HND-ov Zbor taj je skup organizirao potaknut nedavnom katastrofom velikog cruisera Costa Concordia, pitajući koliko su cruiseri kao novi i sve zanimljiviji oblik turizma i u Jadranskom moru korisni i prihvatljivi, a koliko su ponajprije zbog svoje veličine i masovnosti prijetnja ne samo moru nego i lukama.
Sudjelovali su predstavnici ministarstava zaštite okoliša i prirode te pomorstva, prometa i infrastrukture, udruga, znanosti i obrazovanja, tvrtki i državnih institucija.
Uvodno izlaganje održao je dr. sc. Hrvoje Carić iz zagrebačkog Instituta za turizam. Istaknuo je kako cruiser plovila negativno utječu na morski okoliš, a uzimajući u obzir, kako je rekao, "manjkavosti postojećeg sustava zaštite morskog okoliša u Hrvatskoj, da su prekršitelji redovito prisutni u hrvatskim lukama, može se očekivati da je bilo i da će biti nezakonitih postupanja cruising kompanija te da vjerojatno neće biti uočene i procesuirane".
Carić smatra da je uspostava efikasnog i sveobuhvatnog sustava nadzora i sankcioniranja, a uz ostalo predlaže i naplatu "trošarine okoliša" po putniku.
U Hrvatskoj Dubrovnik dominira cruising turizmom s 83 posto ticanja i 85 posto putnika, kazao je Carić dodavši da je trend sve kraćeg zadržavanja i dolaska sve većih plovila.
Naglasio je da rješenja postoje za drastično smanjenje emisija, eliminaciju ekotoksičnih/teških metala i smanjenje otpada i otpadnih voda, te da bez sustava upravljanja morskim okolišem i njegova kontinuiranog unaprjeđenja nema stvarne "jadranske orijentacije".
Naveo je, među ostalim, da emisije s putničkih brodova rezultiraju direktnim posljedicama za ljudsko zdravlje i za okoliš.
Predsjednica Zbora novinara za okoliš HND-a Silva Celebrini najavila je da će zaključke s okruglog stola uputiti mjerodavnim ministarstvima.