Govoreći o državnim i javnim medijima, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka je naveo da bi mediji trebali biti javni, a da državnih ne bi ni trebalo biti "jer u demokratskom društvu za time nema potrebe". Kada je riječ o privatnim medijima, Duka navodi kako je očigledno da su strani vlasnici glavnih medijskih kuća "na odlasku iz Hrvatske" jer profita od prije 10-12 godina danas nema. Po njegovom mišljenju, krizu medijskog vlasništva danas doživljavamo zbog drugih poslova kojima se medijski vlasnici istodobno bave.
Redatelj Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, smatra da je HRT u lošem stanju jer se, kako navodi, pobrkalo nekoliko stvari - u organizaciji proizvodnje Prvi i Drugi program imaju iste profile, pobrkane su i ingerencije, kriteriji i metode upravljanja pa se javni novac odlijeva izravno prema privatnim korporacijama.
"Postignut je model u kojem novac pretplatnika financira oglašavanje pilećeg rasjeka prije Dnevnika", kazao je Hribar koji smatra da Programsko vijeće HRT-a nema ingerencije da rješava te probleme već Hrvatski sabor, Ministarstvo kulture i javnost koji trebaju doći do konsenzusa kakvu TV hoće. S tim se složio i njegov kolega redatelj Milan Živković smatrajući da ništa nije ostalo od optimizma po kojem HRT treba imati široku funkciju građanskog obrazovanja, a mediji su, naglašava, postali teret demokraciji.
"Probleme na HRT-u treba rješavati, za analize nema vremena", kazala je novinarka i urednica Elizabeta Gojan i upozorila na prijedlog radne grupe za restrukturiranje HRT-a koji bi sindikat trebao razmotriti do petka, a u kojem je većina stranica posvećena upravi i novim radnim jedinicama poput "kontrolinga", a istodobno nestaju redakcije kulture, školskog i dramskog programa.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Nenad Stazić smatra da javni medij treba proizvoditi za javnost, financirati se i biti kontroliran od javnosti, a da HRT danas to nije. Podsjetio je da se 2000. pokušalo od HTV-a učiniti javni servis, da politika ondje ne kadrovira, ali da su potom ondje došli "skakavci" iz Europskog doma u Zagrebu i pokazalo se da ni taj model ne štima.
"Nije krivnja civilnog sustava da su u Programsko vijeće HRT-a birani ljudi s potpunim nepoznavanjem sustava", kazao je Hribar.
Novinar i urednik Goran Rotim smatra da u Programskom vijeću ne bi trebali biti ni političari ni predstavnici opće javnosti već da bi većina trebali biti predstavnici najboljih u javnim djelatnostima kojima se Hrvatski radio i Hrvatske televizija bave: informiranja, obrazovanja, znanosti, zabave... To je, kako je najavio, jedna od novina u smjernicama za izmjenu zakona o HRT-u koje će predložiti.
Savjetnica hrvatskog predsjednika za društvene djelatnosti Zrinka Vrebec Mojzeš je upitala postoji li u Hrvatskoj interes da se pored državnih odnosno javnih medija zadrži i kategorija neovisnih medija s javnom funkcijom i upozorila da je danas u medijima izgubljena platforma za javnu raspravu. Smatra da se u privatnim tiskanim medijima ne može govoriti o pluralizmu dok je koncentracija vlasništva u dvije medijske kuće - Stiriji i EPH.
Jelena Berković iz GONG-a zanimala se zašto obvezujuće mišljenje novinara o glavnom uredniku nije ušlo u zakon o HRT-u, a Nina Obuljen, nekad na dužnosti državne tajnice u Ministarstvu kulture, a sada u Institutu za međunarodne odnose u Zagrebu, odgovorila joj je kako smatra da je zakon prenormiran zbog frustracije i nezadovoljstva u njegovoj primjeni te izrazila uvjerenje da ćemo doći u fazu da se ono što je postavljeno kao načelo mora i poštovati.