ZAGREB - Najvažniji dokument za budućnost hrvatskog turizma "Glavni plan i strategija razvoja turizma RH" bit će dovršen do 3. rujna ove godine, a kako njegovu izradu prate brojna tržišna istraživanja, radionice i široka javna rasprava trebao bi dati odgovore na sva najvažnija pitanja i naputke o smjeru razvoja hrvatskog turizma čiji je cilj veća zarada, kontinuiran rast blagostanja stanovništva te u skladu s održivim razvojem korištenje resursno-atrakcijske osnove. Objavili su to na današnjoj konferenciji za medije ministar turizma Veljko Ostojić i predstavnici zagrebačkog Instituta za turizam. Izrada strategije ubrzana je za oko tri mjeseca u odnosu na prvobitne rokove, što je Ostojić objasnio potrebom da Hrvatska što prije dobije dokument za razdoblje do 2020. temeljem kojeg će upravljati svojom turističkom budućnošću te da hrvatski turizam može povući novac iz strukturnih fondova EU. Iznoseći dosadašnje rezultate u izradi strategije voditelj tog projekta u Institutu Siniša Horak naglasio je da su Hrvatsku 'podijelili' na tri (turističke) regije sjeverni i južni Jadran te kontinent, kao i da je definirano sedam različitih grupa proizvoda koje bi Hrvatska najviše mogla kapitalizirati u turizmu. To su odmorišni turizam, poslovni, nautički, zdravstveni, avanturizam i sport, kulturni i turizam posebnih interesa.
ZAGREB - Matica hrvatskih sindikata i Hrvatska udruga sindikata zbog slabog interesa građana odgodili su najavljeno prikupljanje potpisa za "referendum o referendumu" za razdoblje od 1. svibnja do 15. svibnja. Akcija prikupljanja 450.000 potpisa za ublažavanje uvjeta za raspisivanje referenduma (200.000 potpisa u roku 30 dana), koja je trebala početi u nedjelju, 22. siječnja, istodobno s održavanjem referenduma o ulasku Hrvatske u EU, odgođena je zato što sindikati nisu uspjeli organizirati dovoljno volontera koji bi prikupljali potpise na predviđenih 1000 mjesta Javila nam se tek polovica od potrebnih 1000 volontera, i to uglavnom sindikalnih aktivista starije dobi koji ne mogu satima stajati na zimi, dok je odaziv građana potpuno podbacio jer ih se javilo tek desetak, priznali su sindikalni čelnici. "Sindikati su kresnuli kremen, ali vatra se nije zapalila", zdvajao je čelnik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić na konferenciji za novinare. Nismo uspjeli građanima objasniti cilj akcije, da nije uperena ni protiv ulaska u EU niti protiv aktualne vlasti. Osim toga, oni i dalje misle da netko drugi treba brinuti o njihovim interesima, pa sada očekuju da će to valjda raditi EU, rekao je Ribić.
SPLIT - Dvjestotinjak radnika Dalmacijavina prosvjedovalo je danas prije podne ulicama Splita krenuvši ispred bivšeg pogona u Trajektnoj luci, preko Rive do zgrade Splitsko-dalamtinske županije. Najavili su da će svakog radnog dana u 10 sati prosvjedovati sve dok im se ne ispune zahtjevi da im se isplati preostalih pet plaća te da konačno prestane neizvjesnost u kojoj se nalaze. Radnicima Dalmacijavina, njima 440, zadnja je plaća isplaćena za srpanj 2011. "Nikako da završi agonija Dalmacijavina i prosvjedovat ćemo sve dok se ne nađe rješenje za nas, dok nas netko ne primi i ne da nam odgovore na naša pitanja", kazao je sindikalist Dalmacijavina Lukica Bucat. Sindikalni povjerenik Hrvatske udruge sindikata Jozo Marić najavio je da će, ako ih ne pozovu u Zagreb na razgovore od utorka, prosvjed 'preseliti' na Markov trg. Marić je pozvao izglednog novog vlasnika Dalmacijavina Salomona Berkowitza da se javi čim prije kako bi riješili problem s plaćama i drugim dugovanjima.
ZAGREB - Hrvatski su poduzetnici u dugotrajnu imovinu tijekom prvih devet mjeseci prošle godine uložili 27,3 milijarde kuna, što je za 9,3 posto manje nego u istom razdoblju 2010. godine, objavila je Financijska agencija. U Fini napominju kako su takvi podaci očekivani jer je smanjena ukupna gospodarska aktivnost. Pritom veći broj poduzetnika u prvih devet mjeseci prošle godine nije ništa ulagao u svoju dugotrajnu imovinu. Od 91.607 poduzetnika, njih 23.271 ili 25,4 posto u svojim je devetomjesečnim statističkim izvještajima iskazalo ulaganja u dugotrajnu imovinu, dok 68.336 poduzetnika ili 74,6 posto nije iskazalo nikakva ulaganja. Podaci Fine o tehničkoj strukturi ulaganja pokazuju da poduzetnici najviše ulažu u opremu na što se odnosi 43,5 posto ukupnih ulaganja u devet mjeseci prošle godine, potom građevine koje imaju udio o 41 posto, dok se 15,4 posto ukupnih ulaganja odnosi na ostalu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu. U devet mjeseci prošle godine poduzetnici su u domaću i stranu opremu investirali 11,9 milijardi kuna, što je 1,2 posto manje nego u istom razdoblju 2010.
ZAGREB - U studenom prošle godine u Hrvatskoj su izdana 764 odobrenja za građenje, što je za 7,1 posto manje u odnosu na studeni 2010. godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U prvih jedanaest mjeseci prošle godine godine izdano je 8.739 odobrenja za građenje, odnosno 4,1 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2010. godine. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosi 20,6 milijardi kuna i manja je u odnosu na isto razdoblje 2010. godine za 19 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u studenom prošle godine za zgrade je izdano 634 odobrenja za građenje ili 83 posto svih odobrenja, a za ostale građevine 130 odobrenja, odnosno 17 posto. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim u studenom je 1,8 milijardi kuna što je za 4,3 posto manje nego po odobrenjima izdanim u studenom 2010. godine.
ZAGREB - U letargičnoj trgovini na Zagrebačkoj burzi indeksi su oko podneva bili u blagom minusu, pri čemu je tek s tri dionice ostvaren promet iznad 100.000 kuna. Oko podneva Crobex je bio u minusu 0,11 posto, na 1.721 bod, a Crobex10 za 0,14 posto, na 963 boda. I na tjednoj razini indeksi bilježe blagi minus – Crobex od 0,29 posto, a Crobex10 od 0,52 posto. Redovni promet dionicama dosegnuo je svega 1,4 milijuna kuna, što je otprilike kao i jučer u ovo doba. Zasad najveći promet bilježi dionica HT-a, u visini od 307.000 kuna. Cijena je oslabila 0,28 posto, na 241,6 kuna. Slijedi dionica Ine, sa 149.000 kuna i padom cijene za 0,31 posto, na 3.725 kuna. Promet iznad 100.000 kuna još bilježi i dionica Luke Ploče, a cijena joj stagnira na 683,56 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, oslabila prema euru za 0,08 posto, pa je srednji tečaj eura premašio 7,56 kuna, razinu na kojoj je zadnji put bio krajem siječnja 2005. godine. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,561540 kuna. Euro je na tečajnim listama središnje banke ovoga tjedna jačao iz dana u dan, a u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna ojačao je za 0,26 posto. Na tečajnici središnje banke nastavljeno je i jačanje švicarskog franka, prema jučer franak je ojačao za 0,06 posto, a u odnosu na tečajnu listu utvrđenu krajem prošlog tjedna za 0,46 posto. Srednji tečaj franka tako od sutra iznosi 6,261108 kuna. Kuna je na dnevnoj i na tjednoj razini oslabila i prema britanskoj funti i to za 0,11 posto, odnosno 0,15 posto. Ojačala je pak prema američkom dolaru, u odnosu na jučerašnju tečajnicu za 0,01 posto, a u odnosu na tečajnu listu s kraja prošlog tjedna za 0,66 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 5,858026 kuna, a funte 9,056821 kunu.