ZAGREB - Unatoč lošim prognozama, do pada kreditnog rejtinga Hrvatske neće doći ako Vlada uspije poslati jasne poruke da će kroz efikasne državne investicije potaknuti gospodarski rast te istodobno smanjiti državnu potrošnju i deficit, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić. Ostavimo predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću da vrlo jasno pokaže na kojim investicijama i koliko brzo u tijeku ove godine možemo biti efikasni i okrenuti negativne trendove, rekao je Linić nakon potpisivanja ugovora o zajmu za financiranje projekata iz područja zaštite okoliša u Ministarstvu financija. Efikasne državne investicije u energetici i prometu - posebice ulaganja u HŽ-ovu infrastrukturu i putnički promet, trebale bi pokazati da je moguć gospodarski rast u 2012. S druge strane, novi državni proračun trebao bi pokazati da možemo biti efikasni i u manjoj državnoj potrošnji i da ćemo voditi brigu o deficitu, naglasio je Linić. Ako na taj način budemo sposobni uvjeriti domaće i strane analitičare, te agencije za procjenu kreditnog rejtinga, sadašnje loše prognoze ne bi trebale utjecati na kreditni rejting Hrvatske, smatra Linić. Ponovno je istaknuo važnost donošenja zakona o financijskom poslovanju jer primjer Diokija, tvrtke koja zbog blokade ne radi već više od pola godine, pokazuje da se dogovori države i najvećih vjerovnika, u ovom slučaju banaka, često odvijaju (pre)sporo.
ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izjavio je danas kako se radi master plan zapošljavanja koji će biti spreman u isto vrijeme kada i proračun te kako će uskoro biti predstavljene i mjere protiv rada na crno. Rad na crno je veliki problem u Hrvatskoj i na ovoj je Vladi da taj rad na crno smanji na najmanju moguću mjeru i onda će neke stvari biti puno jednostavnije, puno transparentnije i onda ćemo vidjeti koliki je pravi broj nezaposlenih, kazao je Mrsić u izjavi novinarima na konferenciji "Lokalna partnerstva za zapošljavanje - budućnost nove financijske perspektive". Upitan za komentar najava da će se mirovine usklađivati s rastom plaća, Mrsić je podsjetio da je prijašnja Vlada zamrznula članak 81. Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno usklađivanje mirovina prema rastu troškova života i plaća. Mi ćemo postupiti po tom članku, neće biti zamrzavanja i u ožujku ide usklađivanje po tom zakonu kada će umirovljenici dobiti zaostatke i za siječanj i veljaču, najavio je. Ponovio je i kako se ne ide u ukidanje drugog mirovinskog stupa već na njegovo jačanje, jer se smatra kako je drugi stup zamašnjak gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj.
ZAGREB - Ruska državna naftna kompanija Zarubežnjeft zainteresirana je za istražne radove u Hrvatskoj te za ulaganja u kapacitete Janafa i gradnju produktovoda Slavonski Brod - Zagreb - Omišalj, a ukupan iznos planiranih ulaganja bio bi veći od mlijarde eura, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare generalni direktor Zarubežnjefta Nikolaj G. Brunič. Potvrdio je interes Zarubežnjefta za kupnju OMV-ovih benzinskih pumpi u Hrvatskoj i BiH rekavši da je Zarubežnjeft poslao ponudu OMV-u, ali da još nema odgovora. Putem tvrtke kćeri u Hrvatskoj "Nestro Sava", Zarubežnjeft u suradnji s Janafom želi sudjelovati u geološkim istraživanjima ležišta ugljikovodika na devet lokacija u Hrvatskoj u što je spreman uložiti više od 100 milijuna eura. Planirani udjel Zarubežnjefta u tom poslu je 51 posto, Janafa 10 posto, a privatnog kapitala ostatak. Zarubežnjeft nema namjeru vlasnički ući u Janaf, ali po njegovim saznanjima tu opciju razmatra tvrtka Transnjeft, ako Janaf bude privatiziran. Drugi projekt u koji Zarubežnjeft želi ući u Hrvatskoj je ulaganje u infrastrukturu Janafa to jest u njegove transportne i skladišne kapacitete. Treći projekt je gradnja produktovoda Slavonski Brod - Zagreb - Omišalj, izvijestio je Brunič, uz napomenu da Zarubežnjeft u tom projektu želi imati kontrolni vlasnički i upravljački paket. Ukupnu vrijednost ulaganja u Janaf i produktovod procijenio je na više od jedne milijarde eura.
ZAGREB - Stotinjak radnika Diokija prosvjedovalo je danas pred upravnom zgradom tvrtke, koja ne radi već više od pola godine, a njihovi su čelnici zatražili hitan sastanak s potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem. Stožer za obranu Diokija traži da se Vlada hitno uključi u rješavanje problema posrnule kompanije i osigura ponovno pokretanje proizvodnje. Jasno je da bez Vlade nema rješenja za Dioki, pa pozivam Čačića da ispuni obećanje i primi predstavnike radnika kako bi omogućili ljudima da ponovno rade i primaju plaće, istaknuo je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Radnici, koji su ogorčeno skandirali većinskom vlasniku Robertu Ježiću da ode iz Diokija, nisu primili plaće već četiri mjeseca. Odlukom HEP-a od 9. siječnja ograničena je isporuka struje pa sada Dioki više ne može održavati ni 'hladni pogon' proizvodnih postrojenja. Stožer za obranu Diokija stoga traži isporuku struje potrebne za proizvodnju, preuzimanje kompanije od najvećih vjerovnika, isplatu zaostalih plaća i osnivanje radne skupine predstavnika Vlade i radnika sa zadatkom pokretanja proizvodnje. Ako se Vlada ogluši na njihove zahtjeve, radnici su spremni izaći na prosvjede izvan kruga Diokija, ako treba i pred Vladu, rečeno je na prosvjednom skupu.
ZAGREB - Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja odobrilo je državnu potporu za restrukturiranje tvrtke Pounje Trikotaža iz Hrvatske Kostajnice u iznosu nešto višem od šest milijuna kuna za razdoblje 2009.-2013. godine, izvijestili su danas iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Kako se navodi u priopćenju, Vijeće je na zahtjev Ministarstva gospodarstva donijelo rješenje kojim se odobrava državna potpora za restrukturiranje sadržana u Programu restrukturiranja tvrtke Pounje Trikotaža iz Hrvatske Kostajnice. Riječ je o restrukturiranju koje se provodi temeljem Smjernica za pomoć poduzetnicima u teškoćama (Vladin model C). Odobrenim programom, dugovanja Pounje Trikotaže prema državnom proračunu pretvaraju se u vlasnički ulog, a Hrvatska postaje suvlasnik s 26,2 posto udjela u kapitalu Pounje Trikotaže. Programom su utvrđeni ukupni troškovi restrukturiranja od 10,4 milijuna kuna, od čega vlastiti doprinos poduzetnika u tom procesu iznosi 4,1 milijun kuna ili 40 posto ukupnih troškova.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi indeksi su danas prekinuli 3-dnevni negativni niz, no zbog slabe likvidnosti tržište nema snage za znatniji oporavak. Oko podneva Crobex indeks je bio u plusu 0,67 posto, na 1.728 bodova, a Crobex10 1,12 posto, na 968 bodova. Crobex10 spustio se do podneva 0,61 posto, na 962 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je tek nešto više od 2 milijuna kuna, što je oko milijun kuna više nego jučer u ovo doba. Nalikvidnija je do podneva bila dionica HT-a s nešto više do 600.000 kuna prometa. Cijena joj je porasla 0,46 posto, na 242,5 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, oslabila prema euru za 0,03 posto, a blago je oslabila i prema švicarskom franku, dok je ojačala prema američkom dolaru i britanskoj funti. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,547894 kuna. Švicarski je franak na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a ojačao za 0,01 posto, dok su istodobno američki dolar i britanska funta oslabili, dolar za 0,84 posto, a funta za 0,33 posto. Srednji tečaj franka na tečajnici HNB-a koja se primjenjuje od sutra iznosi 6,241024 kune, dolara 5,906020 kuna, a funte 9,091657 kuna.