ZAGREB
Predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem putuje u utorak u Rim gdje će Gornji dom parlamenta Talijanske Republike poslije podne održati sjednicu na kojoj će raspravljati i glasati za prijedlog zakona o ratifikaciji Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Time bi Italija sasvim ratificirala pristupni sporazum između Hrvatske i EU, budući da je Donji dom talijanskog parlamenta to već učinio prije nepuna dva tjedna, 15. veljače. Italija će se na taj način pridružiti Slovačkoj, Bugarskoj i Mađarskoj koje su dosad odobrile pristupni ugovor.
SARAJEVO
Članovi vodstva Zastupničkog i Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine u ponedjeljak su čestitali predsjedniku hrvatske vlade Zoranu Milanoviću uspješno okončanje postupka priključenja Hrvatske Europskoj uniji izrazivši nadu kako će to pomoći BiH na njezinu putu ka europskim integracijama, priopćeno je nakon susreta bosanskohercegovačkih parlamentaraca i hrvatskog premijera u ponedjeljak tijekom Milanovićeva službenog posjeta Sarajevu. Kako se navodi u priopćenju objavljenom nakon sastanka održanog iza zatvorenih vrata, Milanović i njegovi sugovornici ocijenili su da je suradnja u duhu punog međusobnog uvažavanja u zajedničkom interesu dvije države koje dijeli jedna od najdužih granica u Europi. Konstatirano je i to da skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju predstavlja dodatni poticaj za rješavanje postojećih otvorenih pitanja u odnosima između dviju zemalja.
BRUXELLES
Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu da je Europska unija postigla dogovor o dodjeli kandidatskog statusa Srbiji. "Danas je postignut dogovor, više nema nikakvih primjedbi" da se Srbiji dodjeli kandidatski status. "Danas nije bilo primjedbi u vezi s tim", rekao je Juppe, koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a. Vijeće za vanjske poslove u ponedjeljak treba dati političko mišljenje o srbijanskoj kandidaturi, a odluku bi trebalo u utorak donijeti Vijeće za opće poslove. Odluku Vijeća za opće poslove trebali bi potom potvrditi čelnici zemalja članica EU-a koji će se u četvrtak i petak okupiti na summitu u Bruxellesu. Njemačka je u prosincu prošle godine blokirala odluku da se Srbiji dodijeli kandidatski status i zatražila od Beograda napredak u normalizaciji odnosa s Kosovom.
PRIŠTINA
Dijalog između izaslanstava Kosova, koje vodi zamjenica premijera Edita Tahiri i Srbije, na čelu s Borislavom Stefanovićem, neće se nastaviti dok se ne održe parlamentarni izbori u Srbiji, izjavio je prištinski dnevnik "Zeri" od ponedjeljka izaslanik glavne povjerenice za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Chaterine Ashton, britanski diplomat Rober Cooper, koji vodi ovaj dijalog pod okriljem EU. Cooper je podsjetio da dijalog Priština-Beograd je bio prekinut i za vrijeme održavanja izbora na Kosovu. Parlamentarni izbori u Srbiji trebali bi, prema neslužbenim najavama, biti održani 6. svibnja.
BRUXELLES
Europska unija u ponedjeljak je odlučila pooštriti sankcije protiv Sirije zamrzavanjem imovine sirijske središnje banke, zabranom trgovine plemenitim metalima te sankcijama u teretnom zračnom prometu. Pooštravanje sankcija izglasalo je Vijeće za vanjske poslove, koje čine ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije, zbog sve jačeg nasilja sirijskog režima prema civilima i sustavnog kršenja ljudskih prava. Nove sankcije uključuju zabranu trgovine zlatom i drugim plemenitim metalima i dijamantima, zamrzavanje imovine sirijske središnje banke te zabranu slijetanja teretnih zrakoplova u europske zračne luke. Osim toga, proširen je popis osoba kojima je zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina za još sedam osoba.
ZAGREB/MOSKVA
Ruski premijer i predsjednički kandidat Vladimir Putin u ponedjeljak je oštro kritizirao akcije SAD-a i NATO-a na međunarodnoj areni. U programskom članku o vanjskoj politici, objavljenom u dnevniku Moskovske novosti u ponedjeljak, šest dana prije predsjedničkih izbora na kojima će gotovo sigurno pobijediti, Putin je ocijenio da SAD i NATO "podrivaju povjerenje" te da se "neki aspekti njihovog ponašanja ne uklapaju u logiku suvremenog razvoja i oslanjaju se na stereotipe blokovskog razmišljanja". Putin je kritizirao širenje NATO-a i planove stvaranja sustava proturaketne obrane u Europi navodeći da se ne bi bavio tim temama da se takve igre ne vode pored ruskih granica i da ne slabe sigurnost Rusije. On je optužio SAD da si žele osigurati "apsolutnu neranjivost", ocijenivši da bi takva "apsolutna neranjivost za jednog značila apsolutnu ranjivost za sve ostale. Nemoguće je složiti se s takvom perspektivom." Također je rekao da nitko nema pravo prisvajati ovlasti UN-a. Što se tiče sudjelovanja Zapada u događajima u "arapskom proljeću", ruski premijer izrazio je sumnju u dobre namjere SAD-a i NATO-a. On smatra da bi njihov cilj mogao biti preraspodjela tržišta, a ne uspostava demokracije i zaštita ljudskih prava. Što se tiče EU-a, Putin ne isključuje mogućnost da Rusija pruži izravnu financijsku pomoć europskim zemaljama koje se nalaze u kritičnoj situaciji.
MOSKVA
Međunarodno poznati kriminalci pritvoreni u ukrajinskome gradu Odesi priznali su da su htjeli izvesti atentat na ruskoga predsjednika Vladimira Putina, objavila je ruska provladina televizija Channel One u ponedjeljak. Ruske i ukrajinske službe sigurnosti spriječile su atentat na Putina koji se trebao dogoditi u Moskvi, neposredno nakon izbora 4. ožujka. Channel One javlja da ukrajinske specijalne snage u Odesi drže dvojicu povezanu sa skupinom koja traži stvaranje islamističke države na ruskome sjevernom Kavkazu. "Mogu službeno potvrditi da su oni pripremali (atentat) na Putina", rekla je Marina Ostapenko, glasnogovornica ukrajinske protuobavještajne službe SBU-a. Neki Rusi na te podatke reagiraju sumnjičavo, a na društvenim mrežama mnogi kažu kako ne vjeruju u te podatke ili tvrde da je sve objavljeno u trenutku kad će takvi podaci izazvati simpatije prema Putinu uoči izbora 4. ožujka. Ankete pokazuju da će Putin, nekadašnji časnik KGB-a koji je ratom u Čečeniji ugušio separatistički ustanak i prije nego što je postao ruski predsjednik, s lakoćom pobijediti na izborima i ponovno preuzeti dužnost koju je obnašao od 2000. do 2008.
KIJEV
Ukrajinski sud osudio je u ponedjeljak bivšeg ministra unutarnjih poslova i bliskog suradnika zatvorene oporbene čelnice Julije Timošenko na četiri godine zatvora zbog pronevjere i zlouporabe položaja. Jurij Lucenko (47), član oporbene stranke Narodna samoobrana, odbacio je optužbe i ustvrdio da su one politički motivirane. Timošenko, bivša premijerka u čijoj je vladi Lucenko bio ministar, također je osuđena zbog zlouporabe položaja u listopadu prošle godine i izrečena joj je sedmogodišnja zatvorska kazna. Njezin slučaj naštetio je odnosima Ukrajine sa Zapadom. Europska unija i SAD navode da su njezino zatvaranje i progon Lucenka politički motivirani te da predstavljaju primjere selektivne pravde.
FRANKFURT
Upravitelj frankfurtske zračne luke, tvrtka Fraport, očekuje u ponedjeljak otkazivanje dvjestotinjak letova na tom trećem najprometnijem aerodromu u Europi po broju putnika. Zrakoplovna kompanija Lufthansa je priopćila da će otkazati oko 140 letova. Posljednji štrajk kontrolora kretanja zrakoplova na tlu počo je u noći na srijedu i trebao bi završiti u četvrtak rano ujutro. Sindikat zaposlenika u sigurnosti zračnog prometa (GdF) poziva na veće plaće i kraće radno vrijeme za oko 190 zaposlenih. Fraport kaže da su ti zahtjevi, u kojima se traži povećanje plaća između 50 i 70 posto, nerazumni.
NEW DELHI
Milijuni radnika diljem Indije stupit će u utorak u štrajk i izraziti nezadovoljstvo rastućim cijenama te lošim uvjetima rada, objavili su u ponedjeljak sindikalci i aktivisti. Štrajk u kojem će sudjelovati zaposleni u državnim telekomunikacijskim tvrtkama, vozači autobusa i radnici u pošti, zadat će novu glavobolju vladi premijera Manmohana Singha koja pokušava održati gospodarski rast, a suočena je s izborima u nekoliko saveznih država. Ne očekuje se da će prosvjedi značajnije pogoditi banke i financijska tržišta treće po snazi azijske ekonomije, iako investitori upozoravaju da bi moglo biti teškoća na tržištu obveznica ako promet bude manji nego inače. Štrajkaši imaju dugačku listu zahtjeva, među ostalim da vlada suzbije inflaciju, osigura socijalnu sigurnost za sve radnike u slabo organiziranom radničkom sektoru i da prestane prodavati udjele u državnim tvrtkama.