BEOGRAD - Četvorica bivših pripadnika srpskih paravojnih postrojbi u Hrvatskoj osuđena su u petak u ponovljenom suđenju pred višim sudom u Beogradu zbog ratnog zločina protiv civilnog pučanstva. Beogradski je sud dvojicu optuženih osudio na po 12, a drugu dvojicu na po 10 godina zatvora zbog ubojstva peteročlane obitelji Rakić u Ličkom Osiku u listopadu 1991. Po 12 godina zatvora dobili su, kao i u prvom suđenju, Čeda Budisavljević i Mirko Malinović, dok su Milan Bogunović i Bogdan Grujičić, koji su u prvom suđenju također osuđeni na po 12 godina, sada dobili po 10 godina zatvora. Srbijansko tužiteljstvo za ratne zločine nezadovoljno je po drugi puta izrečenom prvostupanjskom presudom u ovom predmetu i najavilo je kako će uložiti žalbu srbijanskom prizivnom sudu. Vijeće za ratne zločine prizivnog suda u Beogradu ranije je ukinulo prvostupanjsku presudu kojom su četvorica optuženih bili osuđeni na po 12 godina zatvora. Odluka je donešena nakon razmatranja žalbi koje su nakon prvostupanjske presude podnijeli tužitelj za ratne zločine i branitelji svih okrivljenih. Optužnica srbijanskog tužiteljstva za ratne zločine od 28. lipnja 2010. tereti Budisavljevića, Malinovića, Bogunovića i Grujičića za ubojstvo Mane Rakića, njegove supruge Lucije, sinova Dragana i Milovana Rakića i kćeri Radmile.
SUBOTICA - Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) i Demokratska stranka Borisa Tadića (DS) bit će koalicijski parteri na svibanjskim izborima na svim razinama, objavili su u petak hrvatski mediji u Vojvodini. Dvije stranke potpisale su u Beogradu i Novome Sadu ugovor o zajedničkom izlasku na izbore za republički i vojvođanski parlament, a takav dokument za lokalne izbore bit će potpisan u ponedjeljak u Subotici. "Polazište za razgovore s DS-om bila su zastupnička mjesta u Skupštini Srbije i Vojvodine te sudjelovanje naših predstavnika pri vojvođanskoj vladi i mjesnim upravama nekoliko općina. Drugim riječima, tražili smo da zadržimo pozicije koje smo imali poslije izbora prije četiri godine", izjavio je predsjednik DSHV-a Petar Kuntić. Kao važnu novinu, Kuntić ističe kako je sporazumom obuhvaćena obveza DS-a da imenuje osobe koje će biti posrednici između DSHV-a i državnih tijela radi rješavanja otvorenih pitanja hrvatske manjine u Srbiji. U toj su suradnji mogući problemi, ali čelnici DS-a su ljudi od riječi i nije vjerojatno da će DSHV biti oštećen, rekao je predsjednik DSHV-a. "U onome što je s Borisom Tadićem i ministrom Oliverom Dulićem bilo dogovoreno nismo bili iznevjereni", dodao je. U povodu potpisivanja sporazuma o koaliciji DSHV-a i DS-a predsjednik gradskog odbora DS-a Modest Dulić izjavio je kako je nastavak suradnje dviju stranaka logičan s obzirom na dosadašnje zajedničke nastupe na svim razinama vlasti u Vojvodini i Srbiji. DSHV je dosad imao zastupnike u Skupštini Srbije i Vojvodine te predstavnike u izvršnim tijelima države koji su na ta mjesta imenovani kao kandidati koalicije DSHV-a i DS-a.
TIVAT - Hrvatska građanska inicijativa, politička stranka Hrvata iz Boke Kotorske, pozvala je u petak crnogorske vlasti da pronađu počinitelje i osude govor mržnje i natpis na zidu osnovne škole u neposrednoj blizini predizbornog plakata te stranke u Tivtu uoči lokalnih izbora. Već nekoliko dana na zidu Osnovne škole Drage Milovića u Tivtu stoji natpis "Oj, ustaše neka, neka, duboka vas jama čeka", a nepoznati počinitelji izabrali su zid u čijoj je neposrednoj blizini veliki predizborni plakat Hrvatske građanske inicijative uoči izbora za općinsku skupštinu, navodi se u priopćenju stranke. U priopćenju se ističe kako nitko od onih koji bi to trebali učiniti nije reagirao te da uprava te škole nije učinila ništa kako bi uklonila taj šovinistički natpis. Od mjerodavnih tijela ta stranka zahtijeva da konačno, "bar ovaj put, pronađu počinitelje tog nedjela" te podsjeća na povijesnu ulogu hrvatskoga naroda na tom području. "Hrvati kao narod koji je civilizacijski i povijesno samo bogatio i oplemenjivao ovaj prostor i dalje će nastaviti borbu za bolju Crnu Goru kako bi ona bila zemlja međunacionalnoga i međuvjerskog sklada", ističe se u priopćenju. Ta stranka, koja se po svojemu programu posebice brine o ostvarenju prava i sloboda hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, ima jednog zastupnika u Skupštini Crne Gore i u koaliciji je s vladajućom Demokratskom partijom socijalista (DPS) i Socijaldemokratskom partijom (SDP) iako ne sudjeluju u crnogorskoj vladi. U Tivtu je u tijeku predizborna kampanja za izbore vijećnika u općinskome parlamentu, koji su najavljeni za 7. travnja.
NEW YORK - Kofi Annan, izaslanik UN-a i Arapske lige za Siriju, pozvao je u petak Vijeće sigurnosti da prevlada svoje nejedinstvo i zajednički pomogne u rješavanju krize i prestanku nasilja u Siriji koja je na rubu građanskog rata. Annan je videovezom članicama Vijeća, koje su ga saslušale iza zatvorenih vrata, uputio ozbiljno upozorenje i zatražio jedinstvo u rješavanju sirijske krize, doznaju agencije AFP i Reuters pozivajući se na diplomatske izvore. "Pozivam Vijeće da se ujedini kako bi podržalo moje napore", rekao je Annan. "Što veći stupanj jedinstva postignete to će veći biti izgledi da promijenimo dinamiku sukoba", naglasio je. Rusija i Kina dvaput su zaustavile rezoluciju Vijeća sigurnosti s osudom režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada služeći se vetom na koje polažu pravo kao dvije od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Prema podacima UN-a, više od 9.000 civila ubijeno je u nasilju u Siriji koja je u četvrtak napunila godinu dana od početka prosvjeda što ih režim guši u krvi. Annan je odgovor sirijske vlade na njegov mirovni prijedlog u šest točaka ocijenio razočaravajućim, ali njegova ekipa nastavlja pregovarati s režimom u Damasku, ističu diplomati.
DAMASK - Službeni Damask u petak je obećao suradnju s međunarodnim izaslanikom Kofijem Ananom, koji tijekom dana treba izvijestiti UN o svojoj misiji i stanju u zemlji, i dok su istodobno tisuće prosvjednika protiv režima Bašara al-Asada tražile međunarodnu vojnu intervenciju, vlada za nasilje u zemlji i dalje krivi "teroriste". "Sirijska vlada odlučno nastoji zaštititi svoje građane, razoružati teroriste i ustrajno pokušava pronaći političko rješenje za krizu u suradnji s posebnim izaslanikom Kofijem Annanom", navodi se u pismu sirijskog ministarstava vanjskih poslova upućenom UN-u i predsjedavajućem Vijeća sigurnosti, koje je prenijela službena agencija Sana. U tom pismu Sirija poziva "sve zemlje i organizacije koje se bore protiv terorizma da izvrše pritisak na sve strane da prestanu podržavati terorizam i da se prekine krvoproliće sukladno rezolucijama UN-ova Vijeća sigurnosti o borbi protiv terorizma". Sirija je izabrala put nacionalnog dijaloga za rješenje problema s kojim je suočena, stoji u pismu. Istodobno su nakon molitve petkom proturežimski prosvjednici u gradovima Homsu, Alepu i Deri skandirali da "narod želi vojnu intervenciju, Slobodnu sirijsku vojsku i pad režima". Sirijski režim koji je godinu dana suočen s narodnom pobunom, odbija priznati masovnost prosvjeda koje uspoređuje s terorizmom. Od početka ustanka 15. ožujka 2011. godine, više od 9000 ljudi, uglavnom civila, stradalo je u nasilju, prema sirijskom uredu za ljudska prava.
KABUL - Afganistanski predsjednik Hamid Karzai optužio je u petak Sjedinjene Države da ne surađuju potpuno u istrazi nedavnog masovnog ubojstva afganistanskih civila te je doveo u pitanje da je zločin počinio samo jedan američki vojnik. "Zapovjednik vojske izvijestio me je da afganistanski istražitelji na američkoj strani nisu naišli na suradnju kakvu su očekivali. Stoga ćemo postaviti brojna pitanja, i to vrlo glasno i jasno", rekao je Karzai novinarima u svome uredu. Rastorojeni američki vojnik prošle je nedjelje ubio 16 seljana na jugu Afganistana, među kojima devetero djece, zbog čega su napetosti između lokalnog stanovništva i pripadnika ISAF-a narasle do usijanja. Karzai se susreo s seoskim starješinama i obiteljima žrtava masakra, a u znak sućuti odjenuo je crnu odjeću na početku dvodnevnih razgovorima o tom teškom zločinu. Čini se da je podupro sumnje seljana kako jedan napadač nije mogao sam ubiti toliko ljudi na različitim i udaljenim lokacijama. "Oni vjeruju da to nije učinio jedan čovjek. U jednoj obitelji ubijene su osobe u četiri sobe, ubijeni su žena i djeca, i potom su prebačeni u jednu prostoriju i zapaljeni. To jedan čovjek nije mogao napraviti", rekao je Karzai. Dok traje nekoliko odvojenih istraga koje provode afganistanske vlasti i SAD, otkriće da je u masakru sudjelovalo više vojnika imalo bi katastrofalan utjecaj na NATO i nanijelo težak udarac zapadnim čelnicima koji moraju predati kontrolu nad zemljom Afganistancima prije povlačenja većine stranih vojnika 2014.
WASHINGTON/MOSKVA - Najava Sjeverne Koreje u petak da će idućeg mjeseca lansirati raketu koja bi u orbitu ponijela satelit naišla je isti dan na oštru osudu SAD-a koji smatra da se radi o lansiranju dalekometnog projektila, što je zabranjeno rezolucijama UN-a, upozorivši Pjongjang da je doveo u pitanje američku pomoć u hrani. Sjeverna Koreja lansiranje planira između 12. i 16. travnja kako bi se obilježilo sto godina od rođenja utemeljitelja Sjeverne Koreje Kim Il-sunga, izvijestila je službena sjevernokorejska agencija KCNA. "Ako Sjeverna Koreja lansira raketu, to će dovesti do napetosti i, očito, zakomplicirati stvari oko sporazuma o pomoći u hrani", izjavila je glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland. Washington je 29. veljače najavio isporuku 240.000 tona hrane Sjevernoj Koreji u zamjenu za obustavu razvoja nuklearnog programa. Pjongjang se također obvezao da će dozvoliti dolazak inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Na vijest iz Pjongjanga reagirala je u petak i Moskva, pozvavši Sjevernu Koreju da se "ne suprotstavlja međunarodnoj zajednici". "Pozivamo Pjongjang da se ne suprotstavlja međunarodnoj zajednici te da se suzdrži od poteza koji bi mogli dodatno zakomplicirati stanje u regiji i ugroziti šesterostrane pregovoreo nuklearnom razoružanju", priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova. Kako je najavila Sjeverna Koreja, raketa Unha-3 ponijet će promatrački satelit nazvan Kvangmionsong-3. Ti su sateliti, tvrdi, nužni za gospodarski razvoj zemlje i dio su mirnodopskih djelatnosti u svemiru.
ZAGREB - Prije nego je ubijen u akciji američkih komandosa u svibnju 2011. u Islamabadu, tadašnji vođa Al Kaide Osama bin Laden naredio je toj terorističkoj mreži organiziranje posebnih ćelija u Afganistanu i Pakistanu sa zadatkom rušenja zrakoplova američkog predsjednika Baracka Obame i generala Davida H. Petraeusa, bivšeg zapovjednika američkih snaga u Afganistanu, kako bi se izazvala kriza u SAD-u, objavio je u petak list The Washington Post. Prema istom izvoru, koji se poziva na dokumentaciju Al Kaide zaplijenjenu u akciji na bin Ladena, s pogibijom Obame njegovo bi mjesto automatski preuzeo potpredsjednik Joe Biden koji je, kako je bin Laden objasnio jednom od svojih zapovjednika, "potpuno nespreman za taj položaj". "Što se Petraeusa tiče, on je čovjek trenutka.....i njegova bi likvidacija promijenila tijek rata", ocijenio je tada bin Laden koji se nadao da bi napade na Obamu i Petraeusa mogao izvršiti pakistanski terorist Ilyas Kashmiri. Mjesec dana nakon bin Ladenove likvidacije, u napadu američke bespilotne letjelice ubijen je i Kashmiri. Dužnosnici američke administracije tvrde da zavjera glede atentata na Obamu i Petraeusa nikada nije predstavljala ozbiljnu prijetnju. Zavjera je, ocjenjuju analitičari, bila više hvalisanje nego išta drugo jer je Al'Kaidi nedostojalo naoružanje za rušenje američkog zrakoplova, ali je jeziv podsjetnik da je bin Laden, oslabljen i u bijegu, još uvijek sanjao o tome da izvede još jedan spektakularan napad na SAD.
PRIŠTINA - Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga poslala je u petak pismo europskim i američkim dužnosnicima u kojemu izražava zabrinutost najavom održavanja srbijanskih lokalnih izbora na Kosovu te traži da se spriječi njihovo održavanje. Izražavajući, kako je navela, "duboku zabrinutost zbog najava Republike Srbije o održavanju lokalnih izbora i na teritoriju Republike Kosova" kosovska predsjednica istaknula je da se time krši suverenitet zemlje, postavlja izazov teritorijalnom integritetu i izaziva destabilizacija Kosova, te je zatražila od međunarodnih čimbenika zabranu njihova održavanja. Pismo je poslano predsjedniku Europskog vijeća Hermanu von Rompuyu, visokoj predstavnici EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton i predstavnicima pet država - SAD, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji. Razlog slanja ovoga pisma je odluka Srbije da lokalne izbore, sazvane za 6. svibnja, kada će se održati i parlamentarni i pokrajinski izbori u Srbiji, održi i na Kosovu. Jahjaga je u pismu istaknula kako Priština ne može dopustiti "nijednoj stranoj državi niti njenim predstavnicima koji upravljaju paralelnim strukturama" unutar Kosova da "organiziraju bilo kakve izbore bilo gdje u Republici Kosovo". Po njezinim riječima, bilo kakav pokušaj Srbije da organizira izbore na Kosovu "krši međunarodne norme i zakone, kao i osnovne europske standarde" pa su ti pokušaji neprihvatljivi i nelegalni.
VATIKAN - Vatikan je otvorio iznimno rijetku kaznenu istragu i neugodnom curenju osjetljivih dokumenata s navodima o korupciji i nekorektnom upravljanju u nekoliko njegovih institucija, objavljeno je u petak. Istragu, najavljenu u listu L'Osservatore Romano, vodit će unutarnji sud koji će pokušati utvrditi tko je proslijedio sporne materijale. Državno tajništvo, koje upravlja vatikanskom administracijom, vodit će drugu odvojenu administrativnu istragu. List je izvijestio da je papa Benedikt XVI također naredio "povjerenstvu na visokoj razini" da rasvijetli slučaj. U skandalu, prozvanom "Vatileaks", niz osjetljivih dokumenata, uključujući osobna pisma Papi, procurilo je u talijanske medije. Talijanski listovi su u siječnju, među ostalim, izvijestili da je monsignor Carlo Maria Vigani, koji je do kraja 2011. bio glavni tajnik Vatikana, upozorio u nekoliko pisama Benedikta XVI. na korupciju i prijevare u administraciji Svete Stolice. Papa je u listopadu monsignora Vigana imenovao apostolskim nuncijem u Sjedinjenim Državama. Corriere della Sera i Libero su objavili dijelove pisama monsignora Viganija Benediktu XVI. koji u njima iznosi zaprepaštenost užasnom situacijom koju je zatekao po dolasku i ocijenio svoj premještaj u Washington kao presudu i kaznu.
TRST/PULA - Istarski župan Ivan Jakovčić sudjelovao je u petak u Trstu u radu trilateralnog susreta talijanskih regija Friuli Venezia Giulia i Veneto te austrijske pokrajine Koruške, priopćeno je iz ureda župana. Na tom je susretu potpisivanjem zajedničke deklaracije usvojen statut i konvencija za formiranje Europske skupine teritorijalne suradnje "Euregija bez granica". Jakovčić je bio gost susreta, a kako je najavljeno, toj bi asocijaciji iduće godine pristupila i Istarska županija a tim bi se povodom susret održao u Istri. „Euregija bez granica“ za cilj ima ponovno pokretanje prekogranične suradnje, te će joj se moći priključiti i dvije hrvatske županije i to Istarska i Primorsko-goranska, te Slovenija. Usvajanje statuta i konvencije na tragu su odluka donesenih od strane regija Friuli Venezia Giulia, Veneto i Koruške na sastanku u Veneciji u studenome 2009., kada se razgovaralo o stvaranju Europske skupine teritorijalne suradnje (EGTC) sa sjedištem u Trstu. Na susretu u Trstu Jakovčić je istaknuo značaj osnivanja Europske skupine teritorijalne suradnje „Euregija bez granica“. Jakovčić je na bilateralnim susretima u Trstu o političkoj suradnji i programima u okviru Europske skupine teritorijalne suradnje razgovarao s predsjednicima talijanskih regija Veneto i Friuli Venezia Giulia, Lucom Zaiom i Renzom Tondom, te poglavarom Koruške Gerhardom Doerflerom.
ZAGREB - Istočni Timor u subotu bira predsjednika, tek drugi put u deset godina od stjecanja neovisnosti, a za tešku zadaću izvlačenja te majušne zemlje iz ralja velikog siromaštva i održavanja mira nakon skorašnjeg odlaska UN-ovih snaga borit će se dvanaest kandidata, među kojima i sadašnji predsjednik Jose Ramos-Horta. Sadašnji je predsjednik najpoznatiji od svih kandidata. Godine 1996. dobio je Nobelovu nagradu za mir zato što je, iz inozemstva, gdje je živio u izgnanstvu, Ujedinjene narode i svijet izvješćivao o patnjama svojeg naroda pod čizmom Indonežana tijekom 24-godišnje okupacije (1975.-1999.) tijekom koje je ubijeno više od 200 tisuća ljudi, više od četvrtine ukupnog broja stanovnika Istočnog Timora u to vrijeme. Na prvim izborima 2007. godine Ramos-Horta (62), ikona borbe za neovisnost Timora, odnio je uvjerljivu pobjedu, ali poznavatelji predviđaju mnogo neizvjesniju borbu na ovim izborima u kojoj bi konačni pobjednik mogao biti odlučen tek u drugom krugu izbora u koji će se plasirati dva najuspješnija kandidata subotnjeg, prvog kruga. Između 12 prijavljenih kandidata za predsjednika ističe se nekolicina koji imaju više ili manje realne šanse za ulazak u drugi krug, prije svih Francisco "Lu Olo" Guterres (57), vođa najsnažnije oporbene stanke Freitlina, ljevičarskog pokreta koji je nastao iz gerile koja se borila protiv portugalskih kolonizatora.
SKOPLJE - Albanija i Makedonija u četvrtak su zajedno osudili međuetničke incidente posljednjih dana u Makedoniji i naglasili da oni ne smiju zaustaviti integraciju dviju zemalja u Europsku uniju i Makedonije u NATO. "Makedonija i Albanija osuđuju sve incidente koji bi mogli pokvariti dobrosusjedske odnose. Počinitelji moraju biti predani prasvosuđu", rekao je albanski ministar vanjskih poslova Edmond Haxhinasto nakon sastanka s makedonskim kolegom Nikolom Popovskim u Skoplju. "Zajednička nam je budućnost u EU-u i NATO-u i sve što bi omelo taj put legalne institucije će osuditi", rekao je Popovski. Najmanje 15 ljudi je ozlijeđeno u nizu međuetničkih incidenata između Albanaca i Makedonaca u posljednjih tjedan dana u Makedoniji, posebice u glavnom gradu i u Tetovu, gradu na sjeverozapadu zemlje s albanskom većinom. Nekoliko ljudi je uhićeno, ali policija taji njihovu etničku pripadnost. Prema pisanju tiska, incidente su potaknuli mladi radikali iz obiju zajednica. Zbog tih incidenata u Albaniji su održani prosvjedi tijekom kojih su mladi zapalili makedonsku zastavu. Odnosi Albanaca i Makedonaca najnapetiji su od sedmomjesečnog sukoba između vladinih snaga i lokalnih albanskih paravojnih jedinica 2001. Sukob je završen mirovnim sporazumom u Ohridu u kolovozu 2001. kojim su predviđena veća prava za albansku manjinu, koja čini četvrtinu makedonskog stanovništva.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. bit će na raspolaganju vođi kubanske revolucije Fidelu Castru ako se s njime želi sastati tijkom njegova posjeta Havani, rekao je u petak glasnogovornik Svete Stolice. Na konferenciji za novinare na pitanje o mogućem susretu s bivšim kubanskim čelnikom otac Federico Lombardi je odgovorio da taj susret nije na službenom programu Papina boravka. "No, postoji mogućnost. Ako se Fidel Castro želi sastati sa Svetim Ocem, on će biti na raspolaganju", dodao je. Mjesecima se nagađa o mogućem susretu Benedikta XVI. s povijesnim kubanskim vođom kad se sastane s njegovom bratom - predsjednikom Raulom Castrom. Po nekim izvorima, teško bolesni Fidel Castro izrazio je tu želju, a to bi mogao biti vrlo kratak susret s Papom tijekom njegova dolaska u predsjedničku palaču.
RIGA - Latvijski veterani koji su se u Drugom svjetskom ratu borili u elitnoj legiji njemačkih SS postrojbi protiv sovjetske vojske održali su u petak mimohod u glavnome gradu Rigi. Oko 1500 bivših boraca i njihovih pristaša, prema podacima policije, nakon zajedničke mise održali su godišnju paradu u starome dijelu Rige i kod spomenika Slobodi položili su cvijeće. Tamo su ih dočekali protuprosvjednici s natpisima protiv nacizma. Sukoba nije bilo, a tri su osobe privedene zbog nošenja zabranjenih simbola kukastog križa te srpa i čekića. Latvijska elitna legija u sastavu SS-a imala je 140.000 boraca i još budi strasti u toj baltičkoj zemlji koja je do 1991. bila u sastavu bivšeg Sovjetskog Saveza. "Tragično je gledati ljude koji su se borili za Treći Reich preobražene u pobjednike", rekao je Efraim Zuroff, direktor centra Simona Wiesenthala u Jeruzalemu. Latviju je sovjetska Crvena armija okupirala pošto je 1939. s Njemačkom potpisala pakt o nenapadanju. Kada je Njemačka 1941. napala SSSR, Crvena Armija bila je protjerana iz Latvije pa je dio stanovništva Nijemce dočekao kao osloboditelje. Nacistički režim je ubrzo počeo provoditi i vlastiti teror i ubio između 70.000 i 85.000 židova, ponekad uz pomoć lokalnih kolaboratora. Istodobno se oko 130.000 Latvijaca borilo na strani Crvene armije koja je Latviju ponovno okupirala 1944.