojbe koje su u četvrtak izvele napad na stan sedmerostrukog ubojice iz Toulousea usmrtile su ga "metkom u glavu" i u "legitimnoj obrani", rekao je državni odvjetnik novinarima. Raid, elitna postrojba francuske policije, dobila je naredbu "učiniti sve što može da Meraha privede živog" te "pucati isključivo u legitimnoj obrani", rekao je Francois Molins na konferenciji za novinare. "I upravo zato jer su činili sve što je moguće, operacija (opsade Mohameda Meraha koji se zatvorio u stan) trajala je tako dugo i dovela u opasnost Raid čijih je pet članova ranjeno", rekao je Molins. Ubojica je snimio tri ubojstva i postavio snimke na internetu, rekao je Molins. "Vojnika je ubio s dva metka i pritom izgovorio "Ubijaš moju braću, a ja te ubijam tebe". a 15. ožujka ubio je vojnike u Montaubanu i pobjegao na skuteru izvikujući "Alahu Akbar", rekao je tužitelj. Merah je snimio i pokolj nad troje djece i rabinom što ga je u ponedjejak ujutro počinio u židovskoj školi u Toulouseu, rekao je Molins.
LJUBLJANA - Predstavnici triju najbrojnijih vjerskih zajednica u Sloveniji u četvrtak su se zajedničkom izjavom izjasnili protiv proširivanja pojma obitelji na istospolne zajednice te mogućnosti da istospolni partneri usvajaju djecu, kako je predviđeno novim obiteljskim zakonom o kojemu će Slovenci u nedjelju odlučivati na referendumu. "Zajedno izjavljujemo da su brak i obitelj bitni za razvoj ljudske osobe i društva. Zbog toga smo svi zajedno dužni štititi vrijednost bračnog zavjeta i obitelji kao zajednice muža, žene i djece", navodi se među ostalim u zajedničkoj izjavi Rimokatoličke crkve, Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Islamske zajednice u Sloveniji koju su na konferenciji za novinare u Ljubljani predstavili ljubljanski nadbiskup Anton Stres, paroh Tomo Ćirković i muftija Nedžad Grabus. Novi obiteljski zakon kojega je parlament lani prihvatio, ali će se primjenjivati samo ako bude potvrđen na referendumu u nedjelju, obitelji definira kao zajednicu djeteta koje živi s jednim ili oba roditelja, ili "s drugom odraslom osobom ako ona brine za dijete i prema njemu ima zakonski određene obveze i prava". Novi obiteljski zakon dopušta i mogućnost da partner u istospolnoj zajednici usvoji dijete partnera iz njegove prijašnje heteroseksualne veze. To je izazvalo protivljenje dijela javnosti i religijskih zajednica koje vjeruju da se time izjednačuju homoseksualne zajednice s klasično shvaćenom obitelji kao bračnom zajednicom muškarca i žene, te njihove djece, te da bi to otvorilo mogućnost zamjenskog materinstva ili umjetne oplodnje za potrebe istospolnih parova.
BAMAKO - Amadou Toumani Toure, predsjednik Malija koji je noću na četvrtak svrgnut vojnim udarom, u vojnom je logoru na sigurnom uz predsjedničku gardu, rekao je vojni izvor agenciji AFP koja prenosi da je Francuska najavila prekid suradnje s Malijem i pozvala na ponovnu uspostavu ustavne vlasti. "Predsjednik je u Bamaku, nije u veleposlanstvu. U vojnom je logoru odakle upravlja zapovjedništvom", rekao je za AFP vojni izvor lojalan predsjedniku. Ranije je jedan dužnosnik rekao da je predsjednik na sigurnom, kao i ministri sigurnosti i obrane, te dodao da su neki članovi vlade uhićeni. Francuska, koja je osudila vojni udar, pozvala je na poštivanje fizičkog integriteta predsjednika. "Francuska najoštrije osuđuje rušenje ustavnog poretka Malija. Poziva na ponovnu uspostavu ustavne vlasti i državnih institucija, na poštivanje slobode i temeljnih prava, napose prava predsjednika Amadoua Toumanija Tourea", rekao je ministar vanjskih poslova Alain Juppe. Najavio je "prekid sve sigurnosne suradnje s Malijem", no u izjavi je dodao kako će Pariz "nastaviti o pomagati stanovništvo, napose u hrani, a nastavit će i borbu protiv terorizma", prenosi agencija Reuters.