Podaci istraživanja pokazuju da je kriza i dalje utjecala na odlazak na odmor u prošloj godini, ali i na planove za godišnji odmor u tekućoj godini, ističu iz GfK u priopćenju o rezultatima istraživanja.
Istraživanje je provedeno u prosincu prošle godine na reprezentativnom uzorku od tisuću hrvatskih građana starijih od 15 godina osobnom anketom u kućanstvima.
Iz GfK ističu kako segment stanovništva koji koristi višednevni odmor izvan mjesta stalnog boravka i dalje stagnira te da je realizacija korištenja odmora u 2011. bila na razini od oko 41 posto, što je dosta ispod željenih/planiranih 51 posto.
U prošloj su godini na godišnje odmore najviše odlazili građani s područja Zagreba s okolicom (61 posto ili 5 posto više nego godinu prije), općenito iz naselja s više od sto tisuća stanovnika (oko 64 posto), a najmanje iz Slavonije (31 posto).
Najviše su na odmor išle mlađe dobne skupine, od 15 do 34 godine, njih oko 56 posto, dok je među najstarijima, 65 i više godina, na odmor išao tek svaki peti, ili njih oko 20 posto.
Po podacima GfK, osobe koje nisu u braku također su više od prosjeka odlazile na odmor (52 posto), dok su oženjeni/udate bili manje na odmoru (39 posto).
S rastom stupnja obrazovanja značajno raste i korištenje odmora - kod osoba s najnižim obrazovanjem tek ih je oko 7 posto išlo na odmor, dok je s najvišom išlo njih oko 72 posto, a vrlo bitna je i visina mjesečnih prihoda kućanstava - u kategoriji niskih prihoda oko 13 posto je putovalo na odmor, dok je kod viših i visokih primanja/puno boljih od prosjeka taj postotak između 61 i 73 posto ispitanika.
Istraživanje je pokazalo da su planovi/želje za odlazak na odmor u 2012. godini približno na razini prošle i onih koji planiraju i žele ići na odmor je oko 52 posto, dok čak oko 48 posto građana uopće ne računa s odlaskom na odmor izvan mjesta stalnog boravka.
Odmor u ovoj godini nešto više od prosjeka planiraju građani Zagreba s okolicom (71 posto), oni koji žive u gradovima s više od sto tisuća stanovnika (72 posto), mladi od 18 do 24 godine (72 posto), osobe s najvišim obrazovanjem (82 posto), osobe s više od 11.000 kuna prosječnog mjesečnog prihoda kućanstva (82 posto), pokazalo je istraživanje GfK.