RIM - Talijanski premijer Mario Monti izjavio je u srijedu da ga je ratifikacija Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji (EU) u talijanskom Senatu razveselila, a ministar vanjskih poslova Giulio Terzi rekao je kako je ponosan što je Italija prva od zemalja utemeljiteljica EU-a ratificirala taj dokument. "Razveselila me činjenica da je talijanski parlament ratificirao Ugovor o pristupanju Hrvatske EU-u. Italija i Hrvatska imaju bliske odnose i sretan sam što je Italija među prvima ratificirala sporazum", izjavio je Monti u Rimu nakon sastanka s portugalskim premijerom Pedrom Coelhom. Talijanski ministar vanjskih poslova Giulio Terzi novinarima je rekao kako je ponosan što je Italija prva od zemalja utemeljiteljica Europske unije ratificirala sporazum o pristupanju Hrvatske. Istaknuo je kako "realizacija ratifikacije u rekordnim rokovima svjedoči o čvrstoj potpori Italije ostvarenju povijesnog događaja - ulasku Hrvatske u EU". Gornji dom talijanskog parlamenta podupro je većinom glasova u utorak navečer, nepuna dva tjedna pošto je to 15. veljače učinio Donji dom zakon o ratifikaciji Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Italija se tako pridružila Slovačkoj, Bugarskoj i Mađarskoj, koje su odobrile pristupni ugovor.
ZAGREB/ŽENEVA - Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je u srijedu na zasjedanju UN-ova vijeća za ljudska prava u Ženevi da je Hrvatska, zahvaljujući pristupnim pregovorima s EU-om, prošla temeljitu transformaciju na području ljudskih prava, ali je ostalo još nedovršena posla na zaštiti prava ranjivih društvenih skupina u Hrvatskoj. "Proteklu je godinu u Hrvatskoj obilježilo zaključenje pregovora s EU-om. Bilo je to sveobuhvatno iskustvo institucionalne izgradnje na brojnim područjima, uključujući i ljudska prava", izjavila je Pusić na 19. zasjedanju Vijeća u UN-ovu europskom sjedištu u Ženevi. "Kao zemlja koja je prošla kroz temeljitu transformaciju, sada smo spremni sagledati širu međunarodnu perspektivu", istaknula je šefica hrvatske diplomacije navodeći sedam prioriteta na području ljudskih prava. To su, rekla je, Sirija, Libija, Burma, ljudska prava djece, djevojaka i žena, lezbijskih, gay i transrodnih osoba te nedovršeni poslovi na zaštiti ljudskih prava ranjivih društvenih skupina u Hrvatskoj.
WASHINGTON - Sjedinjene Države u srijedu su objavile da je Sjeverna Koreja pristala na moratorij na nuklearne pokuse i lansiranje dalekometnih projektila, te da će dopustiti nuklearnim inspektorima da posjete kompleks u Jongbjonu kako bi provjerili je li zaustavljena svaka nuklearna aktivnost, pa i obogaćivanje uranija. Američka objava utire put mogućem nastavku šestostranih pregovora o razoružavanju s Pjongjangom, a uslijedila je nakon prošlotjednih razgovora američkih i sjevernokorejskih diplomata u Pekingu. "Da bi unaprijedila atmosferu dijaloga i pokazala odlučnost da odustane od nuklearnih aktivnosti, demokratska Narodna republika Koreja pristala je uvesti moratorij na lansiranje dalekometnih raketa, nuklearne pokuse te nuklearne aktivnosti u Jongbjonu, pa i na aktivnost obogaćivanja uranija", kaže se u priopćenju State Departmenta. Sjeverna je Koreja "pristala i na povratak inspektora međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) koji će provjeriti i nadzirati moratorij na obogaćivanje uranija u Yongbyonu te potvrditi onesposobljavanje reaktora 5-MW i pripadajućih pogona", kaže se u priopćenju.
WASHINGTON - Državna tajnica SAD-a Hillary Clinton je u srijedu rekla da je sjevernokorejski nuklearni moratorij "skroman prvi korak u pravom smjeru" na putu prema miru. Sjedinjene Države još uvijek imaju "duboke zabrinutosti", rekla je Clinton kongresnom odboru, i pozorno će pratiti i "prosuđivati nove sjevernokorejske čelnike po njihovim djelima". Sjeverna Koreja je u srijedu pristala obustaviti nuklearne testove, obogaćivanje urana i lansiranje raketa dugog dometa te dopustiti inspektorima posjet nuklearnom kompleksu Jongbjonu kako bi utvrdili je li moratorij proveden. State Department je rekao da su Sjedinjen Države zauzvrat spremne dati pomoć u hrani od 240.000 metričkih tona koju je zatražila Sjeverna Koreja te da se na temelju potreba može dogovoriti još pomoći.
SARAJEVO - Hrvatska, Bosna i Hercegovine, Srbija i Crna Gora namjeravaju zajednički prikupiti više od 500 milijuna eura potrebnih za trajno zbrinjavanje više od 70 tisuća izbjeglih i prognanih osoba, najavio je u srijedu u Sarajevu ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Damir Ljubić na predstavljanju planova za zajedničko organiziranje donatorske konferencije 24. travnja na kojoj bi trebala biti prikupljena ta sredstva. Prema zajedničkom programu za zbrinjavanje izbjelgica bit će potrebno prikupiti 584 milijuna eura, pojasnio je Ljubić. Procjena je kako u sve četiri države trenutačno ima 74 tisuće osoba sa statusom izbjeglica ili prognanika odnosno 27 tisuća obitelji. "Očekujemo da će cijeli iznos od 584 milijuna eura za sve četiri države biti i dostignut", izjavio je Ljubić. Programom je predviđena gradnja stanova ali i osiguravanje materijala za obnovu kuća.
BRUXELLES - Članovi Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta u srijedu su raspravljali o nacrtu rezolucije o BiH i pozvali čelnike te zemlje da se dogovore o reformskom putu, koji treba osigurati funkcionalnu državu i njezin put prema EU. Rasprava je vođena o nacrtu izvješća koje je sastavila parlamentarna izvjestiljica Doris Pack, njemačka demokršćanska zastupnica. Na njezino izvješće koje je predstavljeno sredinom ovoga mjeseca podneseno je 112 amandmana, a najveći dio rasprave posvećen je osudi vehabizma i svih drugih oblika ekstremizama. Poziv islamskoj zajednici u BiH da se "jasno negativno izrazi o porastu vehabizma", izazvao je veliku pozornost u toj zemlji. U Sarajevu je zbog toga izvjestiteljica Doris Pack bila žestoko kritizirana, dok je to u Banjoj Luci naišlo na odobravanje.
BRUXELLES - Međunarodni sporazum o zaštiti autorskih prava (ACTA) nije napad na naše slobode i neće kriminalizirati one koji ilegalno skidaju sadržaje s interneta, izjavio je u srijedu europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht. "Moja poruka Europljanima je jednostavna: ACTA nije napad na naše slobode, nego obrana našeg načina života", rekao je De Gucht, po transkriptu njegova obraćanja članovima Odbora za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta, koji je u srijedu počeo raspravu o međunarodnom sporazumu o zaštiti autorskih prava (ACTA) koji je izazvao velike prosvjede u svijetu zbog straha da bi mogao ograničiti slobodu interneta. "ACTA nije 'Big Brother', nego način da riješimo naše ekonomske probleme u 2012. i poslije toga", kazao je europski povjerenik. Vijeće EU-a je u prosincu prošle godine jednoglasno prihvatilo ACTA-u i ovlastilo zemlje članice da ga potpišu. Krajem siječnja u Tokiju potpis na ACTA-u stavile su 22 zemlje članice. Više zemalja Europske unije zaustavilo je u međuvremenu proces ratifikacije toga sporazuma dok se ne razjasni koji je njegov stvarni domet. "Njime se želi izgraditi globalan sustav zaštite intelektualnog vlasništva u Europi. ACTA ne cenzorira internet, ne kriminalizira one koji ilegalno skidaju sadržaje i neće ograničiti trgovinu generičkim lijekovima", kazao je De Gucht.
RIM - Više od polovine putnika s kruzera Costa Allegre, koji je zbog požara na brodu ostao bez pogona i tegli se prema Sejšelima, odlučilo je prihvatiti ponudu vlasnika broda i ostati na odmoru na tom otočju na njegov trošak. "Na ponudu kompanije Costa Crociere, 376 od 627 putnika odgovorilo je pozitivno i odlučilo ostati na odmoru na Sejšelima o našem trošku", priopćila je kompanija u srijedu navečer. Putnici će odmor provesti u hotelima visoke kategorije na sejšelskom arhipelagu, a kompanija će im podmiriti i troškove letova kući. Ostali putnici, njih 251, odlučilo se, također o trošku kompanije, zrakoplovima vratiti kući čim se Costa Allegra dotegli do Mahea, najvećeg sejšelskog otoka. Brod dug 188 metara sa 627 putnika i 413 članova posade isplovio je u subotu s otoka Madagaskara prema Sejšelima, a zatim je trebao put Omana i Egipta, no u ponedjeljak je na njemu izbio požar. Ostavši bez pogona, brod je plutao 24 sata prije nego li su do njega stigli tegljači. Putnici su iz 25 različitih država, među kojima i šestero hrvatskih državljana. Brod bi na Sejšele trebao stići u četvrtak.
WASHINGTON - Najmanje 13 ljudi je poginulo u srijedu na američkom srednjem zapadu u nizu tornada koji su zahvatili to područje, javljaju američki mediji. Deset ljudi poginulo je u tornadu u gradiću Harrisburgu u Illinoisu, koji je sravnjen sa zemljom. Još po jedna žrtva zabilježena je u naselju kamp-kućica u Buffalu, te u gradovima Cassvilleu i Puxicu. Velika materijalna šteta pričinjena je u gradiću Bransonu, savezna država Missouri, gdje je snažan tornado čupao krovove i rušio kuće. Tridesetak ljudi je ozlijeđeno. Branson je inače popularno turističko odredište zbog brojnih glazbenih klubova i drugih kulturno-zabavnih atrakcija. Snažna oluja praćena nizom tornada zahvatila je američki srednji zapad u noći na srijedu po mjesnom vremenu. Zabilježeno ih je najmanje 16 na području od Nebraske i Kansasa do Missourija, Illinoisa i Kentuckyja.
NEW YORK - James Murdoch, sin izvršnog direktora američkog medijskog koncerna News Corporationa Ruperta Murdocha, podnio je u srijedu ostavku na dužnost predsjednika uprave News Internationala, podružnice koja okuplja britanske novine, nakon skandala zbog prisluškivanja. News Corporation u priopćenju ističe da je "James Murdoch, zamjenik izvršnog direktora, odstupio s dužnosti izvršnog predsjednika News Internationala" i "posvetit će se međunarodnom razvoju televizijske djelatnosti" koncerna. Tom Mickridge, glavni direktor News Internationala ostaje na dužnosti, a i dalje mu je nadređen Chase Carey, drugi čovjek kompanije. Afera zbog prisluškivanja koja ne prestaje tresti medijsku kompaniju, izbila je nakon otkrića da je poruke na mobitelu ubijene djevojčice Milly Dowler hakirao list News of the World, nekad najtiražniji britanski list koji je kompanija zatvorila u srpnju prošle godine.
BERLIN - Potpora njemačkoj kancelarki Angeli Merkel najviša je otkako je ponovno izabrana na taj položaj 2009., unatoč povećanoj napetosti unutar njezine vladajuće koalicije, pokazali su rezultati istraživanja javnog mnijenja u srijedu. Prošlog se tjedna manjinski koalicijski partner, Stranka slobodnih demokrata (FDP), svrstao uz oporbu kako bi je primorala da prihvati Joachima Gaucka na položaju predsjednika države umjesto Christiana Wulffa, koji je morao odstupiti zbog korupcijskog skandala. Njemačke birače zabrinjava i potpora koju Merkel pruža dodatnom financiranju prezadužene Grčke, ali je anketa koju je institut Forsa proveo za tjednik Stern svejedno pokazala da se potpora kancelarki od prosinca povećala za dva posto, na 64 posto, što je njezin najbolji rezultat otkako su njezini demokršćani nakon izbora 2009. ušli u koaliciju s FDP-om. Merkel ima i osam posto veću potporu birača u odnosu na Peera Steinbruecka i Frank-Waltera Steinmeiera iz oporbenih socijaldemokrata, koji će joj vjerojatno biti protukandidati na parlamentarnim izborima zakazanima za kraj 2013.
ATENA - Simboličnim okupljanjima ispred ureda Europske komisije i atenske Akropole te koncertima solidarnosti ispred zgrade parlamenta grčki su sindikati u srijedu prosvjedovali protiv "neoliberalnihi politika" štednje organiziravši Dan paneuropske akcije. Europska konfederacija sindikata (CES) pozvala je na cjelodnevne prosvjede u 27 zemalja Europske unije uoči europskog summita 1. i 2. ožujka u Bruxellesu na kojemu se treba potpisati novi europski pakt o proračunskoj stezi. "Grčki sindikati se opet priključuju europskim sindikatima protiv neoliberalnih politika i traže pravedniju Europu", ističe se u priopćenju grčke sindikalne središnjice u privatnom sektoru, Glavne radničke konfederacije (GSEE). GSEE i najveći sindikat zaposlenika u javnom sektoru ADEDY, u srijedu su u zajedničkom nastupu prekinuli rad na tri sata, zbog čega je atenska Akropola bila zatvorena. Usto, izaslanstvo dvaju sindikata i čelnici strukovnih udruga iznijeli su prijedlog izaslanstvu Europske komisije u Grčkoj u kojem osuđuju "protusocijalne i proturadničke politike" koje grčki vjerovnici "EU i MMF nameću zemlji".
FRANKFURT - Njemačko pravosuđe donijelo je u srijedu privremenu mjeru zabrane štrajka kontrolora leta i zemaljskog osoblja u frankfurtskoj zračnoj luci, nakon zahtjeva upravitelja zračne luke i njemačke zrakoplovne tvrkte Lufthanse u tom smislu. U utorak navečer sud je već bio izrekao privremenu zabranu proširenja štrajka na kontrolore leta, kojemu se sindikat kontrolora GdF htio priključiti kako bi povećao pritisak na upravitelja, tvrtku Fraport. Štrajk koji je počeo 16. veljače trebao je trajati do četvrtka ujutro. Zadnjih dana je zbog štrajka svaki dan otkazivano oko 20 posto letova, uglavnom na domaćim linijama. Štrajk koji bi se uskoro morao prekinuti, organiziran je zbog nezadovoljstva dvjestotinjak kontrolora i članova zemaljskog osoblja plaćama. Fraport je njihove zahtjeve ocijenio pretjeranim i donio je mjere kako bi ograničio utjecaj štrajka na djelatnost zračne luke, najveće u Njemačkoj i treće u Europi po broju putnika.