Komšić je pisanu ostavku stranačkom vodstvu uputio u ponedjeljak kasno poslijepodne, no njen sadržaj ostao je tajnom, a taj čin nije želio komentirati nitko od dužnosnika SDP-a.
"Dnevni avaz" tvrdi kako je tekst ostavke sadržan u tek dvije rečenice iz kojih proistječe kako podnosi ostavku na sve stranačke dužnosti te kako će istodobno nastaviti raditi u interesu BiH i socijaldemokracije.
"Avaz" također prenosi kako je ostavka "izazvala šok u SDP-u" te kako je zbunjena bila i većina stranačkih dužnosnika od kojih je odmah u ponedjeljak bezuspješno tražen komentar Komšićeve ostavke.
Predsjednik Glavnog odbora SDP-a Svetozar Pudarić, koji je boravio u Bihaću, kazao je tek kako je osobno veoma iznenađen Komšićevom odlukom. Novinarima je izjavio kako je s Komšićem proteklih dana redovito komunicirao, a pritom nije bilo nikakvih naznaka da hrvatski član državnog vrha priprema ovakvu odluku.
Željko Komšić u SDP-u je bio na dužnosti dopredsjednika i člana predsjedništva te glavnog odbora, a slovio je za odanog suradnika neprikosnovenog predsjednika stranke Zlatka Lagumdžije.
Prema medijskim nagađanjima navodno je upravo autoritaran način vođenja stranke, kakvoga prakticira Lagumdžija inzistirajući na bezuvjetnoj poslušnosti, bio temeljni razlog Komšićeve odluke da se povuče iz vodstva SDP-a i nastavi djelovati u toj stranci tek kao običan član.
SDP BiH su zbog sukoba s Lagumdžijom proteklih godina napustili brojni ugledni članovi te stranke poput nekadašnjeg člana Predsjedništva SFRJ Bogića Bogićevića, prvog predsjednika reformiranog SDP-a Nijaza Durakovića i ratnog člana Predsjedništva BiH Ive Komšića.
Komšićeva ostavka uslijedila je u trenutku kada se SDP suočava s velikom krizom u svojoj organizaciji u Unsko-sanskoj županiji. Predsjedniku županijskog SDP-a i ujedno i županijske vlade Hamdiji Lipovači, također članu najužeg vodstva SDP-a, prošlog je mjeseca na izvještajnoj skupštini izglasovano nepovjerenje. On se ponovo kandidirao za tu dužnost, no na dramatičnoj izbornoj skupštini koja je održana u noći između ponedjeljka i utorka nije dobio potrebnu potporu izaslanika. Prebrojavanje glasova, koje je okončano tek u pet sati ujutro, pokazalo je kako je za Lipovaču glasovalo manje od 50 posto izaslanika.
Član Predsjedništva SDP-a Alija Behmen kazao je kako stranački vrh sada mora donijeti odluku što dalje.
Potraje li kriza u SDP-u Unsko-sanske županije to će se odraziti i na funkcioniranje županijske vlade u kojoj ova stranka ima presudan utjecaj.
Lomovi u SDP-u uslijedili su u godini u kojoj će se u BiH provesti općinski izbori, koji su ujedno i prvi ozbiljan test za rejting stranaka nakon općih izbora provedenih 2010. godine. Tada su SDP i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika postale pojedinačno najutjecajnije stranske s najvećim brojem zastupnika u državnom i entitetskim parlamentima.