U razgovoru za Slovensku televiziju odmah nakon što je potvrđena njegova vlada, Janša je za Kučana rekao da ga je 1988. godine kao disidenta dao uhititi, što Kučan niječe i smatra izvrtanjem povijesnih činjenica.
U nastavku polemike, Janša je tvrdio da Kučan kao nekadašnji predsjednik slovenskih komunista i danas ima utjecaj na vodeće medije koji su nenaklonjeni Janši i njegovoj vladi.
Kučan je u petak u izjavi za javnost izjavio da u toj polemici o prošlosti više ne želi sudjelovati i da bi bilo bolje da se vlada okrene gospodarskim problemima.
"Laži, podmetanja i manipulacije najistaknutijih predstavnika države nisu obećavajuće ni za državu ni za građane. Bilo bi normalno da se predsjednik vlade bavi glavnim pitanjima izlaza iz gospodarske krize. Ne želim voditi polemike o prošlosti, ali i u vrijeme krize treba braniti načela. S time je ova priča za mene završena", naveo je u izjavi za javnost Kučan.
Kučan je bio na čelu slovenskih komunista 1988. godine kad je vojni sud bivše JNA u Ljubljani osudio Janšu na pola godine zatvora, a nakon osamostaljenja dva puta je biran za predsjednika države na izborima.
Janša je u to vrijeme bio predsjednik Saveza socijalističke omladine i publicist u tjedniku "Mladina".
Janša tvrdi da je proces protiv njega tada iniciralo slovensko partijsko vodstvo, a Kučan da je akcija vojnog pravosuđa bila vođena iz Beograda, s ciljem destabilizacije tadašnjeg liberalnog partijskog vodstva s Kučanom na čelu.
Kučan je u polemici objavio i pismo iz 1988. u kojemu ga Janša upozorava da će se JNA obrušiti i na vodeće slovenske partijske čelnike ako se dopusti progon disidenata u redovima tadašnje omladine.