MOSTAR - Hrvatski premijer Zoran Milanović najavio je u utorak u Širokome Brijegu, drugog dana svog posjeta BiH, da će Hrvatska nastaviti podupirati Hrvate u BiH ističući da to neće biti milostinja, nego ulaganje u konkretne projekte od zajedničkog interesa. Izražavajući zadovoljstvo zbog velikog broja gospodarstvenika koji imaju razvijene poslove i u Hrvatskoj, a sjedište im je u Širokom Brijegu, Milanović je izjavio da je ohrabren porukama sa sastanka na kojemu su nazočili predstavnici vlasti Širokog Brijega, Županije zapadnohercegovačke i gospodarstvenici. "U Širokom Brijegu je broj stanovnika u porastu u odnosu na 1991. godinu što znači da se može, da ljudi stvaraju, da se bore za život. Hrvatska će pomoći, ali ne milostinjom, nego kroz možda malo fokusiranije programe", rekao je hrvatski premijer.
Pri tome je istaknuo kako pomoć koju Hrvatska daje ne treba biti raspršena na sitne projekte, nego institucije od strateškoga značenja, poput bolnice i sveučilišta, u koje je ulagala i prošla vlast u Hrvatskoj. Odbacio je prigovore da je tijekom njegova posjeta BiH prenaglašena "nacionalna dimenzija", što je istaknuo predsjednik SDP-a BiH i šef bosanskohercegovačke diplomacije Zlatko Lagumdžija, koji je Milanoviću zamjerio planirani susret s dužnosnicima Hrvatskog narodnog sabora. "Danas imam susret s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora. To su stranke koje su ovdje dobile puno glasova i zaslužuju da ih se čuje. U krajnjoj liniji to do sada nikome nije bio problem", pojasnio je Milanović i dodao da neće biti zaokreta hrvatske politike prema BiH.
RIM - Predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem u utorak poslijepodne doputovao je u Rim gdje će, na poziv predsjednika Senata talijanskog parlamenta Renata Schifanija, biti nazočan glasovanju o ratifikaciji Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji u Gornjem domu parlamenta Republike Italije. Time će Italija biti četvrta članica Europske unije koja je završila parlamentarnu proceduru potvrđivanja hrvatskog pristupnog ugovora. Nakon ratifikacije u Senatu predviđeno je da se Šprem sastane s predsjednikom talijanskog Senata Renatom Schifanijem. Susrest će se i s predsjednikom parlamentarne skupine talijansko-hrvatskog prijateljstva, zastupnikom Aldom di Biagiom i članom skupine Francom Narduccijem. U srijedu će se predsjednik Hrvatskoga sabora sastati s Gianfrancom Finijem, predsjednikom Zastupničkog doma talijanskog parlamenta koji je još 15. veljače većinom glasova prihvatio pristupni ugovor.
ZAGREB - Potpredsjednik parlamentarne skupštine OESS-a i član saborskoga izaslanstva u toj skupštini Tonino Picula predvodit će misiju promatrača OESS-a na predstojećim predsjedničkim izborima u Rusiji koji se održavaju u nedjelju, priopćila je u utorak parlamentarna skupština OESS-a u Kopenhagenu. Piculu je za voditelja promatračkoga izaslanstva Parlamentarne skupštine OESS-a imenovao predsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Petros Eftimiju, a predsjedatelj OESS-a i irski ministar vanjskih poslova Eamon Gilmore odredio je Piculu za posebnoga koordinatora koji će voditi cjelokupnu promatračku misiju OESS-a. Promatračkoj misiji OESS-a priključit će se i promatračka izaslanstva Europskoga parlamenta i Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Kao posebni koordinator promatračke misije OESS-a Tonino Picula djeluje kao središnji politički čimbenik koji će sastaviti preliminarnu ocjenu ruskih predsjedničkih izbora neposredno nakon promatranja izbora. Picula je nedavno vodio i promatračku misiju u Kazahstanu te prije toga u Moldaviji. Obavljao je dužnost hrvatskog ministra vanjskih poslova u vladi Ivice Račana, a sada je zastupnik u Saboru i član odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga Sabora.
BRUXELLES - Srbijanski predsjednik Boris Tadić pokazao je u utorak suzdržani optimizam da će Srbiji biti odobren status kandidata, o čemu se raspravlja na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije. "Dogovor još nije postignut, očekujemo da se to dogodi tijekom dana", izjavio je novinarima Tadić, koji je najavio da će razgovarati sa svim relevatnim čimbenicima u EU-u kako bi Srbija dobila kandidatski status i napredovala na putu prema EU-u. Iako još nema dogovora, "mi se nećemo predati, nećemo odustati od našeg strateškog cilja, članstva u Europskoj uniji", rekao je Tadić. Na pitanje očekuje li da će dogovor biti postignut u utorak, Tadić je rekao da je suzdržani optimist, ali da se ne želi baviti političkim prognozama. Zadnja prepreka za dodjelu kandidatskog statusa Srbija pojavila se u obliku zahtjeva Rumunjske da se vlaškoj manjini na istoku Srbije priznaju manjinska prava. "To je pitanje individualnih ljudskih prava, svatko se u Srbiji može izjašnjavati kako želi", rekao je Tadić, dodajući da će Srbija i nadalje imati prijateljske odnose s Rumunjskom.
AMAN - Britanski fotograf ranjen u bombardiranju sirijske vojske u gradu Homsu tajno je izvučen iz Sirije i sad je na sigurnome u Libanonu, objavio je u utorak jedan diplomat, ali još uvijek nije potvrđena evakuacija francuske novinarke Edith Bouvier. Paul Conroy iz londonskoga Sunday Timesa bio je s još nekolicinom zapadnih novinara blokiran u Homsu, trećem sirijskom gradu po veličini, koji je pod kontrolom ustanika i pod opsadom sirijskih snaga sigurnosti. Ondje su 22. veljače ubijeni Marie Colvin, ratna dopisnica Sunday Timesa i francuski fotograf Remi Ochlik. "Conroy je sad na sigurnome u Libanonu", rekao je za Reuters diplomat u Amanu. Neki sirijski oporbeni aktivisti kažu da je u Libanon uspjela pobjeći i Edith Bouvier, slobodna novinarka koja radi za francuski Le Figaro, a kojoj je noga slomljena, ali zasad se taj podatak ne može potvrditi. Ni francusko ga ministarstvo vanjskih poslova ne potvrđuje, ali ni ne demantira. "Molimo ljude da budu izuzetno oprezni s takvim podacima", rekao je na razgovoru s novinarima u Parizu glasnogovornik ministarstva Bernard Valero. U međuvremenu se opsada Homsa nastavlja.
ZAGREB - Talijanski kruzer Costa Allegra koji je s više od tisuću putnika i članova posade plutao Indijskim oceanom nakon požara koji je uzrokovao otkazivanje pogona, ipak neće biti odtegljen do najbližeg nego do najvećeg otoka na Sejšelima, javlja BBC. Nakon promjene rute, dva tegljača sada vuku golemi putnički brod prema Maheu, glavnome otoku sejšelskog arhipelaga, gdje bi trebao stići u četvrtak. U priopćenju vlasnika kruzera, tvrtke Costa Crociere stoji da je, nakon konzultacija s stručnjacima odlučeno da se odustane od iskrcavanja putnika na otoku Desrochesu. Navodi se da otok nema dovoljno kapaciteta za prihvat tolikog broja putnika. Costa Allegra se sada kreće prema 250 kilometara udaljenom otoku Maheu. Dva tegljača koja mu se približavaju trebali bi mu pomoći da tamo stigne u četvrtak, navodi vlasnik broda. Krenuvši u subotu s Madagaskara, Costa Allegra je plovila prema Sejšelima a potom je trebala doploviti do Omana i Egipta. Na kruzeru dugom 188 metara plovi 636 putnika 25 različitih nacionalnosti, među kojima je i šest Hrvata, te 413 članova posade. Nitko od šestero hrvatskih državljana koji se nalazi se Costa Allegri nije ozlijeđen niti je zatražio pomoć hrvatskog ministarstva vanjskih i europskih poslova.
SARAJEVO - Izrada studije izvedivosti za gradnju Jadransko-jonskog plinovoda koji bi se trebao protezati od Splita do Albanije počet će u ožujku, potvrdio je u utorak Hini voditelj odjela za razvoj PLINACRO-a Vladimir Đurović koji je u ime glavnoga hrvatskog distributera prirodnog plina sudjelovao u Sarajevu na regionalnoj konferenciji posvećenoj uporabi plina kao energetskog resursa. Konferencija je okupila oko dvije stotine sudionika iz petnaestak zemalja, a Đurović je potvrdio kako su države zapadnog Balkana pokazale veliko zanimanje za projekte koje planira PLINACRO kako bi smanjio ovisnost regije o opskrbi ovim energentom iz ograničenog broja izvora. Najvažniji takav regionalni projekt je upravo onaj Jadransko-jonskog plinovoda. Studija izvedivosti njegove gradnje financira se iz međunarodnih izvora i stajat će tri i pol milijuna eura, a mogla bi biti dovršena u razdoblju od dvije do tri godine. Ta će studija, primjerice, pokazati i je li isplativije obaviti povezivanje plinovoda s BiH na južnom pravcu od Ploča prema Mostaru ili pak od Imotskog ka Posušju.
ZAGREB/ŽENEVA - Sirijsko izaslanstvo pozvalo je u utorak neke zemlje da prestanu poticati sektaštvo i opskrbljivati sirijsku oporbu oružjem te se povuklo s hitnog sastanka UN-ova Vijeća za ljudska prava u Ženevi, koje je pak pozvalo sirijsku vlast na hitan humanitarni prekid vatre, javljaju agencije. Hitna rasprava UN-ova Vijeća za ljudskog prava o Siriji okupila je predstavnike 47 zemalja članica na poticaj Katara i Turske i uz podršku Zapadnih zemalja, no sirijsko izaslanstvo sastanak je nazvalo "jalovom raspravom u svrhu raspirivanja terorizma". Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Navi Pillay zatražila je "da se odmah proglasi humanitarni prekid vatre kako bi se prekinule borbe i bombardiranja koje su izazvale tisuće žrtava.