Doba ratova za četvorni kilometar teritorija ili smjena kraljevskih obitelji je iza nas, istaknuo je na početku predavanja te dodao kako "novo stoljeće donosi borbu za kontrolu životnog okružja. Sigurnost životnog okružja, pod kojim se podrazumijeva fizičko okružje, voda, energenti i njihovo korištenje, kritične infrastrukture, transport i logistika, sigurnost zračnoga i pomorskog sektora, kemijska, radiološka kontaminacija te eksplozivne materije nova je meta suvremenih prijetnja".
Po njegovim riječima, pojedinac, tvrtka, korporacija, nacija, država, religija ili kultura koja kontrolira svoje životno okružje ili utječe na njegovu sigurnost stvarni je njegov gospodar, a životno je okružje u tom slučaju dobro mjesto za ulaganje ili pak odmor.
Kako napominje, posljednjih nekoliko godina EU i NATO jasno su definirali djelokrug i podjelu najvažnijih prijetnja, a to su: terorizam, nekonvencionalno i asimetrično ratovanje, proliferacija oružja za masovno uništavanje, organizirani kriminal, korupcija, proizvodnja i prodaja narkotika, fundamentalizam, trgovina ljudima, elektronsko bankovno poslovanje, transfer novca, krivotvorenje i prijevare te antropogene i prirodne katastrofe.
"U borbi protiv tih novih oblika prijetnja nisu dovoljne policijske snage i obavještajno-sigurnosne agencije, već se mora pronaći i mjesto i uloga vojnih saveza, policija, sustava zaštite i spašavanja te privatnog sektora i svih ostalih subjekata poslovanja", smatra Orehovec.
Govoreći o raznim oblicima ugroze nacionalne sigurnosti, upozorio je kako Hrvatska nema organizirane civilne zaštite, a nema postavljenu ni gospodarsku obranu, jednu od temeljnih obrana malih naroda.
Pošto je Hrvatska ukinula vojni rok, kako je rekao, imamo sto tisuća mladih koji nisu prošli nikakvu vojnu obuku, a oko 500.000 građana nije u stanju pružiti prvu pomoć. Napomenuo je kako u Hrvatskoj ima i 24.000 registriranih zaštitara, a nisu uključeni u sustav unutarnje sigurnosti.
Orehovec je upozorio da je 90 posto "svih ugroza posljednjih godina nevojne provenijencije". Smatra kako trebamo odgovoriti na te izazove jer je "graditi obranu na premisama industrijske ere, a već je u uporabi četvrta vojna generacija, isto kao podizati 'Maginot-linije' uoči Drugoga svjetskog rata".
Zaključujući predavanje, predložio je osnutak odbora za obrambene znanosti pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti kako bi se multidisciplinarno pristupilo pitanjima strategije obrane.
Zvonko Orehovec profesor je na zagrebačkoj Visokoj školi za sigurnost, Veleučilištu u Velikoj Gorici te na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.