Kampanja je dio projekta "Zaštita europske linije života" koju WWF i Euronatur provode u partnerstvu s lokalnim nevladinim udrugama - Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode, Zelenim iz Osijeka, Zeusom, Franjom Koščecom, Baobabom, Prirodoslovnim društvom "Drava" i Dravskom ligom.
Kampanja je počela danas, uoči 2. veljače, Svjetskog dana močvarnih (vlažnih) staništa, na glavnome zagrebačkom trgu. Aktivisti odjeveni u odore na kojima piše "Čuvari rijeke" istaknuli su natpise "Očuvajmo 'Europsku Amazonu' - Zaustavimo kanaliziranje Dunava!", "Očuvajmo Kopački rit! Sačuvajmo hrvatsku prirodnu baštinu" i "Save 'Europe's Amazon'! Stop Channelling the Danube, Drava and Mura". Stajali su na dugoj plavoj traci koja simbolizira rijeku, postavljenoj na pločniku Trga bana Jelačića.
Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, koordinator WWF-ove kampanje, istaknuo je na konferenciji za novinare da će "Čuvari rijeka" sljedeće dvije godine redovito pregledavati 470 kilometara Mure, Drave i Dunava te da će u slučaju nepravilnosti "obavijestiti hrvatsku vladu, medije i Europsku komisiju, gdje uvijek žele znati ako se u Hrvatskoj radi nešto što nije u skladu" s uredbama Europske unije.
Mikuška je pohvalio ministricu zaštite okoliša i prirode Mirelu Holy, koja je najavila povlačenje izmjena Zakona o vodama jer je do tih izmjena "bilo onemogućeno vađenje sedimenta iz rijeka".
Ključni problem koji se događa na našim rijekama jest nedostatak sedimenta, što uzrokuje eroziju dna, ukopavanje rijeke u vlastito korito i snižavanje razine podzemnih voda, što utječe na cjelokupno stanovništvo duž rijeka, rekao je Mikuška.
U WWF-u smatraju da su prirodni dijelovi Drave i Mure te dio Dunava pogođeni nepotrebnom regulacijom, a njihov šljunak i pijesak nekontrolirano se iskorištavaju.
Tvrde i da "razorne mjere koje provode tijela za upravljanje vodama u Hrvatskoj i Srbiji ozbiljno štete prirodnim rijekama i lokalnome stanovništvu", a protivne su praksi Europske unije i suprotne svim međunarodnim nastojanjima zaštitara prirode. Opstanak vrsta poput male čigre ili kebrača, koje su na pragu izumiranja, ovisi o netaknutom krajoliku tzv. Europske Amazone.