Prije dva mjeseca UMAR je procijenio da će BDP u ovoj godini porasti za 0,2 posto, smanjivši tako svoju procjenu iz jeseni 2011., prema kojoj bi BDP u 2012. trebao rasti za dva posto.
"Prema najnovijim procjenama, slovenski BDP u 2011. smanjen je za 0,2 posto, a za ovu godinu predviđamo dodatni pad od 0,9 posto", izjavio je na konferenciji za novinare ravnatelj UMAR-a Boštjan Vasle.
Kao glavni uzrok niže procjene u odnosu na onu od prije dva mjeseca Vasle je naveo smanjenu domaću potrošnju, te smanjena očekivanja gospoadrskog rasta u eurozoni.
Privatna potrošnja u Sloveniji pada četvrtu godinu za redom, a investicije su se u zadnje tri godine smanjile za čak 40 posto, rekao je Vasle. Prema njegovim riječima, Slovenija može očekivati "skromni rast" BDP-a, odnosno blag ekonomski oporavak tek od 2013. godine, pod uvjetom da sadašnja vlada provede namjeravanu konsolidaciju javnih financija koja bi državi omogućila ponovni pristup međunarodnom financijskom tržištu i da dođe do oporavka i povećanja potražnje u eurozoni i Europskoj uniji, kamo gospodarstvo usmjerava najviše izvoza.
Prema prognozi UMAR-a, Sloveniju ove godine očekuje i rast stope nezaposlenih na 12,9 posto. Plaće u javnom sektoru koje su ove godine nominalno zamrznute relano će pasti zbog očekivane inflacije od dva posto, dok će u privatnom sektoru stagnirati, rekao je Vasle.
Ministar financija Janez Šušteršič komentirao je najnovije procjene o padu BDP-a koji će djelovati i na smanjenje proračunskih prihoda, rekavši da je vlada s time unaprijed računala kod planiranja rebalansa proračuna za ovu godinu i da zbog recesijskih očekivanja ispad proračunskih prihoda neće premašiti 100 milijuna eura, što je u rebalans već ranije ukalkulirala kao rezervu, odnosno odstupanje.
Slovenska će vlada ustrajati na smanjenju proračuna u ovoj godini jer drugi put za konsolidaciju javnih financija ne postoji, a konsolidacija i reforme za jačanje konkurentnosti uvjet su za ponovni oporavak, istaknuo je.
U suprotnom, Slovenija bi došla u opasnost da se nastavi deficitarno financiranje koje je zadnjih godina povećalo proračunski deficit na 6 posto u prosjeku, te u stanje u kojemu više "ne bi mogla kontrolirati svoj javni dug", rekao je Šušteršič.
Prema njegovim riječima, cilj je sadašnje slovenske vlade smanjiti proračunski deficit već u ovoj godini na 3 posto BDP-a, kako bi proračunski prihodi i rashodi bili izjednačeni do 2015. godine, prema "zlatnom fiskalnom pravilu" koje predviđa fiskalni pakt koji je potpisalo 25 država EU-a. Prema tom pravilu, deficitarno bi financiranje bilo dopušteno samo izuzetno, u slučaju duboke recesije i većeg pada BDP-a, dok bi se u godinama rasta stvarali suficiti i proračunske rezerve, pojasnio je Šušteršič.